Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Split, Domovinskog rata 4 Broj: 33. Pp G-735/2020-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Katici Rakigjija-Basić, uz
sudjelovanje zapisničara Domagoja Kalpića, u prekršajnom postupku protiv
okrivljenika Doma S. kao pravne osobe i I. Š. kao kao odgovorne osobe, zastupanih po branitelju E. K. B. & M. B. P., odvjetnicama u S., okrivljenih po optužnom prijedlogu
Državnog inspektorata, Područnog ureda S., Službe za nadzor radnih odnosa,
S. Klasa: … Ur.broj: … od 1. listopada 2020. zbog prekršaja iz čl.12.st.3. kažnjiv po čl.228.st.1.toč.1. i st.2. Zakona o radu (Narodne novine RH 93/14, 127/17 i 98/19), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene bez nazočnosti okrivljenika, u nazočnosti zamjenika branitelja I. Ć., dana 26. studenoga 2021. te presude objavljene 29. studenoga
2021.
p r e s u d i o j e
Prvookrivljenik: Dom S., sa sjedištem u S., OIB: …, pravna osoba, prekršajno osuđivan.
Drugookrivljenik: I. Š., OIB: …, s prebivalištem u P., ravnatelj, zastupa Ustanovu od 23. svibnja 2014.,odgovorna osoba u pravnoj osobi, prekršajno osuđivan,
k r i v i s u
I.što su prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba sa sjedištem u S.
i drugookrivljenik kao odgovorna osoba prvookrivljenika s radnicima
prvookrivljenika sklopili uzastopne ugovore o radu, odnosno anekse ugovora o radu
na određeno vrijeme, a trajanje svih uzastopnih ugovora sklopljenih na određeno
vrijeme uključujući i prvi ugovor o radu, je trajao neprekinuto duže od tri godine, a isti
nisu sklopljeni zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili zbog nekog drugog
objektivnog razloga dopuštenog zakonom ili kolektivnim ugovorom i to:
- sa radnicom M. V. 24. rujna 2015. s početkom rada 24. rujna
2015. prvi ugovor na određeno vrijeme, a novi uzastopni ugovor dana 26.
srpnja 2018. s trajanjem do 31. prosinca 2018., te su sklapali nove
uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme 1. siječnja 2019. s
trajanjem do 31. siječnja 2019., te 1. lipnja 2019. s trajanjem do 31. srpnja
2019., sve do dana 1. kolovoza 2019., kada su sklopili ugovor o radu na
neodređeno vrijeme sa početkom rada od 1. kolovoza 2019.
čime su u odnosu na radnicu M.V. počinili prekršaj 25. rujna 2018.
- sa radnikom B. V. 2. kolovoza 2016. s početkom rada 2.
kolovoza 2016. prvi ugovor na određeno vrijeme, a novi uzastopni ugovor
dana 1. kolovoza 2019. s trajanjem do 30. rujna 2019., te su sklapali nove
uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme 1. listopada 2019. s
trajanjem do 31. prosinca 2019., te 1. srpnja 2020. kada su sklopili ugovor
o radu na određeno vrijeme do 30. rujna 2020.
čime su u odnosu na radnika B. V. počinili prekršaj 3. kolovoza 2019.
- sa radnicom M. T. 29. siječnja 2015. s početkom rada 29.
siječnja 2015. prvi ugovor na određeno vrijeme, a novi uzastopni ugovor
dana 24. siječnja 2018. s trajanjem do 23. veljače 2018., te su sklapali
nove uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme 24. veljače 2018. do
povratka odsutne radnice Z. B. te 1. lipnja 2019. do 31. srpnja
2019. te 1. kolovoza 2019. kada su sklopili ugovor o radu na neodređeno
vrijeme s početkom rada 1. kolovoza 2019.
čime su u odnosu na radnicu M. T. počinili prekršaj 30. siječnja 2018.
- sa radnicom A. D. 13. lipnja 2015. s početkom rada 13. lipnja 2015.
prvi ugovor na određeno vrijeme, a novi uzastopni ugovor dana 13. lipnja
2018. s trajanjem do 12. srpnja 2018., te su sklapali nove uzastopne
ugovore o radu na određeno vrijeme 13. srpnja 2018. do 31. prosinca
2018., 1. lipnja 2019. do 31. srpnja 2019. te 1. kolovoza 2019. kada su
sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s početkom rada 1. kolovoza
2019.
čime su u odnosu na radnicu A. D. počinili prekršaj 14. lipnja 2018.
- sa radnicom M. Č. 19. prosinca 2015. s početkom rada 19. prosinca
2015. prvi ugovor na određeno vrijeme, a novi uzastopni ugovor dana 11.
srpnja 2018. s trajanjem do 31. prosinca 2018., te su sklapali nove
uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme 1. siječnja 2019. do 31.
siječnja 2019., te 1. lipnja 2019. do 31. srpnja 2019., te 1. kolovoza 2019.
kada su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s početkom rada 1.
kolovoza 2019.
čime su u odnosu na radnicu M. Č. počinili prekršaj 20. prosinca 2018.
- sa radnicom K. B. 16. srpnja 2016. s početkom rada 16. srpnja
2016. prvi ugovor na određeno vrijeme, a novi uzastopni ugovor dana 1.
lipnja 2019. s trajanjem do 31. srpnja 2019., te 1. kolovoza 2019. kada su
sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s početkom rada 1. kolovoza
2019.
čime su u odnosu na radnicu K. B. počinili prekršaj 17. srpnja 2019.
- sa radnicom J. K. 20. lipnja 2016. s početkom rada 20. lipnja
2016. prvi ugovor na određeno vrijeme, a novi uzastopni ugovor dana 1.
lipnja 2019. s trajanjem do 31. srpnja 2019., te 1. kolovoza 2019. kada su
sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s početkom rada 1. kolovoza
2019.
čime su u odnosu na radnicu J. K. počinili prekršaj 21. lipnja 2019.
čime su počinili prekršaj iz čl.12.st.3. kažnjiv po čl.228.st.1.toč.1. i st.2. Zakona
o radu, pa se radi toga okrivljenicima na temelju cit.propisa i primjenom čl.37.st.2. i
st.3.toč.1. i 2. i čl.39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona dalje: PZ (Narodne novine RH
107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)
i z r i č e
Prvookrivljeniku: NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 15.000,00 KN (petnaest tisuća kuna).
Drugookrivljeniku: NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.000,00 KN (dvije
tisuće kuna).
II.Na temelju čl.33.st.11. PZ-a izrečenu novčanu kaznu okrivljenici su dužni
uplatiti u korist Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.
III.Na temelju čl.183.st.2. PZ-a okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im
je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne
smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena (čl.152.st.3. PZ-a).
IV.Na temelju čl.139.st.3. u svezi sa čl.138.st.3. PZ-a okrivljenici su dužni
uplatiti troškove postupka u iznosu od po 200,00 KN (dvjesto kuna), svaki, u korist
Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a pod prijetnjom
prisilne naplate.
Obrazloženje
1.Uvodno označenim optužnim prijedlogom okrivljeni su Dom S.t kao pravna osoba i I. Š. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi radi prekršaja opisanog kao u izreci.
2.U odnosu na okrivljenike glavna rasprava je održana temeljem čl.167.st.3.
PZ-a, na koju je pristupio zamjenik branitelja I. Ć., a u spis je dostavljena
pisana obrana okrivljenika koja je na glavnoj raspravi pročitana i u kojoj su okrivljenici
osporili učin prekršaja. Da u odnosu na radnike K. B. i J. K. nije
počinjen prekršaj obzirom da su u njihovom slučaju uzastopni ugovori o radu
sklopljeni na određeno vrijeme trajali duže od tri godine zbog zamjene privremeno
nenazočnog radnika. U odnosu na ostale radnike da se radi o neznatnoj povredi
javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti, te da nema potrebe da
počinitelji budu kažnjeni. Naime, da je prvookrivljenik prije više od godinu dana nego
što je obavljen inspekcijski nadzor sa svim radnicima, osim sa B. V.
sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sa kojim je takav ugovor o radu
sklopljen 19. siječnja 2021., pa su sve posljedice prekršaja otklonjene i prije nego što
je inspekcijski nadzor uopće započeo. Nadalje, sa svim radnicima, osim s B.
V., ugovori o radu sklapani su, osim zbog povećanog obima posla, i zbog
zamjene privremeno nenazočnog radnika, a što je sve bilo potrebno da bi
prvookrivljenik bio u mogućnosti vršiti svoju djelatnost, koja je djelatnost od javnog
interesa za Republiku Hrvatsku te posluje pod specifičnim uvjetima obzirom da se
radi o javnoj ustanovi u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave te je u
toliko potrebna suglasnost osnivača za većinu odluka iz oblasti radnopravnih odnosa
pa tako, između ostalog i za donošenje pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta.
Upravo je donošenje novog Pravilnika o sistematizaciji poslova i unutarnjem ustroju
2019., kojim je povećan broj izvršitelja na radnom mjestu njegovatelj/ica
prvookrivljeniku omogućeno da s M. V., M. T., A. D.
i M. Č. sklopi ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a što sve nije bilo
moguće prije donošenja tog pravilnika. Obzirom da je prvookrivljenik sa svim
radnicima u konkretnom predmetu sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme to u
nijednom trenutku nije u pitanje došao njihov radnopravni status, a s druge strane, za
javni poredak, društvenu disciplinu i društvene vrijednosti takovim ponašanjem
prvookrivljenika također nije nastupila nikakva povreda, a ako i jest ista je neznatna.
Stoga okrivljenici predlažu osloboditi ih od optužbe.
3.Zamjenik branitelja izjavio je da za dva radnika uopće nije počinjen prekršaj
dok je u odnosu na ostale radnike sa svima sklopljen ugovor o radu na neodređeno
vrijeme pa u odnosu na iste i nisu nastupile nikakve štetne posljedice te s obzirom na
to smatra kako je navedeni prekršaj zapravo beznačajno djelo te je predložio da se
okrivljenike oslobodi od optužbe.
4.U dokaznom postupku pregledani su ugovori o radu i prijava na zavod za
radnike M. V., B. V., M. T., K. B., A. D.,
M. Č. i J. K..
5.U završnom govori zamjenik branitelja istakao je kako čak i ako sud u tvrdi
da je prekršaj počinjen kako postoji niz olakotnih okolnosti zbog kojih bi se trebala
primijeniti pravila o ublažavanju kazne pa je predložio za slučaj da okrivljenici ne budu
oslobođeni optužbe da im se izrekne najniža moguća kazna.
6.Na temelju rezultata ovako provedenog prekršajnog postupka, analizirajući
obranu okrivljenika, te ocjenjujući savjesnom prosudbom sve izvedene dokaze,
svakog pojedinačno i u njihovoj uzajamnoj svezi utvrđeno je da su počinili djelo
prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci, zbog čega ih je
trebalo proglasiti krivima i kazniti propisanim i primjerenim novčanim kaznama.
7.Neprijeporno je da je drugookrivljenik u inkriminirano vrijeme bio ravnatelj
prvookrivljenika i kao takav odgovoran za pravilnost i zakonitost rada prvookrivljenika
shodno tome.
8.Neprijeporno je da je prvookrivljenik sa radnicima M. V.,
M. T., A. D., M. Č., J. K. i K. B.
sklopio ugovor prvi ugovor o radu na određeno vrijeme, a kasnije sklapao nove
uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme sve do dana sklapanja ugovora o
radu na neodređeno vrijeme, kao u izreci presude, s tim što je sa radnikom B.
V. zadnji ugovor o radu bio ugovor o radu na određeno vrijeme.
9.Neprijeporno je da su okrivljenici s radnicima koji su radili kod
prvookrivljenika M. V., B. V., M. T., A.
D. i M. Č. sklopili uzastopne ugovore o radu, odnosno anekse ugovora o
radu na određeno vrijeme, kao u izreci presude, a trajanje tih ugovora uključujući i
prvi ugovor o radu trajao je neprekinuto duže od tri godine, a isti nisu sklopljeni zbog
zamjene privremeno nenazočnog radnika ili zbog nekog drugog objektivnog razloga
dopuštenog zakonom ili kolektivnim ugovorom.
10.Neprijeporno je da su okrivljenici s radnicima osim sa radnikom B. V. konačno sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
11.Prijeporno je jesu li okrivljenici počinili prekršaje i u odnosu na radnice
K. B. i J. K..
12.U odnosu na ove radnice okrivljenici se brane da su u njihovom slučaju
uzastopni ugovori o radu sklopljeni na određeno vrijeme trajali duže od tri godine
zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika. Pregledom ugovora o radu za
imenovane radnice utvrđeno je da je obrana neosnovana jer navodi obrane ne
odgovaraju istini i to stoga budući su u odnosu na radnicu K. B. prvi ugovor
na određeno vrijeme sklopili 16. lipnja 2016. radi zamjene odsutne radnice V.
L. do povratka iste na rad, a novi uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme
su sklopili dana 1. lipnja 2019. s trajanjem do 31. srpnja 2019. radi povećanog obima
posla (aneks broj: 30 ugovoru o radu na određeno vrijeme), jednako tako u odnosu
na radnicu J. K. prvi ugovor na određeno vrijeme sklopili 20. lipnja 2016.
radi zamjene odsutnog radnika M. B. M. do povratka iste na rad, a novi
uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme su sklopili dana 1. lipnja 2019. s
trajanjem do 31. srpnja 2019. radi povećanog obima posla (aneks broj: 26 ugovoru o
radu na određeno vrijeme), te su konačno sa radnicom K. B. 1. kolovoza
2019. sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a također istog dana i sa
radnicom J. K..
13.Učinom prekršaja okrivljenici su povrijedili materijalnu odredbu čl.12.st.3. Zakona o radu.
14.Materijalnom odredbom čl.12.st.3. Zakona o radu propisano je da ukupno
trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i
prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to
potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih
objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
15.Materijalnom odredbom čl.12.st.4.Zakona o radu propisano je da se
ograničenja iz st.2. i 3. ovoga članka ne odnose na prvi ugovor o radu sklopljen na
određeno vrijeme.
16.Kaznenom odredbom čl.228.st.1.toč.1.Zakona o radu propisano je da će se
novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac
pravna osoba ako s istim radnikom sklopi uzastopni ugovor o radu na određeno
vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog ili ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o
sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razloga, ili ako trajanje svih
uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor
o radu, traje neprekinuto duže od 3 godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene
privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekog drugog objektivnog razloga
dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
17.Kaznenom odredbom čl.228.st.2.Zakona o radu propisano je da će se
novčanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac
fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe za prekršaj iz st.1.
18.Na kraju dokaznog postupka pregledana je prekršajna evidencija za okrivljenike te je utvrđeno da su prekršajno osuđivani i to:
- Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu br. Pp G-36/2019
pravomoćnom 6. travnja 2019. zbog prekršaja iz čl.190.st.1.Zakona o
hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.
19.Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji
kazne sud je imao na umu odredbu čl.36.st.2. PZ-a, pa je okrivljenicima kao otegotna
okolnost cijenjena dosadašnja prekršajna osuđivanost, a od olakotnih što su u
međuvremenu sklopljeni ugovori na neodređeno vrijeme, pa su im izrečene novčane
kazne kao u izreci primjenom instituta ublažavanja kazne u visini znatno ispod
propisanog posebnog minimuma zaprijećene kazne za pravnu i odgovornu osobu,
smatrajući izrečenu novčanu kaznu srazmjernom težini pojedinog prekršaja i stupnju
krivnje okrivljenika i da se njome može postići svrha kažnjavanja iz čl.32. PZ-a.
20.Nadalje, u odnosu na navode obrane za istaći je da u konkretnom
predmetu nije bilo mjesta primijeni instituta beznačajnog djela.
21.Za zaključak o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja
prekršaja potrebno je ostvarenje dva elementa i to neznatnost stupnja ugrožavanja ili
povrede zaštićenog dobra i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, te
odsustvo potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Prva sastavnica beznačajnog djela
objektivne je naravi i za njezino postojanje relevantna je ocjena same težine
počinjenog djela, a kod druge sastavnice pretežu subjektivni elementi koje treba
tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti upravo one okolnosti koje bi inače bile
značajne za određivanje vrste ili mjere kazne. U konkretnom slučaju već objektivne
okolnosti koje se tiču težine počinjenog prekršaja ne upućuju na zaključak da je
neznatno ugrožena društvena disciplina. Naime, za predmetni prekršaj propisana je
relativno visoka novčana kazna, pa sud nije našao okolnosti koje bi opravdale
primjenu tog instituta, a činjenica da su zaključili ugovore o radu na neodređeno
vrijeme je cijenjena kod izricanja niže novčane kazne od propisane.
22.U izreci su upozoreni temeljem čl.183.st.3. PZ-a za slučaj plaćanja novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne.
23.Odluka o troškovima postupka temelji se na cit.odredbi zakona a odnosi se
na paušalni iznos troškova prilikom čijeg određivanja je sud vodio računa o trajanju i
složenosti postupka.
24.U suglasju sa svim iznijetim valjalo je odlučiti kao u izreci.
U Splitu, 29. studenoga 2021.
Zapisničar Sutkinja
Domagoj Kalpić Katica Rakigjija-Basić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ove presude okrivljenici, branitelj i tužitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 8
dana od dana dostave prijepisa odluke Visokom Prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem
ovog Prekršajnog suda u 2 istovjetna primjerka, bez pristojbe.
Na temelju čl.138.st.2.toč.3.c PZ-a troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i
paušalni iznos troška prekršajnog postupka drugostupanjskog suda kada donosi odluku
kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o
redovnom pravnom lijeku, a koji troškovi će se u slučaju žalbe odmjeriti u paušalnom
iznosu u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno Rješenju o određivanju
paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine RH 18/13).
Dostaviti: - okrivljenicima, branitelju, tužitelju, u spis.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.