Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                            Broj: Ppž-11087/2021

 

 

                                             

 

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

                                                                                                                                                Broj: Ppž-11087/2021

 

 

R  E  P  U  B  L  I  K  A   H  R  V  A  T  S  K  A

 

R J E Š E N J E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. N.I.M., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/19. i 126/19.), odlučujući o žalbama tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, podnesenih protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu od 6. svibnja 2021., broj: 6.Pp J-773/2020-25 te od 4. lipnja 2021. broj 6.Pp J-773/2020-28, u sjednici vijeća održanoj 1. prosinca 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten te se ukida prvostupanjsko rješenje od 4. lipnja 2021. broj 6.Pp J-773/2020-28.

 

II. Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten te se ukida prvostupanjsko rješenje od 6. svibnja 2021., broj: 6.Pp J-773/2020-25 i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

             

 

O b r a z l o ž e n j e

 

U odnosu na t. I.

 

1. Rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu od 4. lipnja 2021. broj 6.Pp J-773/2020-28, odbačena je kao nepravodobna žalba tužitelja, podnesena protiv rješenja prvostupanjskog suda od 6. svibnja 2021., broj: 6.Pp J-773/2020-25.  

 

2. Protiv navedenog rješenja, tužitelj je pravodobno podnio žalbu s prijedlogom da se ista prihvati.

 

              3. Žalba je osnovana.

 

              4. Razmotrivši pobijano rješenje, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da odluka prvostupanjskog suda o odbačaju žalbe tužitelja nije pravilna ni zakonita.

 

5. Naime, prvostupanjski sud je 6. svibnja 2021. donio rješenje kojim je okr. N.I.M. oslobodio od optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci tog rješenja, počinio prekršaj iz čl. 132. st. 4. Prekršajnog zakona, kažnjiv po čl. 132. st. 5. Prekršajnog zakona, pri čemu je u uputi o pravu na žalbu naveo da se žalba može podnijeti u roku osam dana od primitka pisanog otpravka.

 

5.1. Iz dostavnica koje prileže spisu proizlazi da je gore navedeno rješenje uručeno okrivljeniku 24. svibnja 2021., a tužitelju 25. svibnja 2021. S obzirom da je, dakle, predmetno rješenje tužitelju uručeno 25. svibnja 2021., zadnji dan roka za žalbu tužitelja, prema uputi prvostupanjskog suda, bila je srijeda 2. lipnja 2021. Nadalje, iz prijemnog štambilja prvostupanjskog suda na poleđini žalbe tužitelja proizlazi da je tužitelj podnio žalbu neposredno prvostupanjskom sudu 31. svibnja 2021., znači u roku koji je prvostupanjski sud naveo u uputi o pravu na žalbu.

 

6. Prvostupanjski sud je dao pogrešnu uputu o pravu na žalbu protiv svog rješenja od 6. svibnja 2021., broj: 6.Pp J-773/2020-25, jer je čl. 211. st. 3. Prekršajnog zakona propisano da se žalba protiv rješenja može podnijeti u roku tri dana od dostave rješenja, a ne u roku osam dana, kako je to odredio prvostupanjski sud. Uputa o pravu na žalbu mora biti jasna i pravilna, kako bi stranke mogle koristiti to svoje pravo, ali pogreška suda ne može imati štetne posljedice za stranke u postupku. Stoga, kada uputa o pravu na žalbu nije pravilna, žalba koja je podnesena u roku navedenom u prijepisu odluke (iako pogrešno) treba se smatrati pravovremenom. Ovakvo stajalište je u skladu s odlukom VSRH broj Kzz-26/1996-3 od 4. ožujka 1997., iz koje jasno proizlazi da pogreška suda, po pitanju duljine zakonom propisanih rokova, ne može imati štetnih posljedica za stranke u postupku. Pritom je svakako potrebno napomenuti da se pogrešna uputa o pravu na žalbu ne može ispraviti donošenjem rješenja o ispravku, pogotovo nakon što je rok za žalbu već istekao, kako je to učinio prvostupanjski sud donošenjem rješenja o ispravku broj 6. Pp J-773/2020-28 od 4. lipnja 2021., zbog čega navedeno rješenje nema nikakav pravni učinak.

 

7. Slijedom svega navedenog, a budući da je tužitelj, protiv prvostupanjskog rješenja od 6. svibnja 2021., broj: 6.Pp J-773/2020-25, žalbu podnio u roku koji je bio određen u uputi o pravu na žalbu tog rješenja, žalba tužitelja je pravodobna, zbog čega je rješenje prvostupanjskog suda kojim je žalbu tužitelja odbacio kao nepravodobnu trebalo, na temelju čl. 311. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, ukinuti.

 

U odnosu na t. II.

 

8. Rješenjem od 6. svibnja 2021. broj: 6.Pp J-773/2020-25, prvostupanjski sud je okr. N.I.M. oslobodio od optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci tog rješenja, počinio prekršaj iz čl. 132. st. 4. Prekršajnog zakona, kažnjiv po čl. 132. st. 5. Prekršajnog zakona.

 

9. Protiv navedenog rješenja, tužitelj je podnio žalbu, s prijedlogom da se prihvati.

 

10. Žalba je osnovana.

 

11. Prije svega, odredbama Prekršajnog zakona nije propisan ni jedan prekršaj, niti je u ovom prekršajnom postupku protiv okr. N.I.M. podignuta optužba zbog prekršaja iz čl. 132. st. 4. Prekršajnog zakona, kažnjiv po čl. 132. st. 5. Prekršajnog zakona pa je prvostupanjski sud u tom smislu, o dopisu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten od 20. siječnja 2021., kojim se prvostupanjski sud obavještava da je okrivljenik prekršio određenu mu mjeru opreza, neosnovano i nepravilno odlučivao kao da se radi o optužbi za počinjenje nekog prekršaja.

 

12. Osim toga, osnovano tužitelj u žalbi ukazuje da se izvršavanje mjere opreza, kao i obveza tijela koje izvršava mjeru opreza da o postupanju okrivljenika protivno zabrani odmah obavijesti sud, provodi po službenoj dužnosti, a ne po prijedlogu oštećenika. Zbog navedenog, pisane izjave roditelja okrivljenika, u odnosu na koje je okrivljenik prekršio određenu mu mjeru opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze, nemaju značaj kakav im daje prvostupanjski sud.

 

13. Prvostupanjskom sudu se ukazuje da odredbama Prekršajnog zakona nije propisano provođenje dokaznog postupka u cilju utvrđivanja je li obavijest o kršenju mjere opreza, koju je tijelo koje izvršava mjeru opreza uputilo prvostupanjskom sudu, osnovana.

 

13.1. Člankom 132. st. 4. i 5. Prekršajnog zakona propisano je:

„(4) O postupanju okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze koja je određena mjerom opreza, tijelo koje izvršava mjeru opreza odmah obavještava sud.

(5) Na temelju pribavljenog izvješća, sud može okrivljenika koji postupa protivno određenoj mjeri opreza ili je u cijelosti ili djelomično ne ispunjava kazniti novčanom kaznom do 10.000,00 kuna. Ovako izrečena novčana kazna ne utječe na prekršajnopravnu sankciju koja će se eventualno izreći za počinjeni prekršaj. Protiv rješenja kojim se izriče kazna pravo žalbe ima okrivljenik.“

 

14. Prema podacima u spisu, prvostupanjski sud je rješenjem od 28. studenog 2020., broj 6.Pp J-773/2020 okr. N.I.M. odredio mjeru opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s M.M. i S.M., na način da se istima ne smije približiti u prostoru u kojemu isti prebiva ili boravi na udaljenosti bližoj od 50 metara. Također je određeno da će navedena mjera opreza trajati dok za to postoji potreba odnosno do drugačije odluke prvostupanjskog suda, a najdulje do pravomoćnosti odluke o prekršaju.

 

14.1. Prvostupanjski sud tijekom prekršajnog postupka navedenu mjeru opreza nije ukinuo, a nakon donošenja presude kojom je okrivljenika proglasio krivim za prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za vrijeme dok navedena presuda još uvijek nije postala pravomoćna, zaprimio je dopis Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten od 20. siječnja 2021., iz kojeg proizlazi da je 16. siječnja 2021. okrivljenik prekršio mjeru opreza. Time je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Šibenik s ispostavom Primošten, kao tijelo koje je izvršavalo mjeru opreza određenu okr. N.I.M., u cijelosti postupilo sukladno čl. 132. st. 4. Prekršajnog zakona. Međutim, nakon primitka navedene obavijesti, prvostupanjski sud je propustio postupiti sukladno čl. 132. st. 5. Prekršajnog zakona.

 

15. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti rješenje prvostupanjskog suda od 6. svibnja 2021. broj: 6.Pp J-773/2020-25 te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje sukladno čl. 132. st. 5. Prekršajnog zakona. Stoga je, na temelju 311. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u točki II. ovog rješenja.

 

 

Zagreb, 1. prosinca 2021.      

 

 

Zapisničarka:

 

Predsjednica vijeća:

 

 

 

Emina Bašić, v.r.

 

Goranka Ratković, v.r.

 

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.

 

                                                                     

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu