Baza je ažurirana 04.03.2026. zaključno sa NN 150/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 4016/2020-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. zavod …, OIB …, Z., A. M. 3, protiv tuženika E. osiguranje d.d., Z., U. g. V. 282, OIB …, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu G. & P. u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6876/2019-2 od 25. rujna 2020., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku broj P-468/2018-6 od 25. listopada 2019., u sjednici održanoj 30. studenoga 2021.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6876/2019-2 od 25. rujna 2020. zbog slijedećih pravnih pitanja:
„1. Je li za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate, a ne Zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode)?
2. Je li obiteljska mirovina koju je isplatio HZMO svom osiguraniku po propisima Zakona o mirovinskom osiguranju stvarna šteta u smislu odredbe čl. 27. st. 2. ZOOP-a koju bi osiguravatelj štetnika, u slučaju postojanja odgovornosti osiguratelja štetnika, bio u obvezi naknaditi HZMO-u ili se isplaćena invalidska mirovina u punom iznosu ne može smatrati stvarnom štetom u smislu čl. 27. st. 2. ZOOP-a budući ta odredba stvarnom štetom definira razmjerni iznos mirovine?“.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavio pravna pitanja za koja je naveo da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Tužitelj je podnio odgovor na taj prijedlog, u kojem je prijedlog za dopuštenje revizije predložio odbaciti.
4. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP).
5. Ovaj je sud ocijenio da su prva dva pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a osobito za razvoj prava kroz sudsku praksu, s obzirom na odluke revizijskog suda (primjerice u presudi broj Rev-1067/12 od 5. prosinca 2017., Rev-5292/19 od 16. lipnja 2020., Revx-388/2018 od 25. kolovoza 2020.).
6. Stoga je valjalo u odnosu na pravno pitanje navedeno u izreci temeljem odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP riješiti kao u izreci.
7. U pogledu ocjene konkretnih dokaza, adekvatnosti dokaznih prijedloga i u pogledu tereta dokazivanja, a sve to vezano uz činjenicu izvršenog plaćanja, drugostupanjski sud u pobijanoj odluci nije izrazio pravno shvaćanje, pa samim tim ni treće pravno pitanje, kojim se problematizira takvo (dakle, neizraženo) pravno shvaćanje ne može imati utjecaj na odluku u sporu, zbog čega u odnosu na njega sud nije dopustio podnošenje revizije.
Zagreb, 30. studenoga 2021.
Predsjednica vijeća:
Katarina Buljan, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.