- 1 -              Rev-x 253/2018-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev-x 253/2018-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Viktorije Lovrić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. P., OIB: ..., iz K., kojeg zastupa punomoćnik S. P. B., odvjetnik u Z., protiv tuženika E. o. d.d., OIB: ..., Z., kojeg zastupaju punomoćnici – odvjetnici iz Odvjetničkog društva G. p. u Z., P. S., radi naknade štete, odlučujući o revizijama tužitelja i tuženika protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1151/2016-2 od 29. svibnja 2017., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu poslovni broj Pn-136/15 od 14. listopada 2016., u sjednici održanoj 7. prosinca 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

I.              Odbija se kao neosnovana revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1151/2016-2 od 29. svibnja 2017., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu poslovni broj Pn-136/15 od 14. listopada 2016., u dijelu odluke o glavnoj stvari i zateznim kamatama.

 

II.              Odbija se kao neosnovana revizija tuženika.

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Odbacuje se kao nedopuštena revizija tužitelja protiv odluke o trošku parničnog postupka sadržane u presudi Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1151/2016-2 od 29. svibnja 2017., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalne služba u Kninu, poslovni broj Pn-136/15 od 14. listopada 2016., u dijelu st. III. izreke u kojem se nalaže tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 65.699,93 kn sa zateznim kamatama od 14. listopada 2016. do isplate.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 203.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 19. prosinca 2011. do isplate, dok je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete u iznosu od 295.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom, kao i dio tužbenog zahtjeva za isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos od 19. prosinca 2007. do 18. prosinca 2011. (st. I. izreke). Ujedno, odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 14.435,84 kn sa zateznim kamatama od 24. veljače 2016. do isplate (st. II. izreke). Nadalje, naloženo je tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 15.091,01 kn sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja 14. listopada 2016. do isplate (st. III. izreke).

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i u dosuđujućem dijelu pod st. I. izreke za iznos od 203.000,00 kn po osnovi naknade neimovinske štete sa zateznom kamatom koja teče od 19. prosinca 2011. do isplate, potvrđena prvostupanjska presuda (st. I. izreke). Odlučujući o žalbi tužitelja, preinačena je prvostupanjska presuda u odbijajućem dijelu pod st. I. izreke, na način da se tužitelju po osnovi naknade neimovinske štete dosuđuje daljnji iznos od 29.000,00 kn sa zateznom kamatom od 19. prosinca 2007. do isplate, dok je djelomično odbijena žalba tužitelja i u preostalom odbijajućem dijelu za iznos od 266.000,00 kn sa zateznim kamatama, potvrđena prvostupanjska presuda (st. II. izreke).

 

3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju u smislu odredbe čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 – dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava u kojoj predlaže revizijskom sudu prihvatiti reviziju i preinačiti, podredno ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu. Potražuje trošak revizije.

 

4. Protiv drugostupanjske presude i tuženik je podnio reviziju u smislu odredbe čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava u kojoj predlaže revizijskom sudu prihvatiti reviziju i preinačiti nižestupanjske presude. Potražuje trošak revizije.

 

5. Revizija tužitelja nije osnovana u dijelu odluke o glavnoj stvari i zateznim kamatama, dok ista nije dopuštena protiv odluke o troškovima parničnog postupka.

 

6. Revizija tuženika nije osnovana.

 

7. Ovaj sud postupajući u smislu odredbe čl. 392.a st. 1. ZPP ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

8. Nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u revizijama ukazuju i tužitelj i tuženik. To iz razloga što pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, niti proturječi sama sebi ili razlozima presude, razlozi presude su jasni i razumljivi, te ne postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude i sadržaja isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku.

 

9. Nije ostvaren ni revizijski razlog bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP, jer su pretežni navodi tužitelja u reviziji u biti samo prigovori činjenične naravi kojima iznosi svoju ocjenu provedenih dokaza, koja je različita od ocjene na kojoj je pobijana odluka zasnovana, te sugerira prihvatiti činjenično stanje koje on nalazi pravilnim, a kako se drugostupanjska presuda ne može pobijati pozivom na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje (čl. 385. ZPP) te navode ne može razmatrati ni ovaj sud. Osim toga pri ocjeni provedenih dokaza postupljeno je upravo onako kako to i nalaže odredba čl. 8. ZPP, a za takvu ocjenu dati su razlozi koji su prihvatljivi i ovome sudu.

 

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju je pretrpio zbog tjelesnih ozljeda u prometnoj nezgodi 7. travnja 2007. kao putnik u osobnom vozilu na mjestu suvozača, a koju je skrivio vozač - osiguranik tuženika.

 

11. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je imajući u vidu težinu povrede prava (osobnosti) na tjelesno i duševno zdravlje i okolnosti slučaja primjenom čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj: 35/05, 41/08 i 125/11 – dalje: ZOO) tužitelju po osnovi neimovinske štete odmjerio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 395.000,00 kn, te mu dosudio iznos od 203.000,00 kn sve sa zateznim kamatama koje teku od završetka liječenja tužitelja 19. prosinca 2011. sukladno čl. 1103. ZOO, uzimajući u obzir nesporno isplaćeni iznos od 192.000,00 kn, a odbio kao neosnovan preostali zahtijevani iznos od 295.000,00 kn sa, kao i dio zahtjeva za isplatu zateznih kamata od dana podnošenja tužbe 19. prosinca 2007. do završetka liječenja 19. prosinca 2011.

 

12. Međutim, drugostupanjski sud je ocijenio da je djelomično pogrešno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz čl. 1100. st. 2. ZOO prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade u iznosu od 395.000,00 kn, te tužitelju dosuđuje i daljnji iznos od 29.000,00 kn sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe 19. prosinca 2007. sukladno čl. 1103. ZOO, budući se radi o šteti koja je, bez obzira na završetak liječenja, bila u trenutku podnošenja tužbe predvidiva po redovnom tijeku stvari (tako i u Zaključku broj Su-Iv-155/16 od dana 12. travnja 2016. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog dana 11. i 12. travnja 2016.). Stoga je na temelju čl. 373. ZPP preinačena prvostupanjska presuda u navedenim dijelovima.

 

13. I prema ocjeni ovog suda, a suprotno revizijskim navodima, pravilno je drugostupanjski sud primijenio odredbu čl. 1100. st. 2. ZOO prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade tužitelju.

 

14. Nadalje, u odnosu na revizijske navode tuženika u pogledu zatezne kamate na neimovinsku štetu valja reći da pravno shvaćanje s prve sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1/16) održane 30. svibnja 2016. (broj: Su-IV-168/16-2) glasi:

"Obveza plaćanja neimovinske štete sukladno odredbi čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) dospijeva danom podnošenja tužbe te slijedom toga i obveza plaćanja zatezne kamate na naknadu neimovinske štete dospijeva istog dana ako prije toga dana nije podnesen zahtjev za naknadu štete odgovornoj osobi, osim ako je šteta nastala nakon toga."

 

15. Stoga ne postoje ni revizijski razlozi pogrešne primjene materijalnog prava.

 

16. Prema odredbi čl. 396.a st. 1. i 2. ZPP, kad odbije reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP, revizijski sud se može, umjesto posebnog obrazloženja, pozvati na razloge iz prvostupanjske odnosno drugostupanjske presude, ako ih prihvaća ili na razloge iz neke ranije odluke revizijskog suda, u kojem slučaju je dužan uz svoju presudu na internetskim stranicama objaviti razloge nižestupanjske odluke ili odluka na koje se poziva.

 

17. Kako ovaj sud u cijelosti prihvaća razloge iznesene u drugostupanjskoj presudi poslovni broj Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1151/2016-2 od 29. svibnja 2017. glede navoda revizije upućuju se revidenti na razloge iznesene u navedenoj drugostupanjskoj presudi sukladno odredbi čl. 396.a st. 1. ZPP.

 

18. Stoga je valjalo reviziju tužitelja, u dijelu kojim je odlučeno o glavnoj stvari i kamatama, kao i reviziju tuženika, odbiti kao neosnovane na temelju odredbe čl. 393. ZPP u vezi s odredbom čl. 396.a st. 1. ZPP, te će se na internetskim stranicama ovog suda pored ove odluke objaviti drugostupanjska odluka u smislu odredbe čl. 396.a st. 2. ZPP.

 

19. Revizija tužitelja u odnosu na trošak parničnog postupka nije dopuštena.

 

20. Prema odredbi čl. 129. st. 5. ZPP odluka o troškovima postupka u presudi smatra se rješenjem.

 

21. Odredbom čl. 400. st. 1. ZPP, propisano je da stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen u sporovima u kojima bi revizija bila dopuštena protiv drugostupanjske presude (čl. 382. ZPP).

 

22. Na sjednici Građanskog odjela VSRH pod br. Su-IV-19/15-19 od 16. studenoga 2015. zauzeto je pravno shvaćanje da pravomoćno rješenje o troškovima parničnog postupka nije rješenje protiv kojega je dopuštena revizija.

 

23. Slijedom iznesenog, na temelju odredbe čl. 392.b st. 1. ZPP, valjalo je reviziju u dijelu kojim se pobija odluka o troškovima postupka odbaciti kao nedopuštenu.

 

Zagreb, 7. prosinca 2021.

                            Predsjednik vijeća:

                            Ivan Vučemil, v.r.