1

                            Broj: Ppž-10487/2021

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R  J  E  Š  E  N  J  E

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. A. T., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 7. rujna 2021., broj Pp-4653/2021-3, u sjednici vijeća održanoj 1. prosinca 2021.,

r i j e š i o   j e

              Prihvaća se žalba okr. A. T., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 7. rujna 2021., broj Pp-4653/2021-3, u ponovljenom postupku, okr. A. T. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 7.000,00 kuna, u koju se lišenje slobode 10. i 11. prosinca 2020. uračunava kao 600,00 kuna, pa je okrivljeniku preostala novčana kazna u iznosu 6.400,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 300,00 kuna.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika M. B., naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali samo zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da pobijana presuda ukine i da ga se oslobodi od optužbe.  

              3. Žalba je osnovana.

4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Naime, pobijanom presudom, jednako kao i u prethodnoj prvostupanjskoj presudi, okrivljenik je proglašen krivim da je prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji počinio na način da je, u nazočnosti malodobnog djeteta, izvanbračnoj supruzi vikao: „Prestani me maltretirati, pička ti materina, otići ću od tebe“, a što je kod nje i njihovog maloljetnog djeteta izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti zbog čega su oboje počeli plakati.

6. U odluci Ppž-1363/2021 od 24. ožujka 2021., kojom je ukinuta prethodna prvostupanjska odluka, ovaj sud je, analizirajući provedeni dokazni postupak, ukazao na neosnovanost navoda optužbe. Tako je ukazano da je dio obrane okrivljenika kojom on tvrdi da je izvanbračnoj supruzi mirno, a ne vičući, rekao da ga „prestane maltretirati“ potvrđen iskazom žrtve nasilja D. G. koja je izričito navela da joj je te riječi okrivljenik uputio tiho, a ne vičući. Isto tako, ukazano je da je dio obrane okrivljenika u kojoj on poriče da bi izvanbračnoj supruzi vikao „pička ti materina“, također potvrđen iskazom žrtve nasilja D. G., jer ona ni u jednom dijelu svog iskaza nije navodila da joj je okrivljenik inkriminirane prilike uputio te riječi. I na kraju, ukazano je da je žrtva nasilja svojim iskazom potvrdila dio optužbe da joj je okrivljenik vičući izgovorio „da će otići od nje“, ali da, po ocjeni ovog suda, takvo ponašanje, ni samo za sebe, a ni u kombinaciji kada se prethodno, bez vikanja, izgovaraju riječi „prestani me maltretirati“, nema težinu i potreban stupanj agresivnosti kojim se ispunjava biće djela prekršaja nasilja u obitelji.

7. U ponovljenom postupku, u odnosu na inkriminirani događaj, okrivljenik je u bitnom iskazivao identično, dok je žrtva nasilja, o odlučnim činjenicama, iskazivala potpuno drugačije, navodeći da joj je okrivljenik vičući govorio da ga „prestane maltretirati jer da će otići od nje“ te da joj je vičući rekao „pička ti materina“, čime je u bitnome odstupila od svog iskaza koji je dala 11. prosinca 2020. Provedeno suočenje, kako to proizlazi iz zapisnika od 7. rujna 2021., nije dalo potrebne elemente za ocjenu vjerodostojnosti iskaza okrivljenika i žrtve nasilja.

8. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud „svoju vjeru priklonio iskazu žrtve koja je detaljno opisala događaje koji su prethodili ovom nasilju, samo nasilje kao i ponašanje okrivljenika nakon samog nasilja“. U daljnjem obrazloženju, prvostupanjski sud, između ostalog, navodi da je žrtva nasilja „decidirano izjavila da je okrivljenik na nju vikao da će otići i da ga prestane maltretirati te da joj pička materina“, zbog čega, očigledno, smatra da je optužba osnovana.

8.1. Međutim, po stavu ovog suda, takvi razlozi prvostupanjskog suda su nejasni i neprihvatljivi, jer iskazi žrtve nasilja koje je dala u ovom prekršajnom postupku (11. prosinca 2020. i 7. rujna 2021.), u odnosu na odlučne činjenice, međusobno nisu suglasni, dapače, potpuno su različiti. Bitne i odlučujuće razlike u iskazima ove svjedokinje prvostupanjski sud nije ni pokušao otkloniti, a što je bio dužan na temelju čl. 426. Zakona o kaznenom postupku, koji se, sukladno čl. 173. st. 1. Prekršajnog zakona, smisleno primjenjuje u prekršajnom postupku. Osim što prvostupanjski sud nije otklonio razlike u iskazima žrtve nasilja, prvostupanjski sud nije objasnio ni zašto smatra da je iskaz žrtve nasilja, koji je dala devet mjeseci nakon inkriminiranog događa i to nakon što je konkretnom analizom u odluci drugostupanjskog suda ukazano kojim dijelovima njenog iskaza optužba nije dokazana, vjerodostojniji od iskaza koji je žrtva nasilja dala jedan dan nakon inkriminiranog događaja, kada su, logično i životno, sjećanja najsvježija. Prilagođavanje iskaza žrtve nasilja navodima optužbe i to nakon što je drugostupanjskom odlukom ukazano na nedokazanost optužbe upravo zbog njenog iskaza, stav je ovog suda, ne može se smatrati vjerodostojnim iskazivanjem.

9. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica, koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

10. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

Zagreb, 1. prosinca 2021.

              Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.