- 1 -              Rev 1264/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1264/2021-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja C. o. d.d. Z., OIB: …, protiv ovršenika J. Đ. iz Z., OIB: …, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž Ovr-521/2020-2, Gž Ovr-522/2020-2 od 11. prosinca 2020, kojim je ukinuto rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1531/2020 od 18. lipnja 2020., odbijen prijedlog za ovrhu i ukinute sve provedene ovršne radnje, u sjednici održanoj 7. prosinca 2021.,

 

 

r i j e š i o j e :

 

              I. Prihvaća se revizija ovrhovoditelja, te se preinačuje rješenje Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž Ovr-521/2020-2, Gž Ovr-522/2020-2 od 11. prosinca 2020., na način da se odbija žalba ovršenika i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1531/2020 od 18. lipnja 2020.

 

              II. Nalaže se ovršeniku da ovrhovoditelju nadoknadi trošak revizijskog postupka u iznosu od 329,86 kuna, u roku od 15. dana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi broj Ovr-1531/2020 od 18. lipnja 2020. određena je ovrha radi naplate dospjele novčane tražbine ovrhovoditelja te troškova ovršnog postupka na nekretninama ovršenika na temelju ovršne isprave, i to zabilježbom ovrhe na nekretninama, utvrđenjem vrijednosti navedenih nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, te ispražnjenjem nekretnina od svih osoba i stvari te njihovom prodajom kupcu nakon pravomoćnosti rješenja o predaji nekretnine. 

 

2. Rješenjem suda drugog stupnja preinačeno je navedeno prvostupanjsko rješenje na način da je prihvaćena žalba ovršenika te je ukinuto rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1531/2020 od 18. lipnja 2020., odbijen je prijedlog za ovrhu od 15. lipnja 2020., te su ukinute sve provedene ovršne radnje.

 

3. Rješenjem ovog suda broj Revd-2656/2021-2 od 6. srpnja 2021., ovrhovoditelju je dopušteno podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž Ovr-521/2020-2, Gž Ovr-522/2020-2 od 11. prosinca 2020., zbog slijedećeg pravnog pitanja:

 

              „Ima li zapljena po pristanku dužnika iz čl. 202. Ovršnog zakona svojstvo ovršnosti po samoj sili zakona za koju zakon ne propisuje druga ograničenja, odnosno uvjete valjanosti za pokretanje ovrhe ili je za donošenje rješenja o ovrsi na nekretnini ovršenika (ili drugom predmetu ovrhe) nužno (moguće) da javni bilježnik na Izjavu iz čl. 202. Ovršnog zakona stavi potvrdu ovršnosti; odnosno u kojem trenutku Zapljena po pristanku dužnika stječe svojstvo ovršnosti (da li potpisom dužnika i potvrdom javnog bilježnika u trenutku njenog izdavanja ili dospijećem tražbine)?“

 

4. Protiv navedenog rješenja Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž Ovr-521/2020-2, Gž Ovr-522/2020-2 od 11. prosinca 2020., ovrhovoditelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) i to zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti drugostupanjsko rješenje.

 

5. Na reviziju nije odgovoreno.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Predmet postupka je prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu na nekretnini ovršenika, a na temelju ovršne isprave - Izjave o suglasnosti od 16. kolovoza 2013., potvrđene po javnom bilježniku S. P. iz R. pod brojem Ov-… od 28. kolovoza 2013., Izjave o ustupu prava po ispravi od 4. lipnja 2014., ovjerene kod javnog bilježnika M. K. iz S. pod brojem Ov-…., i Ugovora o kreditu broj … ovjerenog po javnom bilježniku S. P. iz R. pod brojem Ov-… od 28. kolovoza 2013.

 

8. Prvostupanjski sud je na temelju navedenih isprava, na prijedlog ovrhovoditelja, odredio predloženu ovrhu, dok je drugostupanjski sud ukinuo navedeno rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1531/2020 od 18. lipnja 2020. godine, odbio je prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika i ukinuo sve provedene ovršne radnje, iznoseći pravno shvaćanje prema kojem „kada se temeljem takve izjave ovrha predlaže na nekretninama, kao što je u konkretnom slučaju, Izjava o suglasnosti ima značaj ovršne isprave, pa je potrebno da je ista kao javnobilježnički akt zaista postala ovršna. To znači, s obzirom na navedena pravila o ovršnosti javnobilježničkog akta da je nužno da je tražbina utvrđena javnobilježničkom ispravom dospjela, a takvu činjenicu javni bilježnik potvrđuje stavljanjem na javnobilježnički akt potvrdu o ovršnosti“, ... a „kako Izjava o suglasnosti dostavljena u spis nema takvu potvrdu, u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni svi potrebni uvjeti za određivanje ovrhe“.

 

9. Drugostupanjski sud navedeno pravno shvaćanje temelji na odredbi čl. 202. i čl. 23. st. 5. Ovršnog zakona (drugostupanjski sud očigledno omaškom navodi da se radi o čl. 23. st. 5. Ovršnog zakona; jer se u biti poziva na odredbu čl. 23. st. 1. toč. 4. Ovršnog zakona), te činjenici da javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava i odluka u smislu odredbe čl. 36. st. 5. Ovršnog zakona, i činjenici da predmetna Izjava o suglasnosti, dostavljena u spis, nema takvu potvrdu od strane javnog bilježnika, zbog čega zaključuje da u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni svi potrebni uvjeti za određivanje ovrhe.

 

10.1. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a, u povodu revizije iz čl. 382. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena. U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 391. st. 3. ZPP-a).

 

10.2. Naznačujući pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena tuženica u osnovi osporava pravilnost primjene materijalnog prava iz citiranih odredbi Ovršnog zakona.

 

11.1. Prema odredbi čl. 23. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13 – dalje: OZ) koji je bio na snazi u vrijeme sastavljanja suglasnosti o zapljeni primanja propisano je što su ovršne isprave, pa je u toč. 4. navedeno da je ovršna isprava -ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, a u toč. 6. je određeno da je ovršna isprava i druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

 

11.2. Člankom 28. st. 1. OZ-a određeno je da je Javnobilježnička isprava ovršna ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave, dok je čl. 29. st. 5. propisano da ako je prema ovršnoj ispravi vjerovnik ovlašten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, vjerovnik će opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine odrediti u prijedlogu za ovrhu, dok je u st. 6. citirane odredbe propisano da ako je prema ovršnoj ispravi treća osoba ovlaštena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, smatrat će se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine ako je to učinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi.

 

11.3. Člankom 36. st. 5. OZ-a određeno je da javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava i odluka. U povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva (članak 29. stavci 5. i 6.). Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku.

 

11.4. Člankom 202. st. 1. OZ-a određeno je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke, a st. 2. citirane odredbe propisano je  izričito da se Isprava iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u jednom primjerku, da ona ima značenje pravnog posla iz čl. 77. st. 1. ovoga Zakona, te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi.

 

11.5. U st. 5. citirane odredbe propisano je da Isprava iz stavka 1. ovoga članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

 

11.6. Člankom 77. st. 1. OZ-a propisano je da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz čl. 75. st. 1. i čl. 76. st. 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe čl. 4. st. 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

 

12. Izneseno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda, prema kojem nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o ovrsi na nekretnini ovršenika, prema mišljenju ovoga suda, nije pravilno, jer je drugostupanjski sud pogrešno primijenio citirane odredbe OZ-a, zbog čega je osnovan revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

13.1. Naime, iz sadržaja naprijed citiranih odredbi OZ-a (čl. 202. st. 1. i 5. OZ-a) nedvojbeno proizlazi zaključak da suglasnost o zapljeni po pristanku dužnika ima svojstvo ovršne isprave, te da navedenoj ispravi sam zakon daje svojstvo ovršne isprave iz odredbe čl. 23. st. 1. toč. 6. OZ-a, podobne da se na temelju nje odredi ovrha na drugom predmetu ovrhe, a ne o ovršnoj ispravi iz odredbe čl. 23. st. 1. toč. 4. u vezi čl. 28. OZ-a, za koju ispravu potvrdu ovršnosti izdaje javni bilježnik. Temeljem iznesenog, s obzirom na sami sadržaj citirane odredbe radi se o ovršnoj ispravi za koju zakon propisuje tu snagu i značaj, odnosno pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi.

 

13.2. Kako se prema odredbi čl. 23. st. 6. OZ-a pod ovršnom ispravom smatra i svaka druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava, pa se tako i Suglasnost o zapljeni po pristanku dužnika ima smatrati ovršnom ispravom jer je to tako određeno odredbom čl. 202. st. 5. Ovršnog zakona.

 

14. Prema tome, Suglasnost o zapljeni po pristanku dužnika (čl. 202. st. 1. i 5. OZ-a) stječe svojstvo ovršne isprave trenutkom kada ju je dužnik potpisao i javni bilježnik potvrdio, a ne trenutkom dospijeća tražbine (kako to pogrešno zaključuje drugostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja), radi čijeg osiguranja je suglasnost o zapljeni po pristanku dužnika izdana. Suglasnosti o zapljeni po pristanku dužnika dana u formi Izjave ima dvostruki karakter pa ona tako može imati svojstvo rješenja o ovrsi sukladno odredbi čl. 202. st. 2., ali i svojstvo ovršne isprave, kada se ovrha provodi na drugim sredstvima ovrhe, a ne na plaći, odnosno drugom stalnom novčano primanju ovršenika, kako je to propisano odredbom čl. 202. st. 5. OZ-a oba navedena karaktera, odnosno značenja Suglasnosti o zapljeni po pristanku dužnika posve su ravnopravna pa se stoga sve odredbe koje se odnose na ovršnu ispravu odnose i na Suglasnost o zapljeni po pristanku dužnika, kada se u postupku koristi u tom svojstvu.

 

15. S obzirom na izneseno, kako vjerovnik (ovdje ovrhovoditelj) ima ovršenikovu Suglasnost o zapljeni po pristanku dužnika, koja pored rješenja o ovrsi ima i posve ravnopravno svojstvo ovršne isprave, ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na drugim predmetima ovrhe bez ikakvih dodatnih uvjeta i ograničenja, a kojem traženju je sud bio dužan udovoljiti, kako je pravilno odlučio i prvostupanjski sud.

 

16. Slijedom iznesenog odgovor na postavljeno pitanje glasi:

 

              „Zapljena po pristanku dužnika iz čl. 202. Ovršnog zakona ima svojstvo ovršnosti po samoj sili zakona za koju zakon ne propisuje druga ograničenja, odnosno uvjete valjanosti za pokretanje ovrhe te za donošenje rješenja o ovrsi na nekretnini ovršenika (ili drugom predmetu ovrhe) nije potrebno da javni bilježnik na Izjavu iz čl. 202. Ovršnog zakona stavi potvrdu ovršnosti; odnosno da Zapljena po pristanku dužnika stječe svojstvo ovršnosti potpisom dužnika i potvrdom javnog bilježnika u trenutku njezina izdavanja, a ne dospijećem tražbine.“

 

17. Temeljem izloženog ostvaren je revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava pa je, na temelju čl. 395. st. 1. ZPP, reviziju ovršenika valjalo prihvatiti i preinačiti drugostupanjsko rješenje, odnosno odbiti žalbu ovršenika podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja o ovrsi.

 

18. Preinačenjem drugostupanjske presude ovrhovoditelju je, sukladno odredbama čl. 166. st. 2. čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a, valjalo dosuditi zatražene troškove revizijskog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14 i 118/14), i to trošak sudske pristojbe na reviziju protiv rješenja u iznosu od 329,86 kn, te je iz tih razloga odlučeno kao u izreci.

 

Zagreb, 7. prosinca 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Viktorija Lovrić, v.r.