- 1 -              Revd 1630/2021-3

 

 

 

 

 

Broj: Revd 1630/2021-3

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Viktorije Lovrić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. V., OIB: …, iz O., kojeg zastupa punomoćnik T. B., odvjetnik u O., protiv tuženika A. B. d.d. Z., OIB: …, kojeg zastupa kojeg zastupa punomoćnik B. B., odvjetnik u Odvjetničkom društvu Š. i p. d.o.o.  iz Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1096/2019-4 od 26. listopada 2020. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-1228/2018-10 od 5. travnja 2019., u sjednici održanoj 30. studenoga 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

I.              Dopušta se revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1096/2019-4 od 26. listopada 2020., radi pravnih pitanja:

 

„1. Je li odredba Ugovora o kreditu, kojom se za slučaj prijevremene ili konačne otplate kredita ugovara naknada koju korisnik kredita plaća banci sukladno Odlukama o naknadama za usluge kao općim uvjetima ugovora u postotku od neotplaćene glavnice kredita u trenutku prijevremen otplate kredita protivna ili sukladna odredbi čl. 1024. st. 3. i čl. 354. st. 3. Zakona o obveznim odnosima?

 

2. Ima li banka – davatelj kredita (načelno) pravo na naknadu stvarne štete propisane čl. 1024. st. 3. Zakona o obveznim odnosima u slučaju kad se o zakonom propisanoj obvezi korisnika kredita nije posebno pregovaralo prije sklapanja ugovora o kreditu ili ako ugovor o kreditu u odredbi o naknadi za slučaj prijevremene konačne ili djelomične otplate kredita ne sadrži izričitu pravnu formulaciju iz čl. 1024. Zakona o obveznim odnosima, nego unaprijed formuliranu odredbu o naknadi koja se obračunava u postotku od preostalog neotplaćenog dijela kredita?

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1096/2019-4 od 26. listopada 2020. odbijena je kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena je presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-1228/2018-10 od 5. travnja 2019.

 

2. Tuženik je protiv drugostupanjske presude podnio prijedlog za dopuštenje revizije u kojem je postavio četiri pravna pitanja.

 

3. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenilo da su prva dva pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije citirana u izreci ovoga rješenja, važna za rješenje ovoga spora, te da su važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP.

 

3.1. Naime, riječ je o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda, a u odnosu na ta pitanja sudska praksa viših sudova nije jedinstvena (presuda Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-311/2018 od 3. rujna 2018.), a pitanja su važna i za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

3.2. U odnosu na treće i četvrto postavljeno pitanje tuženik se poziva na ukidne odluke drugostupanjskih sudova (rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4736/19-2 od 21. listopada 2019. i rješenje Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-893/2017-2 od 5. lipnja 2019.), a time nije ukazano na različitu sudsku praksu, jer odluke na koje se tuženik poziva nisu pravomoćne odluke kojima se postupak završava, pa stoga takve odluke nemaju značaj različitog pravnog shvaćanja na razini drugostupanjskog suda, a time ni potrebe za usuglašavanjem sudske prakse, a radi osiguranja jedinstvene primjene prava.

 

4. Slijedom navedenog, kako su u odnosu na prva dva pitanja ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 387. st. 6. ZPP riješeno kao u izreci.

 

Zagreb, 30. studenoga 2021.