1              Poslovni broj: Gž-1561/2021-3

Poslovni broj: Gž-1561/2021-3

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji mr. sc. Seniji Ledić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja M. J. iz Č., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku S. K., odvjetniku u Č., protiv prvoprotustranke A. H. iz Č., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik T. S., odvjetnik u Č., i drugoprotustranke M. F. ranije H. iz O., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik N. Ž., odvjetnik u Č., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja M. J. i prvoprotustranke A. H. protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj R1-56/2020-66 od 26. travnja 2021., dana 7. prosinca 2021.

r i j e š i o   j e

Uvažavaju se žalbe predlagatelja M. J. i prvoprotustranke A. H. te se ukida rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj R1-56/2020-66 od 26. travnja 2021. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim je rješenjem uređena međa između nekretnine predlagatelja M. J. upisane u z.k. uložak broj 7841 k.o. Č., čest. broj 418/b/61 kuća, dvor i livada od 230 čhv (koja je identična kat. čest. broj 4252/61 k.o. Č.) i nekretnine protustranaka A. H. i M. F., ranije H., upisane u z.k. uložak broj 7186 k.o. Č., čest. broj 418/b/60 kuća, dvor, oranica od 219 čhv (koja je identična kat. čestici broj 4252/60 k.o. Č.), prema pravičnoj ocjeni suda tako da ista ide točkama A-B, na način da se točka A nalazi gledano s ulične strane s vanjske strane živice (zelene ograde) i to neposredno na kraju asfalta od nogostupa, koji nogostup se nalazi kraj ulice i točno pravocrtno ide do točke B koja se nalazi na kraju čestice i to neposredno kraj betonskog parapeta na betonskoj žičanoj ogradi na nekretnini M. P. koja je okomita na čestice predlagatelja i protustranaka, u kojim točkama su na očevidu zabijeni međašni znaci u obliku drvenih stupića koji su iscrtani crvenim sprejem, koja međa je pravocrtna, a kako je to prikazano na skici mjerničkog vještaka od dana 26. travnja 2021. i dopuni skice od 16. srpnja 2021. (točka I. izreke). Ujedno je odlučeno da svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, ali najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti ovoga rješenja (točka II. izreke). Odlukom je o parničnom trošku utvrđen ukupni iznos troškova ovog izvanparničnog postupka određen u iznosu 3.972,80 kuna te je naloženo prvoprotustranci A. H. isplatiti predlagatelju M. J. iznos od 1.986,40 kuna na ime troškova postupka (točka III. izreke).

2. Protiv tog rješenja žalbu podnose predlagatelj M. J. zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje: ZPP) koji se primjenjuje po osnovi pravnog pravila iz paragrafa 21. stavka 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine" od 1. kolovoza 1934. broj 175-XLV) čija je, pak, primjena utemeljena na odredbi članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91), kao i prvoprotustranka A. H. koji ne navodi žalbene razloge. Predlagatelj predlaže pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti, dok prvoprotustranka u žalbi ne daje prijedlog načina odlučivanja u drugom stupnju.

3. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe su osnovane.

5. Iako je predlagatelj žalbu podnio i zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, on u žalbi određeno ne ukazuje ni na jednu od tih povreda. Stoga je, a uz činjenicu da drugi žalitelj nije ni naveo žalbene razloge, u vezi sa žalbenim razlogom bitne povrede odredaba parničnog postupka, pobijano rješenje ispitano u granicama ispitivanja propisanim odredbom članka 365. stavka 2. ZPP u vezi s člankom 381. ZPP te je na taj način utvrđeno da u postupku nisu počinjene bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet je postupka uređenje međe između nekretnine predlagatelja M. J. upisane u z.k. uložak broj 7841 k.o. Č., čest. broj 418/b/61 kuća, dvor i livada od 230 čhv (koja je identična kat. čest. broj 4252/61 k.o. Č.) i nekretnine protustranaka A. H. i M. F., ranije H., upisane u z.k. uložak broj 7186 k.o. Č., čest. broj 418/b/60 kuća, dvor, oranica od 219 čhv (koja je identična kat. čestici broj 4252/60 k.o. Č.),

7. U postupku je utvrđeno da je nekretnina predlagatelja J. upisana u zk. uložak broj 7841 k.o. Č., čest. broj 418/b/61 kuća, dvor i livada od 230 čhv koja je identična kat. čest. broj 4252/61 k.o. Č., dok je nekretnina protustranaka A. H. i M. F., ranije H. upisana u zk. uložak broj 7186 k.o. Č., čest. broj 418/b/60 kuća, dvor, oranica od 219 čhv koja je identična kat. čest. broj 4252/60 k.o. Č., dok su u katastru zemljišta izvršene zadnje promjene u pogledu izmjere oblika ili međe između te dvije nekretnine 1980.

8. Sud je očevidom na licu mjesta utvrdio da su nekretnine predlagatelja te prvo i drugoprotustranke međašne nekretnine, te da je nekretnina predlagatelja J. u naravi obiteljska kuća, a na kraju čije se čestice samostalno nalazi garaža, povrtnjak i brajde za trsove, gledano od ulice prema kraju čestice, a prema nekretnini protustranaka se nalaze posađene voćke, dok je nekretnina protustranaka H. i F. u naravi obiteljska kuća gdje se na kraju iste nalazi posađeno par voćaka i trsovi na brajdama u ravnini sa spornom međom. Također je utvrđeno da između nekretnina stranaka, i to kat. čest. broj 4252/61 k.o. Č. i nekretnine protustranaka 4252/60 k.o. Č., nema nikakve ograde, gledano s ulice I. S. obje čestice imaju posađene zelene živice, te je živica na nekretnini predlagatelja niža, dok je živica na nekretnini protustranaka viša za otprilike za 25 centimetara, dok je u vezi s visinom terena dvorišta na kojom raste trava utvrđeno da je čestica predlagatelja J. nešto niža, a čestica protustranaka u nivou time da između tih travnatih površina nema čvrste i oštre linije već se radi o postepenom padu te zasađene trave na način da prelaze na česticu predlagatelja na niži nivo.

9. Prvostupanjski je sud, u primjeni odredbe članka 103. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje: ZVDSP), pravilno pokušao među obnoviti, odnosno urediti prema katastarskom nacrtu. U tom je smislu sud vještačenjem po vještaku mjerniku utvrdio da međa prema katastru zemljišta ide linijom označenom točkama A3 (koja se nalazi s vanjske strane živice neposredno kraj asfaltiranog nogostupa kraj ulice i udaljena oko 25 cm prema nekretnini predlagatelja i B3 koja je pravocrtna u odnosu na točku A3 i nalazi se na kraju čestice sve do ograde – betonskog parapeta čestice od susjeda P., a koji pravac prolazi na kraju te čestice po tom betonskom stupu u zemlji, ali na početku nekretnine isti se nalazi gledano s ulice više na nekretninu predlagatelja za oko 20 cm, time da iz skice izmjere vještaka mjernika H. R. od 16. srpnja 2021. proizlazi da su točke A3 i B3 podudarne s točkama A i B navedenima u izreci pobijanog rješenja. Međutim, stranke nisu pristale da se međa uredi na prema katastarskom nacrtu.

10. Kada je sud utvrdio da stranke ne pristaju da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, tada je ispitivao može li se međa urediti na temelju sporazuma stranaka te je utvrdio da među nije moguće utvrditi niti na temelju sporazuma stranaka jer se stranke nisu uspjele sporazumjeti oko linije međe.

11. Potom je sud ispitivao posljednji mirni posjed u nastojanju da među uredi prema posljednjem mirnom posjedu, ali na temelju svih dokaza izvedenih na okolnost posljednjeg mirnog posjeda nije bilo moguće u cijeloj liniji međe sigurno utvrditi posljednji mirni posjed pojedine stranke na spornom dijelu linije međe, budući da cijelom duljinom međe nema vidljivih međašnih znakova, niti postoje ostaci ograde ili kakvi drugi međašni znaci.

12. Stoga je sud, imajući na umu rezultate očevida te iskaze stranaka i svjedoka, kao i nemogućnost točnog utvrđenja stanja posljednjeg mirnog posjeda te činjenicu da je zadnja izmjera po ovlaštenim mjernicima izvršena 1980. kada su formirana gradilišta na kojima su predlagatelj i protustranke izgradile obiteljske kuće koje su zatečene na održanom očevidu, kao i s obzirom da se sporna međa nalazi između dvorišta predlagatelja i dvorišta protustranaka gdje nema nikakvih izgrađenih objekata već se radi o travnatoj površini, sud odlučio da se međa između nekretnina predlagatelja i protustranaka uredi prema pravičnoj ocjeni na način da ista prolazi točno u točkama kako je vještak mjernik pokazao da je linija međe koja je označena kod Područnog ureda za katastar Č., budući da su gradilišta formirana radi prodaje po Gradu Č. za cijelu tu ulicu i naselje, takva formirana gradilišta je svaka od stranaka kupila, tako formirana gradilišta su se nakon provedenog postupka parcelacije gradilišta upisala u katastar zemljišta, a koji podaci u katastru nisu mijenjani još od prije nego je svaka od stranaka kupila svoje zemljište. Zbog činjenice da podaci u katastru nisu mijenjani već četrdeset godina, a nakon što su stranke kupile tako formirana gradilišta, one su svaka na svojoj čestici sagradile kuće, za koje su dobili i građevinske dozvole te je očito da se površina i položaj čestica nisu mijenjali.

13. Slijedom naprijed navedenog sud je ocijenio najpravednijim da se linija međe utvrdi prema podacima o obliku i položaju čestica, odnosno međašnoj liniji kako je to već četrdeset godina ucrtano u Područnom uredu za katastar Č. zato što se radi o službenim podacima o nekretninama.

14. Osnovano žalitelji ukazuju na nepravilnost ovakvog zaključa suda prvog stupnja.

15. Naime, odredba članka 103. stavaka 2. i 3. ZVDSP vrlo striktno uređuje pitanje redoslijeda načina uređenja međe, i to prema katastarskom operatu, ako je moguće i ako stranke na to pristaju, zatim prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ako to nije moguće, onda prema posljednjem mirnom posjedu ili po pravičnoj ocjeni suda pri čemu je sud dužan pridržavati se tog redoslijeda.

16. Odlučujući o uređenju međe u okolnostima konkretnog slučaja prema pravičnoj ocjeni, ali u skladu s podacima o obliku i položaju čestica, odnosno međašnoj liniji koja je već četrdeset godina ucrtana u katastru, sud je pogriješio u primjeni odredbe članka 103. stavka 2. ZVDSP zato što se uređenje međe po pravičnoj ocjeni ne može temeljiti na stanju međašnih linija prema katastarskoj mapi jer je to zaseban način uređenja međe za koji je potreban pristanak stranaka koji je u konkretnom slučaju izostao. Stoga je sud trebao u uzeti u obzir pravac pokazanih međašnih linija po strankama, spornu površinu, površinu nekretnina stranaka te druge odlučne okolnosti ukoliko u konkretnom slučaju utječu na pravičnu podjelu nekretnina.

17. Kako to sud nije utvrdio, to je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, pa je pobijano rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupka temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP.

18. U nastavku će postupka sud dopuniti činjenično stanje na način ukazan ovim rješenjem i ukoliko utvrdi da među nije moguće urediti ni na jedan drugi način osim po pravičnoj ocjeni, uzeti u obzir okolnosti na koje je ukazano ovim ukidnim rješenjem, kao i druge okolnosti ukoliko ih ocijeni odlučnima u okolnostima konkretnog slučaja te će nakon toga ponovno odlučiti o predmetnom prijedlogu predlagatelja.

19. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o parničnom trošku jer je ona vezana uz činjenicu duljine graničnih linija (pravno pravilo iz paragrafa 283. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku) koja za sada, u okolnostima ukidanje prvostupanjskog rješenja, nije poznata.

Split, 7. prosinca 2021.