- 1 -              Rev 713/2017-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 713/2017-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Katarine Buljan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. G., OIB … iz P., V. 26, zastupanoga po punomoćniku M. V., odvjetniku u P., protiv I. tuženika M. D., OIB … iz R., V. S. 24, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva M. M. i partneri j.t.d. – u likvidaciji iz P., II. tuženika J. M., OIB … iz R., F. I. 1, zastupanog po punomoćniku V. N., odvjetniku u P. i III. tuženika M. J., OIB …, osobe nepoznata boravišta s posljednjim poznatim prebivalištem u S. 60, zastupanoga po posebnim skrbnicima A. K. K. dipl. socijalnom radniku i D. A. dipl. pravniku iz Centra za socijalnu skrb P., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-236/16-2 od 14. studenoga 2016. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-1005/13-45 od 30. listopada 2015., u sjednici održanoj 30. studenoga 2021.,

 

 

 

p r e s u d i o  j e:

 

 

              Revizija tužitelja se odbija kao neosnovana.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom presudom je naloženo tuženicima da tužitelju solidarno naknade štetu isplatom iznosa 74.000,00 kn sa zateznom kamatom koja teče od 28. rujna 2015. do isplate te da mu nadoknade parnični trošak u iznosu 53.312,50 kn (točka I. izreke), dok je u preostalom dijelu, kojim je zatražena isplata daljnjeg iznosa 556.000,00 kn kao i zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete za razdoblje od 30. ožujka 2009. do 27. rujna 2015., tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan (točka II. izreke).

 

2. Drugostupanjskom presudom je žalba tužitelja odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda je potvrđena u dijelu kojim je odlučeno o glavnom zahtjevu (na način da je isti djelomično odbijen kao neosnovan), dok se uvažene žalbe tuženika i preinačena je odluka o parničnom trošku tako da je tuženicima naloženo solidarno naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu 6.397,50 kn, pri čemu je tužitelju naloženo naknaditi tuženicima trošak žalbenog postupka u iznosu 2.382,25 kn.

 

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj, radi bitne povrede odredaba parničnog postupka i povrede materijalnog propisa. Predložio je ukidanje drugostupanjske presude uz vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija nije osnovana.

 

6. Postupajući prema odredbi čl. 392. a) st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Odredbom čl. 386. ZPP-a propisano je da u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, dok se razlozi koji nisu tako obrazloženi neće uzeti u obzir.

 

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete koju je pretrpio izvršenjem kaznenog djela teške krađe od strane tuženika a na štetu tužitelja, pri čemu su mu otuđeni vrijedni ručni satovi, zlatni nakit, dijamanti i prijenosno računalo.

 

9. Među strankama tijekom postupka nije bio sporan osnov odštetne odgovornosti tuženika, već visina pretrpljene štete.

 

10. Prvostupanjski sud je, pozivajući se na odredbu čl. 221-a ZPP-a, ocijenio da tužitelj na kojemu je teret dokazivanja visine tužbenog zahtjeva, u konkretnom slučaju nije dokazao visinu štete koju je pretrpio. Takvo shvaćanje prvostupanjskog suda prihvaćeno je i presudom drugostupanjskog suda.

 

10.1. Naime, tijekom postupka je utvrđeno da tužitelj nema isprave na temelju kojih bi se dalo zaključiti da je navedene stvari imao u posjedu i da su one autentične, te njihova starost i vrijednost, a sud nije mogao isto sa sigurnošću utvrditi niti iz iskaza saslušanih svjedoka.

 

10.2. Obzirom da su tuženici suglasno iskazivali da su ukradene stvari prodali za iznos 10.000,00 Eur, uz ocjenu suda da tužitelju na ime naknade štete pripada barem ono što tuženici kao nesporno priznaju, pozivom na odredbu čl. 1045. u svezi odredbe čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08) tužitelju je dosuđen taj iznos u kunskoj protuvrijednosti, dok je za preostali dio zatraženog iznosa naknade štete zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.

 

11. U podnesenoj reviziji tužitelj prigovara utvrđenom činjeničnom stanju, posebice suglasnim iskazom tuženika nesporno priznatom iznosu dobivenom od prodaje stvari a dosuđenom naposljetku tužitelju na ime naknade štete, kao i ocjeni iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja.

 

11.1. Iako su navedeni prigovori u reviziji izneseni u okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, oni se zapravo se svode na vlastitu ocjenu izvedenih dokaza, a što u suštini predstavlja prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

              Međutim, u smislu odredbe čl. 385. ZPP-a, iz tog se razloga ne može izjaviti revizija pa utoliko ti navodi revizije nisu niti mogli biti uzeti u razmatranje.

 

11.2. Budući da su razlozi pobijane presude jasni i razumljivi, te ista nema nedostataka uslijed kojih se ne bi mogla ispitati, nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju tužitelj sadržajno upire u reviziji.

 

11.3. Prema tome, nije se ostvario revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

 

12. Kako nije ostvaren niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, valjalo je, na temelju čl. 393. ZPP-a, reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci presude.

 

Zagreb, 30. studenoga 2021.

 

              Predsjednik vijeća:

              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.