1

 

Gž-339/2017-2

 

Gž-339/2017-2

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš kao predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. P. iz Z.,  OIB:…, koju zastupa punomoćnica S. R., odvjetnica u Z., protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo, Z., zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel, OIB:…uz sudjelovanje umješača na strani tuženika A. G. iz Z., kojeg zastupa punomoćnica R. J., odvjetnica u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbama tuženika i umješača na strani tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Pn-524/2015-37 od 30. studenog 2016., u sjednici vijeća održanoj 25. listopada 2021.,

 

r i j e š i o  j e

 

1. Prihvaćaju se žalbe tuženika i umješača na strani tuženika kao osnovane, ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Pn-524/2015-50  od 30. studenog 2016., ispravljena Rješenjem poslovni broj Pn-524/15-24 od 14. prosinca 2016. i predmet se vraća istom prvostupanjskom na ponovni postupak.
2. Naređuje se da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.
3. Odluka o troškovima  povodom žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

              1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

              Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj da tužiteljici S. P. plati iznos od 245.602,75 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.06.2012.g. pa do 31.07.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu 25.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. studenog 2016. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

              2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku  žale se tuženik i umješač na strani tuženika.

              2.1.Tuženik se žali  iz svih  žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19.- dalje ZPP). Tuženik u žalbi navodi da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i da su ti razlozi nejasni i proturječni. Prvenstveno ističe da u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud ulazi u analizu sudskih odluka, i po potrebi ih prihvaća ili ne, te je kontradiktoran u svom obrazloženju.  Nadalje ističe da sud  paušalno zaključuje da su kumulativno ispunjene pretpostavke iz članka 13. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu državne uprave ("Narodne novine" br. 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 127/00., 59/01., 190/03. - službeni pročišćeni tekst, 199/03., 79/07., 150/11- dalje ZSDU.), te članka 105. Zakona o sudovima, ("Narodne novine" br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19.- dalje ZS) , da u obrazloženju presude nema razloga o tome u čemu bi se zasnivala pasivna legitimacija Republike Hrvatske, obzirom na članak 28. stavak 1. Stečajnog zakona. ("Narodne novine" br. 44/96., 161/98., 29/99., 129/00., 123/03., 197/03., 187/04., 82/06., 116/10., 25/12., 133/12., 45/13., 71/15- dalje SZ.). U odnosu na pogrešno utvrđeno  činjenično stanje, tuženik navodi da sud nije posebno cijenio iskaze saslušanih svjedoka jer svoju odluku temelji prvenstveno na dokumentaciji  koja se nalazi u spisu te iznijetom pravnom stajalištu, a takvi iskazi nisu relevantni za donošenje meritorne odluke. Sud je na tako pogrešno utvrđeno činjenično stanje, pogrešno primijenio materijalno pravo i zaključio da postoji odgovornost za štetu na strani tužene. Tuženik posljedično prigovara i odluci prvostupanjskog suda o dosuđenim troškovima. Žalbeni prijedlog je da se pobijana presuda ukine i vrati na ponovno odlučivanje, podredno preinači na način da se tužiteljica odbije sa tužbenim zahtjevom i naloži tužitelju nadoknaditi troškove parničnog postupka tuženiku.

              2.2.              Umješač na strani tuženika presudu pobija zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi navodi da se u obrazloženju presude  ne navodi niti jedan razlog odbijanja prigovora nedostatka pasivne legitimacije na strani tužene. Time je sud prvog stupanja počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Navodi da je u ovom parničnom postupku, prvostupanjski parnični sud analizirao pravilnost odluka suda druge vrste kršeći time odredbe o organizaciji sudbene vlasti, procesne odredbe o nadležnosti, pravomoćnosti i sl. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška, podredno, ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovni postupak pred drugim vijećem.

              3. Tužiteljica je  dala opsežan odgovor na žalbe tuženika i umješača na strani tuženika u kojem je osporila žalbene navode. Predlaže odbiti žalbe kao neosnovane, a prvostupanjsku presudu potvrditi.

              4. Žalbe tuženika i umješača na strani tuženika su osnovane.

              5. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, u granicama žalbenih razloga, pazeći pri tom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točke 2.,4.,8.,9.,11., i 13., 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijana presuda nepravilna i nezakonita.

              5.1. Uz navedeno, ostvaren je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud propustio pravilno i potpuno utvrditi odlučujuće činjenice.

              6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik Republika Hrvatska nadoknadi štetu  koja joj je nastala zbog nezakonitog i nepravilnog rada  stečajne uprave  i stečajnog suca  u stečajnom postupku  koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem St- 826/02  u iznosu od 245.602,75 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. 6. 2012. pa do isplate.

              7. Osnovanost tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud obrazlaže na način da “smatra da je prouzročena šteta tužiteljici te da su ispunjene sve kumulativne pretpostavke iz članka 13. ZSDU, te članka 105. ZS-a, odnosno da je opisanim radnjama došlo do nezakonitog i nepravilnog rada stečajnog upravitelja, zatim propuštanja predsjednika stečajnog vijeća, da postupi u skladu sa odredbom članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona. Prvostupanjski sud  utvrđuje da se šteta koju je pretrpjela tužiteljica odnosi na zatezne kamate koje teku od dana održavanja ispitnog ročišta pa do isplate  i da je šteta u uzročnoj vezi sa nezakonitim  i nepravilnim radom stečajnog upravitelja i stečajnog vijeća

              7.1. Nadalje, navodi, imajući u vidu da se radi o odgovornosti po osnovi nezakonitog i nepravilnog rada koji je u uzročnoj vezi sa štetom i da tužiteljici pripada naknada imovinske štete prema općim odredbama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18 – dalje ZOO.) dakle, stvarna šteta i izmakla dobit temeljem članka 189. ZOO-a. Također sud u obrazloženju navodi da prihvaća pravno stajalište tužiteljice da prilikom isplate nisu poštovana načela iz članka 172. ZOO-a,koji se odnose na redoslijed ispunjenja kao i članka 70. i 72. SZ-a, te članka 168. SZ-a.“

              8.  U konkretnom slučaju ostvarena je bitna povreda parničnog postupaka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Pobijana presuda ima brojnih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude  proturječi  razlozima presude, presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, i o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika,

              8.1. Stoga treba navesti da tužena i umješač na strani tuženika sasvim osnovano ukazuju da obrazloženje presude ne sadrži razloge za istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije.

              8.2. Ovaj sud je nadalje utvrdio da izreka presude proturječi razlozima presude. Proturječnost izreke presude i razloga presude očituje se u činjenici da je  prvostupanjski  u izreci pobijane presude, ispravljene rješenjem poslovni broj Pn-524/15-54 od 14. prosinca 2016. naložio tuženiku da tužiteljici S. P. plati iznos od 245.602,75 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.06.2012.g. pa do isplate“, dok u obrazloženju pobijane odluke  navodi da“ sud smatra osnovanim potraživanje tužiteljice koje se odnosi na pripadnu zateznu kamatu u visini od 245.602,75 kn sa pripadajućim procesnim zateznim kamatama na iznos priznatog razlučnog prava u visini od 185.174,80 kn koje na taj iznos teku od dana ispitnog ročišta pa do isplate.“ Pa ostaje nejasno na što se konkretno odnosi dosuđena glavnica.

              8.3. Po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, osnovano tužena i umješač na strani tuženika u žalbi  ukazuju i na  proturječnost samog obrazloženja presude. Tako  prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude najprije  navodi da  smatra da stečajni sudac nije prekršio zakonske odredbe time što je unatoč rješenju iz zapisnika sa ispitnog ročišta (kojim je u parnicu radi osporavanja razlučnog prava uputio stečajnu upravu) donio rješenje St- 826/2002 od 25. veljače 2013 kojim se umjesto stečajne uprave u parnicu upućuje tužiteljica. Taj zaključak obrazlaže  navodeći da  se radi o rješenju kojim se upravlja postupkom kao i da je  to rješenje stečajnog suca Trgovačkog potvrđeno rješenjem Visokog trgovačkog suda broj Pž- 4599/2003 od 30. ožujka 2004.

              8.4. Nadalje, suprotno naprijed navedenom, prvostupanjski sud u nastavku zaključuje da nije bilo mjesta odluci o upućivanju tužiteljice (vjerovnika) u parnicu radi utvrđenja razlučnog prava i utvrđuje da je takvim postupkom  stečajnog suca tužiteljica dovedena  u nepovoljan položaj jer je upućena na parnicu radi opravdanja prethodne mjere, iako je to  rješenje stečajnog suca broj St- 826/2002 od 25. veljače 2013., postalo pravomoćno jer je potvrđeno rješenjem Visokog trgovačkog suda  broj Pž- 4599/2003 od 30. ožujka 2004., kojim rješenjem je zauzeto stajalište da se ovdje tužiteljica ima uputiti u parnicu radi utvrđenja i opravdavanja razložnog prava koje je stekla na temelju prethodne mjere osiguranja kojom se opravdava donošenje pravomoćne sudske odluke.

              8.5. Na taj način prvostupanjski parnični sud analizira pravilnost pravomoćne odluke drugog prvostupanjskog  suda, konkretno Trgovačkog suda u Zagrebu.

              9. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na odredbi članka 13. ZSDU i članka 105. stavak 1. Zakona o sudovima. Odredbom članka 105. ZS-a propisano je da Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.

              10. Pritom se prema shvaćanju ovog suda, nezakoniti rad očituje u postupanju suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu ili propuštanju primjene zakona, drugog propisa ili općeg akta; dok se nepravilan rad očituje kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti.

              11. Za ocjenu postojanja odgovornosti tužene za štetu u smislu odredbe članka 105. Zakona o sudovima bitno je: je li riječ o nezakonitom i/ili nepravilnom radu suda, je li tužiteljica pretrpjela štetu uslijed takvog rada suda i postoji li uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rad suda i nastale štete, pri čemu je potrebno da je nastala šteta neposredna posljedica nezakonitog odnosno nepravilnog rada suda. Postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužiteljica, dok dokazivanje postojanja pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu je na tuženici.

              12. Pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Obrazloženje prvostupanjske odluke  ne sadrži ocjenu u čemu se konkretno sastojao  nezakonit  rad stečajnog suca kraj činjenice da su odluke stečajnog suca  tijekom postupka koji je bio povod ovom parničnom postupku potvrđene od strane višeg suda. Obrazloženje ne sadrži niti ocjenu u čemu se konkretno sastojao  nepravilan rad  stečajnog suca, a obzirom na materijalnu dokumentaciju koja je priložena u spisu i obzirom na iskaze svjedoka saslušanih tijekom postupka , pogotovo imajući u vidu da je tužiteljica ulagala predstavke na rad stečajnog suca u stečajnom postupku nad dužnikom K. B. d.d. u stečaju, koji postupak je vođen pod poslovnim brojem St-826/2002, kod Trgovačkog suda u Zagrebu, a za  koje predstavke je utvrđeno da su neosnovane.  Navedeno proizlazi iz sadržaja iskaza svjedoka N. N. P. (koja je u to vrijeme obnašala dužnost predsjednice Trgovačkog suda u Zagrebu) i svjedoka N. R. (koji je bio predsjednik stečajnog odjela Trgovačkog suda u Zagrebu) i koji svjedoci su postupali povodom tužiteljičinih predstavki. Obrazloženje presude ne sadrži razloge o tome u čemu se konkretno sastoji šteta za koju tužiteljica tvrdi da ju je pretrpjela, a niti analizu o postojanju uzročne veze između štete i štetne radnje.

              13. Osnovano tuženik u žalbi navodi da je sud, dajući značaj materijalnim dokazima ispred personalnih, pogrešno utvrdio činjenično stanje te na temelju tako pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno izveo zaključak o postojanju odgovornosti tuženika za štetu i  o samoj šteti.  Naime prvostupanjski sud  nije cijenio iskaze svjedoka  Z. M., N. R., N. N. P., umješača na strani tuženika i tužiteljice, jer je smatrao da ti iskazi nisu relevantni  za donošenje odluke.  Po mišljenju ovog suda iskazi  tih svjedoka su bitni jer su iskazivali na okolnosti nastanka štete, a bitni su i za ocjenu postojanja odgovornosti tuženika.

              14. Prvostupanjski sud  nije utvrdio pravno relevantne činjenice na što su  tuženik i umješač na strani tuženika osnovano ukazivali tijekom prvostupanjskog postupka, a koje su mogle biti od utjecaja na formiranje uvjerenja suda o postojanju ili nepostojanju relevantnih činjenica odnosno od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite presude.

              15. Kako zbog počinjene bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a i pogrešnog pravnog pristupa predmetu spora prvostupanjski sud nije niti pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, ovaj sud je prihvatio žalbe tuženika i umješača na strani tuženika kao osnovane temeljem članka 369. stavak 1. i članka 370. ZPP-a ukinuo presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

              16. U nastavku postupka sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede parničnog postupka na koje je su ukazali u žalbama tužena i umješač na strani tuženika i na koje je ukazano ovim rješenjem. To znači da će u smislu izloženog pravilno utvrditi činjenično stanje relevantno za donošenje odluke tj. točno utvrditi  da li su ispunjene opće i posebne pretpostavke za odgovornost Republike Hrvatske  za nastanak  štete, očitovati se o  prigovoru  promašene pasivne legitimacije, utvrditi  da li je stečajni sudac postupao nezakonito ili nepravilno, a obzirom na materijalne i personalne dokaze u spisu, a potom će sve provedene dokaze i činjenice cijeniti u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, i o predmetu spora donijeti novu na zakonu osnovanu odluku. Sud će donijeti i novu odluku o troškovima postupka.

 

              17. Zbog brojnih  bitnih  povreda odredbi parničnog postupka počinjenih  od strane  raspravne sutkinje u ovom postupku, ovaj sud je naredio da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem primjenom članka 371. ZPP-a.             

U Gospiću 25. listopada 2021.

Predsjednica vijeća

                                                                                                          Milka Vraneš, v.r.