1

                            Poslovni broj: 3 Pr-551/21-18

 

                           

                  

        Republika Hrvatska                                                                      

  Općinski sud u Vinkovcima

  Trg bana Josipa Šokčevića 17

                32100 Vinkovci

          OIB:77561654785            

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Vinkovcima, OIB:77561654785 po sucu Ivi Graovac, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja K. K., OIB:… iz M., zastupana po punomoćniku D. Ć. odvjetniku iz V., protiv tuženika OŽB V., V., OIB:… po ravnatelju i zz dr.sc. K. Š. dr. med. i po punomoćniku T. B. dipl.iur. (zaposlenik tuženika), radi isplate razlike plaće, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 28. listopada 2021. u nazočnosti punomoćnika tužitelja D. Ć. odvjetnika iz V. i punomoćnika tuženika T. B. dipl.iur., te potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 1. prosinca 2021.

 

   p  r  e  s  u  d  i  o      j   e

 

              I. Nalaže se tuženiku OŽB V., V., OIB …, da isplati tužitelju K. K. iz M., OIB: …, na ime razlike plaće bruto iznos od 3.100,56 kn, sa zateznom kamatom u dijelu neto iznosa, po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to tekućom:

              - na iznos od 235,49 kn od 16. veljače 2016. godine do isplate

              - na iznos od 249,18 kn od 16. ožujka 2016. godine do isplate

              - na iznos od 234,14 kn od 16. travnja 2016. godine do isplate

              - na iznos od 234,14 kn od 16. svibnja 2016. godine do isplate

              - na iznos od 234,14 kn od 16. lipnja 2016. godine do isplate

              - na iznos od 234,14 kn od 16. srpnja 2016. godine do isplate

              - na iznos od 238,10 kn od 16. kolovoza 2016. godine do isplate

              - na iznos od 246,98 kn od 16. rujna 2016. godine do isplate

              - na iznos od 258,47 kn od 16. listopada 2016. godine do isplate

              - na iznos od 248,20 kn od 16. studenoga 2016. godine do isplate

              - na iznos od 257,51 kn od 16. prosinca 2016. godine do isplate

              - na iznos od 259,81 kn od 16. siječnja 2017. godine do isplate

              - na iznos od 170,26 kn od 16. veljače 2017. godine do isplate

 

              - sve u roku od 15 dana.

             

II. Odbija se zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 3.100,56 kn.

 

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 4.437,50 kn uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, u visini stope određene čl. 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je po punomoćniku podnio tužbu ovome sudu protiv tuženika, radi isplate. U tužbi navodi da je bio u radnom odnosu kod tuženika tijekom 2016. godine, te da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama.

 

2. Nadalje, tužitelj navodi da su dana 23. studenog 2006. g. Vlada RH i Sindikati sklopili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim su ugovorili uvećanje osnovice za izračun plaće u javnim službama za po 6% u 2007. , 2008. i 2009. g., a zbog nastupanja recesije su dana 13. svibnja 2009. g. sklopili Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine na iznos od 5.108,85 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. g. sporazumno odgođeno sukladno čl. III Dodatka Sporazuma. Dana 26. listopada 2011. g. iste ugovorne strane sklopile su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim su izmijenili ranije sklopljeni Dodatak, a radi pravilnog utvrđenja sadržaja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovorne strane donijele su dana 28. prosinca 2012. g. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna dodatka Sporazumu o osnovici za plaća u javnim službama.

 

3. Točkom XI st. 4. Izmjena i dopuna dodatka navedenog Sporazuma stranke su ugovorile važenje Dodatka u trajanju od 5 godina, no zbog primjene pravila o produljenoj primjeni kolektivnog ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu primjena Izmjena Dodatka sporazumu istekla je 26. siječnja 2017. g. Točkom III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. g. utvrđena je osnovica za obračun plaća u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukazuju na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto mjesečno aritmetičkom sredinom dvije stope, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene. Državni Zavod za statistiku dana 28. kolovoza 2015. g. objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. g. prema kojem je BDP

realno veći za 1,2 % u odnosu na isto razdoblje 2014. g., a koja procjena je i potvrđena Izvješćem Državnog zavoda za statistiku objavljeno 04. rujna 2015. g. DZS je dana 27. studenog 2015. g. objavio prvu procjenu za treće tromjesečne 2015., prema kojoj je BDP realno veći za 2,8% u odnosu na isto razdoblje 2014. g., što je potvrđeno i Izvješćem DZS od 04. 12. 2015. g. Aritmetička sredina navedena dva uzastopna tromjesečja, sukladno III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma od 26. listopada 2011. g., iznosi 2%, slijedom čega su se ostvarili uvjeti za uvećanje plaća primjenom osnovice od 5.415,37 kn, a što se obračunava u prvom slijedećem mjesecu i to temeljem toč. VIIIc st. 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, slijedom čega se nova osnovica mora obračunavati od 01. prosinca 2015. g., pa do zaključno sa danom isteka važenja Izmjena Dodatka sporazumu, tj. sa zaključno sa plaćom za siječanj 2017.

 

              4. Tužitelj dalje navodi kako je unatoč obvezi povećanja osnovice, tuženik tužitelju u razdoblju od siječnja 2016. g. do zaključno sa siječnjem 2017. g. obračunavao pogrešnu osnovicu, uslijed čega je cjelokupnu plaću pogrešno obračunao, budući je morao plaću obračunavati po osnovici 5.415,37 kn, međutim, obračun je vršio na bazi osnovice od 5.108,84 kn. Osim primjene pogrešne osnovice, tuženik je pogrešno obračunavao i dodatke na plaću, zbog koje pogreške je tužitelj kod Općinskog suda u Vinkovcima vodio spor radi isplate naknade dodataka. Sukladno gore navedenom, tužitelj predlaže da sud naloži tuženiku da isplati tužitelju prvotno utuženi iznos od 3.185,69 kn na ime razlike plaće zbog pogrešno obračunate osnovice plaće i dodataka na osnovicu za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. siječnja 2017. sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama uz naknadu troškova postupka.

 

              5. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim da je tužitelj zaposlen kod tuženika kako je to navedeno u tužbi. Tvrdnje iz tužbe da je tužena u razdoblju od siječnja 2016.g. do siječnja 2017.g. tužitelju obračunavala pogrešnu osnovicu, uslijed čega je i cjelokupna plaća pogrešno obračunata, su neosnovane i u suprotnosti sa materijalnopravnom dokumentacijom. Naime, osnovnim Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama koji je zaključen 23. studenog 2006.g., između sindikata i Vlade RH ugovoreno je povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za 2007, 2008 i 2009 godinu. Također Dodatkom Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama koji je između potpisnika zaključen 13. svinja 2009.g., je ugovoreno da se danom potpisa toga Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaće za javne službenike iz 2008.g., u visini od 5.108,84 kuna bruto.

 

5.1. Tuženik nadalje navodi da Vlada RH u pregovorima sa Sindikatima javnih službi tijekom mjeseca studenog i prosinca 2016.g. nije potpisala dogovor o pojedinim točkama Temeljnog kolektivnog ugovora, tj. o načinu povrata duga i visini osnovice. Vlada RH je na sjednici od 23.12.2016.g. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama kojom je utvrdila osnovicu za obračun plaće u javnim službama kojom je utvrdila osnovicu za obračun plaće u visini od 5.211,02 bruto i koja se primjenjuje tek od 01.01.2017.g., tako da nije bilo mjesta primjeni povećanja osnovice.

 

5.2. U okviru odgovora na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže da sud odbije tužitelja sa tužbenim zahtjevom te ga obveže na plaćanje parničnog troška tuženiku.

 

6. U svrhu dokaza sud je u ovoj pravnoj stvari izvršio uvid u izvješće Državnog zavoda za statistiku, uvid u priložene obračune plaće za tužitelja za utuženo razdoblje, uvid u arbitražnu odluku arbitraže o izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama koja odluka je donesena 7. prosinca 2011., uvid u izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., provedeno je knjigovodstveno-financijsko vještačenje po sudskom vještaku D. V. dipl.oec. iz O. od 23. srpnja 2021. Također je izvršen uvid u simulirani izračun razlike 6% osnovice na isplaćenu plaću dostavljen od strane tuženika od 21. listopada 2021.

 

7. Među strankama je nesporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio djelatnik tuženika, na radnom mjestu spremačice, a također je nesporno da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama.

 

8. Među strankama je sporan pravni osnov tj. zahtjev tužitelja radi isplate razlike plaće temeljem odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Sporna je i visina tužbenoga zahtjeva.

 

9. U postupku je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da su Vlada RH i Sindikati javnih službi zaključili 23. studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama (dalje, Sporazum), a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008., te u 2009. i da navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1. siječnja svake godine, da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje Dodatak), a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl. IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj.

 

10. Nadalje, Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III. Dodatka te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

 

11. Također je utvrđeno da je dana 7. prosinca 2011. arbitraža koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano. Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno, da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4.12.2015., da je visina osnovice u 2016. bila određena u visini od 5.415,37 kn.

 

12. Budući da je iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno kako je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženika to je tužitelj jedino od svog poslodavca, ovdje tuženika, ovlašten potraživati isplatu razlike manje isplaćene plaće. U utuženom razdoblju (od siječnja 2016. do zaključno 31. siječnja 2017.) bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12 - dalje: TKU/12), koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću. Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovnu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavu 4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

 

13. U članku 7. stavak 3. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 149/09, 61/11 i 73/13, dalje: ZR) regulirano je da će se primijeniti za radnika najpovoljnije pravo, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Ugovorom o radu, Pravilnikom o radu, Sporazumom sklopljenog između Radničkog vijeća i poslodavca, Kolektivnim ugovorom ili zakonom, osim ako zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

 

14. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikat javnih službi sklopili su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U članku III izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više % (mjereno aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %. Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu/14 primjena izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.

 

15. Naprijed navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. u kojoj je navedeno da se članak III mijenja i glasi: " osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415, 37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjenama i dopuna.

 

16. U članku IV Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. uređen je način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i Dopuna, ugovorne stane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. Članom V Izmjena i Dopuna određeno je da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članovima II i IV Izmjena i Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećana za 1,5 %. Vlada RH donijela je novu Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj 25/13), kojom je umanjila koeficijente za 3%, što znači da je tom Uredbom smanjen koeficijent sa 1,25 na 1,2125.

 

17. Neosnovano tuženik navodi da je Sporazum stavljen izvan snage donošenjem Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“, broj 39/09, u daljnjem tekstu: Zakon o osnovici) budući je nesporno odredbom članka 3. Zakona o osnovici propisano „Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 5. stavka 2. i 3. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, broj 27/01.) i sve odredbe drugih zakona, kolektivnih ugovora i drugih sporazuma, bez obzira na njihov naziv i potpisnike, kojima je propisana osnovica plaće u javnim službama, odnosno način njenog određivanja, a koji su doneseni na temelju Zakona o plaćama u javnim službama ili na bilo kojem drugom pravnom temelju.“, no za valjanost visine osnovice utvrđene kroz Dodatak Sporazumu valja uzeti u obzir da je taj Zakon izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj 124/09, u daljnjem tekstu: ZID Zakona o osnovici) i to na način da je u članku 2. propisano „Članak 2. mijenja se i glasi: »Osnovica plaće u javnim službama se utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.«.“, dok je u stavku 3. propisano „Do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju članka 2. ovoga Zakona primjenjuje se osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi dana 13. svibnja 2009.“, čime su kriteriji i parametri za utvrđivanje osnovice za obračun plaća, koji su utvrđeni u Dodatku Sporazumu, postali i dio zakonske odredbe, sve dok kolektivnim ugovorom ne bude utvrđeno drugačije.

 

18. Mogućnost samostalnog određivanja osnovice plaće prepuštena je Vladi Republike Hrvatske samo u slučaju da kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu, no istovremeno je izričito propisano da će se do tada primjenjivati osnovica utvrđena prema Dodatku Sporazumu. Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“, broj 40/09) Vlada Republike Hrvatske donijela je temeljem Zakona o osnovici, a prije donošenja ZID Zakona o osnovici. No, donošenjem ZID Zakona o osnovici došlo je do promjene u načinu određivanja osnovice za obračun plaća pa je od stupanja na snagu ZID Zakona o osnovici (1. travnja 2009.) propisano da se visina osnovice za obračun plaće utvrđuje prvenstveno kolektivnim ugovorom (samo podredno odlukom Vlade Republike Hrvatske), a do zaključenja kolektivnog ugovora propisana je izravna primjena Dodataka Sporazumu.

 

19. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi su sklapanjem Dodatka Sporazumu o osnovici 13. svibnja 2009., a zatim i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 115/10) sklopili kolektivni ugovor koji je predviđen u članku 2. ZID Zakona o osnovici, u kojemu su ponovno uputili na primjenu Dodatka Sporazumu, čime je osnovica za obračun plaće određena sukladno zakonskoj odredbi iz članka 2. ZID Zakona o osnovici. Na taj način Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj 40/09) stavljena je izvan snage samim stupanjem na snagu ZID Zakona o osnovici.

 

20. Na temelju provedenog dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, sud smatra u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno da je tuženik za utuženi period, odnosno od siječnja 2016.g. do siječnja 2017.g., bio dužan obračunavati i isplaćivati plaću tužitelju prema visini osnovice od 5.415,37 kn. Sud u cijelosti prihvaća stav tužitelja o pravnoj osnovi tužbe, odnosno zahtjev za isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatku sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. godine i Arbitražne odluke od prosinca 2011.g. Tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09).

 

21. Pravo na isplatu temeljem navedene odredbe potvrđuju i Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. godine sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama (nastavno osnovica) za po 6 % u 2007.g., 2008.g. i 2009.g., te Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 12. svibnja 2009. godine sklopljen između Vlade RH i Sindikata javnih službi, a Izmjene dodatka sporazumu usvojene su i u obliku Arbitražne odluke od dana 7. prosinca 2011. godine. Sukladno čl. XI. st. 4. Izmjena dodatka sporazumu ugovoreno trajanje istoga je 5 godina. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14) primjena izmjena dodatka sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. godine.

 

22. Po mišljenju ovoga suda Izmjena dodatka sporazumu predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09) temeljem koje se osnovica za plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom između Vlade RH i sindikata javnih službi, te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10), kojom je bila utvrđena primjena Dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama, kako i odredbe čl. 51. st. 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12), kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama.

 

23. Ovo sve potvrđuje i činjenica da su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012.g. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5. u vezi čl. VII. st. 1. Izmjena dodatka sporazumu. Uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III. Izmjena dodatka sporazumu ispunjeni su krajem 2015.g., s početkom primjene od siječnja 2016. godine. Odredbom čl. III. Izmjene dodataka sporazumu ugovoreno je da "osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto, za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu da poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama".

 

24. Državni zavod za statistiku objavio je dana 28. kolovoza 2015. godine prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015.g. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015.g. u odnosu na isto tromjesečje 2014.g. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015.g. Dana 27. studenog 2015. godine DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015.g. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8 % u trećem tromjesečnu 2015.g. u odnosu na isto tromjesečje 2014.g. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS od dana 4. prosinca 2015.g., iz čega proizlazi da je aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP iznosi upravo 2 %, pa je krajem studenog 2015.g. ispunjen uvjet iz čl. III. Izmjena dodatka sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a.

 

25. Budući je odredbom čl. VII. c. st. 3. Izmjena dodatka sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava "za mjesec", da se u prvom slijedećem vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica za rad u prosincu 2015.g. povećala na iznos od 5.415,37 kn. DZS objavio je dana 4. ožujka 2016. godine procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015.g. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,9 % u odnosu na isto tromjesečje 2014.g., a dana 20. listopada 2016. godine objavio je Priopćenje za javnost u povodu objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP od prvog tromjesečja 2014.g. do drugog tromjesečja 2016.g. prema BDP za 2014.g. Iz revidiranih podataka proizlazi da bi, bez zaokruživanja, kvartalna stopa rasta BDP za drugi kvartal 2015.g. iznosila 1,24561 %, dok bi za treći kvartal iznosila 2,78247 %. Stoga, revidirani podaci DZS-a jasno pokazuju da su uvjeti za povećanje osnovice iz čl. III. Izmjena dodatka sporazumu ispunjeni krajem studenog 2015. godine. Kod toga posebno valja naglasiti da niti jedna od potpisnica, a osobito Vlada RH, nije u zakonom predviđenom postupku osporila valjanost, odnosno dokazala ništetnost Izmjena i dopuna sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama.

 

              26. Obzirom da je između stranaka bila sporna visina potraživanja tužitelja, to je sud na prijedlog tužitelja proveo financijsko-knjigovodstveno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Dajani Vuković dipl.oec. iz Osijeka. Vještakinja je u svom nalazu utvrdila osnovice obračuna plaće, time da je na obračun plaće tužitelja u spornom razdoblju primijenjen Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj: 143/13 i 96/15) te je vještakinja obračunala na osnovicu od 5.415,37 kn pripadajuće dodatke obzirom da prema KU tužitelj ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama KU, a ne samo dodatak za prekovremeni rad. Obzirom da je Vlada RH donijela Odluku o visini osnovice od siječnja 2017. na iznos u visini od 5.211,02 kn, to je vještakinja razliku plaće za siječanj 2017. obračunala primjenom osnovice od 5.211,02 kn. Prema izračunu vještaka tužitelju za utuženo razdoblje pripada razlika bruto plaće u ukupnom iznosu od 3.100,56 kn što je vještak prikazao kroz pojedine mjesečne iznose razlike plaće.

 

              27. Na nalaz vještaka stranke nisu imale primjedbe, međutim tuženik iako nije osporavao matematički izračun vještaka, i nadalje je osporavao pravni osnov potraživanja tužitelja.

 

              28. Po provedenom vještačenju tužitelj je u podnesku od 26. kolovoza 2021. svoj tužbeni zahtjev postavio u skladu sa izračunom vještaka. Kako je sukladno svemu naprijed navedenom ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, to je sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja iz podneska od 26. kolovoza 2021. te je tužitelju na ime razlike plaće dosuđen ukupan iznos od 3.100,56 kn za predmetno utuženo razdoblje.

 

29. Na dosuđeni iznos ovaj sud je tužitelju dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbi članka 277. ZOO-a u visini propisanoj važećom uredbom o visini stope zatezne kamate te odredbe članka 26. i 29. ZOO-a počev od dospijeća do isplate s time da zakonska zatezna kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u gore navedenim bruto iznosima sukladno odredbi članka 45. stavak 1. i stavak 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04) dospijevaju tek s isplatom, isto znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu, pa na njih ne teče zatezna kamata, slijedom čega je donesena odluka kao u točki II. izreke presude.

 

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

 

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi s članka 155. stavak 1. ZPP-a. Tužitelju je dosuđeni trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku prema priloženom troškovniku i to za sastav tužbe = 50 bodova (Tbr. 7 toč. 1 OT), sastav dva obrazložena podneska = svaki po 50 bodova (Tbr. 8 toč. 1 OT), zastupanje na dva ročišta kod suda = svako ročište po 50 bodova (Tbr. 9 toč. 1 OT), zastupanje na ročištu za objavu presude = 25 bodova (Tbr. 9 toč. 3 OT) koje radnje ukupno nose 275 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda i uz 25% PDV-a iznosi 3.437,50 kn. Tužitelju je također odobren trošak uplaćenog predujma za knjigovodstveno vještačenje u iznosu od 1.000,00 kn, tako da mu je ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 4.437,50 kn.

 

32. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je odobrena pripadajuća kamata tekuća od presuđenja do isplate. Odluka o pravu na kamatu na parnični trošak temelji se na odredbi članka 30. stavak 3. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13 i 93/14).

 

33. Kraj svega naprijed izloženog ovaj sud je donio odluku kao u dispozitivu presude.

 

U Vinkovcima 1. prosinca 2021.

 

                                                                                                                                            Sudac

                                                                                                                                      Iva Graovac, v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

              Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.             

              Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

 

DOSTAVITI:

1./Odvjetnik D. Ć., V. – punomoćnik tužitelja

2./OŽB V., V. - tuženik