- 1 -

Broj: Jž-1884/2020

 

                                           

 

Broj: Jž-1884/2020

 

 

 

                                               R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

                                       R J E Š E NJ E

                                                                     

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. D. D.-C. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula-Pola, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola od 20. listopada 2020., broj: 1.Pp J-155/2020, u sjednici vijeća održanoj 1. prosinca 2021.,

 

 

r i j e š i o    j e:

 

                    Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula-Pola, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

1.               Pobijanom prvostupanjskom pobijanom presudom Općinskog suda u Puli-Pola od 20. listopada 2020., broj: 1.Pp J-155/2020, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. D. D.-C. i okr. K. C. oslobođeni su od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1.  Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

 

2.               Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava istarska, Policijska postaja Pula-Pola pravodobno je podnio žalbu zbog povrede materijalno prekršajnog prava i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i odluku.

 

3.               Žalba je osnovana.

 

4.               Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno, na što osnovano žalbom ukazuje tužitelj.

 

5.               Naime, okr. D. D.-C. i K. C. oslobođeni su od optužbe da bi se jedan prema drugom nasilnički ponašali u obitelji. Prema činjeničnom opisu radnji, a tako je navedeno i u obrazloženju pobijane presude, kao i u optužbi, očigledno je da se okrivljenicima stavlja na teret da bi počinili psihičko i tjelesno nasilje.

 

6.              U odnosu na psihičko nasilje prvostupanjski sud smatra da u postupku nije bilo dokaza koji bi upućivali na zaključak da je kritične prigode ponašanje bilo kojeg od okrivljenika poprimilo obilježje nasilnog ponašanja u odnosu na drugog, već je dokazano da je između oca i sina došlo do svađe uslijed nesuglasnosti oko obavljanja posla, zbog čega je, u nedostatku dokaza okrivljenike oslobodio od optužbe.

 

6.1.               Međutim, odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u t. 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedvojbeno proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost pa je, prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.

 

6.2.               Kako je to vidljivo iz optužnog prijedloga PP Pula-Pola od 22. travnja 2020., broj:511-08-21/05-5-101-1/2020, u činjeničnom opisu se ne naznačuje da bi ponašanje okr. D. D.-C. prouzročilo kod njegovog sina bilo koju zakonom propisanu posljedicu (povredu dostojanstva ili uznemirenost), niti da bi ponašanje okr. K. C. kod njegovog oca izazvalo takvu posljedicu, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

 

6.3.  Slijedom navedenog, verbalni sukob za koje se okrivljenici optužuju i za koje se protiv njih vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi, po propisu nije prekršaj, pa prvostupanjski sud u odnosu na taj dio optuženja nije niti trebao izvoditi dokaze.

 

7.               Nadalje, okrivljenicima se, optužnim prijedlogom stavlja na teret „da su se međusobno naguravali“. U odnosu na taj dio optuženja prvostupanjski sud navodi da, prema zakonskoj odredbi čl. 10. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji potrebno je da radnja okrivljenika u kojoj je došlo do primjene fizičke sile nije prouzročila tjelesnu ozljedu kao posljedicu, što je i jedan od konstitutivnih elemenata koji čine biće tog prekršaja, a iz činjeničnog opisa djela ne proizlazi da je između okrivljenika došlo do primjene fizičke sile, već naguravanja, što ne podrazumijeva udaranje. 

 

7.1.  Čl. 10. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glasi:

„Nasilje u obitelji je:

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

 

7.2.              Dakle, u svakom slučaju tjelesno nasilje predstavlja svaki oblik namjernog tjelesnog nasrtaja na žrtvu kojim kod iste nisu nastupile posljedice u vidu ozljeda. Stoga, tjelesno nasilje obuhvaća bilo koji oblik tjelesnog nasilja uslijed kojeg nije nastala posljedica u vidu tjelesne ozljede u sudskomedicinskom smislu. U protivnom, radit će se će se o nekom obliku tjelesne ozljede koje su propisane u Kaznenom zakonu kao kazneno djelo.

 

7.3.               Kako se okrivljenicima stavlja na teret da su se kritične prigode međusobno naguravali (što svakako podrazumijeva primjenu fizičke sile), po ocjeni ovog suda, u njihovom postupanju ostvarila su se zakonska obilježja tjelesnog nasilja u smislu čl. 10. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Međutim, obzirom na zaključak o definiciji tjelesnog nasilja u smislu čl. 10. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvostupanjski sud nije provodio dokaze, niti razmatrao obrane okrivljenika u smislu počinjenja tjelesnog nasilja međusobnim naguravanjem. 

 

              8.                Iz navedenih razloga trebalo je prvostupanjsku pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u odnosu na međusobno tjelesno nasilje koje im se optužbom stavlja na teret, koji će, uvažavajući razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe tužitelja, ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, po potrebi i druge dokaze u cilju pravilnog utvrđivanja svih odlučnih činjenica i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza zasebno i u njihovoj međusobnoj vezi, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

 

9.              Ukoliko ovlašteni tužitelj u ponovljenom postupku ne proširi činjenični opis prekršaja u smislu čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvostupanjski će sud u ponovljenom postupku voditi postupak samo u odnosu na tjelesno nasilje koje se okrivljenicima stavlja na teret i iz činjeničnog opisa djela izostaviti dio optuženja koji se odnosi na međusobno verbalno vrijeđanje okrivljenika, a u obrazloženju presude iznijeti razloge za takvu odluku. 

                           

10.                Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

                           

           Zagreb, 1. prosinca 2021.

 

 

 

Zapisničarka :                                                                                         Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Emina Bašić, v. r.                                                                                     Gordana Korotaj, v.r.             

 

 

                                                        

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.