- 1 -              Poslovni broj: I Kž-131/2021-4

Poslovni broj: I Kž-131/2021-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića, univ.spec.crim., predsjednika vijeća te Sande Janković i dr.sc. Tanje Pavelin, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. C. i optuženog K. Š., zbog kaznenih djela iz članka 154. stavak 2. u vezi stavka 1. točka 3. i 5. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zadru od 27. travnja 2021., broj K-11/2017., u sjednici vijeća održanoj 28. listopada 2021. i 1. prosinca 2021.

r i j e š i o  j e

I Djelomično se prihvaća žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijano rješenje u točki I, te se iz spisa predmeta neće izdvojiti: dio iskaza svjedoka P. K. na stranici 214 spisa KR-DO-551/16. od 23. kolovoza 2016. u šestom odlomku koji počinje riječima "…ona je neformalno počela pričati šta joj se desilo, pokazala je na nozi veliku masnicu…", te dio iskaza svjedoka T. P. na stranici 211 spisa KR-DO-551/16. od 23. kolovoza 2016. koji počinje riječima "…kad smo došli u policijsku postaju..", a završava riječima "..na bedrima nam je pokazala modrice…".

II U ostalom dijelu žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Zadru od 27. travnja 2021. broj K-11/2017. na temelju članka 431. stavak 3. u vezi članka 208. stavak 1. i članka 10. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), iz spisa predmeta izdvojeni su dijelovi iskaza svjedoka P. K. iz zapisnika o ispitivanju svjedoka od 23. kolovoza 2016. (strana 214 spisa u 1. odlomku) koji glasi "..na što je ona rekla da je bila na brodu i da je silovana od strane dvije muške osobe.." te se izdvaja dio iskaza u 2. odlomku koji počinje riječima: "..kad smo došli do postaje.." završava riječima "…više nije zatekla počinitelja." Izdvojen je i dio iskaza svjedoka T. P. iz zapisnika o ispitivanju svjedoka od 23. kolovoza 2016. i to na stranici 211 spisa 3. odlomak koji počinje riječima "Nakon što smo otišli do hotela…", a završava riječima "…kako su je oni otključali.", te 4. odlomak koji počinje riječima "..kad smo došli u policijsku postaju..", a završava riječima "..na bedrima nam je pokazala modrice".

1.1. Nadalje, na temelju članka 86. stavak 2. ZKP/08. određeno je da će se po pravomoćnosti rješenja izdvojeni dokazi staviti u poseban omot i čuvati kod suca istrage odvojeno od drugih spisa, te se ne mogu razgledati, niti se sa njima može služiti u postupku.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik sa prijedlogom da se ukine pobijano rješenje.

3. U skladu s odredbom članka 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., spis je prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Iz stanja spisa proizlazi da je žrtva-oštećenica kao građanin pristupila policijskim službenicima T. P. i P. K. koji su se nalazili u službenom vozilu i prijavila počinjenje kaznenog djela silovanja.

5.1. Prema članku 208. stavak 1. ZKP/08. policija može prikupljati obavijesti od građana, pa je djelomično u pravu državni odvjetnik kada tvrdi da su policijski službenici od žrtve koja im se obratila bili ovlašteni zaprimiti informaciju o počinjenju kaznenog djela silovanja. Prema citiranoj zakonskoj odredbi policija doista ima ovlast za prikupljanje obavijesti od građana, ali istovremeno se prilikom prikupljanja obavijesti građani ne mogu ispitivati u svojstvu svjedoka ili vještaka. Obavijest koju oštećenica kao građanin daje policajcu, znajući da se radi o policijskom službeniku, što je ovdje slučaj, obavještavajući ga o okolnostima vezanim uz kazneno djelo, bez obzira što je prijavljujući kazneno djelo, na vlastitu inicijativu opisala činjenice i okolnosti kaznenog djela i neovisno o tome što nije identificirala optuženike kao počinitelje, i po ocjeni drugostupanjskog suda, predstavlja obavijesni razgovor policijskih službenika s građaninom i na te okolnosti sadržaj navoda oštećenice, odnosno ono što su od nje čuli, policijski službenici ne mogu biti ispitani kao svjedoci o onome što im je žrtva rekla prijavljujući kazneno djelo. Stoga je prvostupanjski sud pravilno izdvojio dijelove iskaza svjedoka P. K. i T. P. o sadržaju izjava oštećene-žrtve koje im je ona dala prilikom prijavljivanja kaznenog djela.

5.2. Dakle, potrebno je istaknuti da zaprimanje obavijesti od građanina nije nezakonita radnja, međutim sadržaj onoga što je građanin rekao policijskom službeniku ne može biti predmet dokazivanja u kaznenom postupku niti izravno, čitanjem zapisnika ili nekog drugog dokumenta koji sadržava izjavu, a niti posredno, ispitivanjem policijskog službenika o sadržaju te obavijesti. Dakle, u situaciji kada bi policijski službenik kao svjedok iskazivao o sadržaju onoga što mu je građanin rekao, vezano za okolnosti počinjenog kaznenog djela, taj dio iskaza svjedoka predstavljao bi nezakoniti dokaz iz članka 10. stavka 2. ZKP/08. na kojem se ne može temeljiti sudska odluka.

6. Međutim u pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da dio iskaza svjedoka P. K. "….pokazala je na nozi veliku masnicu…" (list 214, 6. odlomak, 3. red) i svjedoka T. P. "..na bedrima nam je pokazala modrice…" (list 211, 8. odlomak, 2. red) ne predstavlja sadržaj onoga što je žrtva izjavila kao svjedok, već protivno tome, okolnost koju su policijski službenici utvrdili vlastitim opažanjem vidom i na koju se, prema tome, mogu ispitati kao svjedoci iskazujući pred državnim odvjetnikom.

6.1. Slijedom navedenog, žalba državnog odvjetnika je djelomično osnovana i iz spisa predmeta nisu izdvojeni dijelovi iskaza svjedoka P. K. i T. P. koji se odnose na njihova vlastita zapažanja o ozljedama na bedrima žrtve-oštećenice koja im je pristupila i prijavila kazneno djelo.

7. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja na temelju članka 494. stavak 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. i 3. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 1. prosinca 2021.