Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex Vojarna Sv. Križ
Dračevac

Poslovni broj: Pr-223/2020-10

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na
prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužitelja I.
V. iz S. O.: …, kojeg zastupa punomoćnik M.
G., odvjetnik u Z., protiv tuženice E. i UŠ, S.,
O.: …., koju zastupa ravnateljica N. B.,a
ona po punomoćnici S. S. M., dipl.iur., radi isplate, nakon održane
glavne i javne rasprave zaključene dana 27.rujna 2021. u nazočnosti zamjenika
punomoćnika tužitelja i punomoćnice zakonskog zastupnika tuženice, dne

29.studenog 2021.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženici da tužitelju u roku od 15 dana isplati iznos od 7.781,05
kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 557,49 kuna od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 553,44 kuna od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;
- na iznos od 558,39 kuna od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;
- na iznos od 550,45 kuna od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 557,31 kuna od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 562,02 kuna od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 546,90 kuna od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 551,97 kuna od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;
- na iznos od 546,29 kuna od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;
- na iznos od 557,70 kuna od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;
- na iznos od 558,52 kuna od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;
- na iznos od 557,70 kuna od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;
- na iznos od 559,30 kuna od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;

2 Poslovni broj: Pr-223/2020-10

- na iznos od 563,57 kuna od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;
u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako
polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena, dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu
zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih
u bruto iznosu od 7.781,05 kuna.

II. Nalaže se tuženici tužitelju naknaditi troškove ovog postupka u iznosu od

2.812,50 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od

29.studenog 2021. pa do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o
obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom tužitelj potražuje od tuženice isplatu razlike plaće temeljem
odredbe iz čl. III.Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26.listopada 2011. i temeljem Arbitražne odluke od 7.prosinca

2011. .Naime, tužitelj tvrdi da je zaposlenik tužene, koji kao poslodavac predstavlja
javnu službu , te da mu je u utuženom vremenskom razdoblju od prosinca 2015. do
siječnja 2017., zbog pogrešnog načina obračuna plaće, pripada pravo na razliku
bruto plaća u ukupnom iznosu od 7.781,05 kuna, koji iznos tužitelj i potražuje ovom
tužbom uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene
razlike plaće do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskom
zateznom kamatom počevši od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tužena je osporila tužbu i tužbeni zahtjev te istakla i
prigovor zastare potraživanja za sva novčana potraživanja po ovoj tužbi za koja je ,
računajući od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog novčanog iznosa do datuma
podnošenja tužbe sudu , protekao zastarni rok od 5 godina. Predlaže tužbu i tužbeni
zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan, sve uz naknadu troškova tuženoj. Na ročištu
održanom dana 27.rujna 2021. tuženica je učinila nespornim visinu tužbenog
zahtjeva pod pretpostavkom da je osnovica plaće tužitelju za utuženi period trebala
biti uvećana za 6%.

3. Sud je u postupku izveo dokaz pregledom ugovora o radu za tužitelja ,
povijesnog izvatka iz sudskog registra za tuženicu, tablice izračuna razlike
potraživanja koju je dostavio tužitelj, obračunskih isprava za isplatu plaće-naknade u
utuženom razdoblju koje se odnose na tužitelja , Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama od 23.11.2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 13.5.2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće
u javnim službama od 26.10.2011, Arbitražne odluke od 7.12.2011.,Vjerodostojnog
tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama usvojenog dana 28.12.2012., priopćenja za javnost DZS o procjenama tromjesečnog BDP-a za 2015.godinu, kao i dokumentaciju

 

 

dostavljenu uz odgovor na tužbu i podnesak tužitelja i to zaključke sa sastanka
održanog 08. prosinca 2016. i prepisku putem e-pošte, priložene sudske odluke, dok
je sud odbio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka, odnosno
čitanjem zapisnika Općinskog suda u Zlataru o saslušanju svjedoka P.
Č., B. M. i M. M., a sve kao suvišne i
nepotrebne dokaze koji bi doveli samo do odugovlačenja postupka i stvaranja
bespotrebnih troškova.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće za razdoblje od
prosinca 2015. do siječnja 2017. u iznosu od 7.781,05 kuna bruto sa pripadajućim
zakonskim zateznim kamatama. Između stranaka nije sporna visina tužbenog
zahtjeva.

6. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, a potom i način
tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća
u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i
isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,84 kn ili po osnovici
od 5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. Sporno je i je li potraživanje
tužitelja u zastari.

7. Tužbeni zahtjev utemeljen je na članku III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama ( dalje u tekstu IDDS) sklopljenog

26.listopada 2011. kojim je propisano da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn
primjenjivati čim službeni pokazatelji DSZ ( dalje u tekstu
DSZ) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto.

8. Istaknuti prigovor zastare od strane tužene nije osnovan. Naime, tužba je
podnesena putem e-komunikacije ovom sudu 12.veljače 2020., time da je najstariji
utuženi pojedinačni iznos dospio na naplatu 16. siječnja 2016., pa je očito da nije
prošao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139. Zakona o radu („NN broj:
93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZR) u odnosu na nijedan pojedinačno navedeni bruto
iznos razlike plaće koji tužiteljica potražuje.

9. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi :

- da su Vlada RH i S. javnih službi i to S. hrvatskih učitelja, N.
sindikat zaposlenih u srednjim školama H., N. sindikat znanosti i
visokog obrazovanja, S. zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi H.,
S. sindikat zdravstva i socijalne skrbi H., H. liječnički sindikat,
H. strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te H.
sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. S. o osnovici za
plaće u javnim službama, a kojim S. su ugovorili da se u 2007., 2008. i

2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća
u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se
primjenjivala u prethodnoj godini,

4 Poslovni broj: Pr-223/2020-10

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o
zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji DSZ ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u R. H.,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te
izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata
parafirane, a kojim Izmjenama je promijenjen čl. III. te čl. IV.Dodatka koji su se
odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl.
VII. kojim su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te
Izmjena i dopuna i to na način da se uskladba, dakle ne i osnovica, odgađa ako
realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja
opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5
godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici
plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu,
time da je iz čl. 1.Vjerodostojnog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011.
Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće
u javnim službama od 26. listopada 2011.

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima DSZ ( dalje u tekstu DZS) trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011.do
zaključno trećeg tromjesečja 2014.

- da je dana 28.kolovoza 2015. DZS objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za
drugo tromjesečju 2015. koja pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju

2015. realno veći za 1 ,2 % u odnosu na isto tromjesečje 2014, a 4.prosinca 2015.
DZS objavio kako je bruto domaci proizvod realno veći za 2,8 % u trećem
tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. , što daje aritmetičku sredinu
od 2,0 %.

10. Tužena osporava pravnu valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. smatrajući da su
ništetne ne samo Izmjena Dodatka Sporazumu iz 2011. već i Dodatak Sporazumu iz

2009. te Sporazum o osnovici iz 2006., kao i Arbitražna odluka od 7. studenog 2011.,
a sve iz razloga što je na strani jednog pregovarača, odnosno na strani Sindikata
bilo nedostataka jer nisu potpisani od svih sindikata koji su pregovarali s Vladom RH.
Tužena tvrdi da se nisu ispunili uvjeti za primjenu odredbe članka 3. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada

2011., jer se nisu ispunili uvjeti za primjenu, odnosno "uskladbu" propisani člankom

7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011., te da gore navedeni Sporazum ima vremensko važenje od pet

5 Poslovni broj: Pr-223/2020-10

godina, čije je trajanje isteklo 25. listopada 2016., tako da je otpala pravna osnova za
uskladbu plaća.

11. U utuženom razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama ("NN" broj 141/12 - dalje:
TKU), koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 %
za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su
stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U
istom članku TKU, u stavu 4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te
sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz
njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25.
studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.

12. Sporazumom o dodacima na plaću u obrazovanju od 25. studenoga 2006.
regulirano je kako će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja
i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećanje osnovice utvrđene u članku

2. tog Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećanje obujma i
složenosti posla kako slijedi: od dana 1. kolovoza 2007. 2 %; od dana 1. srpnja 2008.
2,1 %; od dana 1. srpnja 2009. 2,2 %; od dana 1. srpnja 2010. 2,2 %; od dana 1.
srpnja 2011. 2,2 % i od dana 1. srpnja 2012. 2,3%. Uvećanja se obračunavaju na
način da se ugovoreni dodaci za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak
iz prethodne godine.

13. U članku 1. Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.
studenog 2006. ugovoreno je da se osnovica za izračun plaća u javnim službama
povećava za 2007., 2008. i 2009. godinu za 6% i da će se te obračunske osnovice
primjenjivati od 1. siječnja svake godine.

14. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikat sklopili su Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U članku III izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama sklopljenog
dana 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća iznositi

5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj DSZ RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (a u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više % (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)
i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i
dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici
za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se dodatak
Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u
trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti
produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u
razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude
zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %. Zbog pravila o produženoj

6 Poslovni broj: Pr-223/2020-10

primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu primjena izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.

15. Naprijed navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne
odluke od 7. prosinca 2011. u kojoj je navedeno da se član III mijenja i glasi: «
osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415, 37 kn bruto za
mjesec u kojem službeni pokazatelji DSZ RH ukažu na
poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili
više posto, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do
prve slijedeće promjene prema tim Izmjenama i dopuna.»

16. Nadalje Vlada RH i Sindikati dana 28. prosinca 2012. usvojili
Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazuma radi pojašnjenja primjene
članka IV stavak 5., a u svezi sa člankom VII stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu.
U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III spomenutih
izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od
siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

17. Također iz Odluke VS RH poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog
suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane
od svih izvornih potpisnika KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno
zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora.
Tuženica prigovora da su Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i Dodatak
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama potpisani od osam potpisnika pa da
u tom smislu navedene izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od 26. listopada 2011. nije potpisao jedan potpisnik (iako ga je
parafirao) i to Sindikat 1, pa da u tom smislu nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u
izmjenama i dopunama te sklopili izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici
plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Tuženica nije tijekom postupka
dokazala da bi Sindikat 1 bio protuzakonito isključen iz pregovaranja. Dapače,
utvrđeno je da je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu, što znači da je
ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Tako je Vrhovni sud
RH, u svojoj presudi poslovni broj Gž-13/02, zauzeo stajalište prema kojem se
smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kada zastupnici nekih od
zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat u
pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca
iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti jedan od potpisnika, a
osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku nije osporavala valjanost
Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.

18. Neosnovani su i navodi tuženice da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni
niti uvjeti za primjenu odredbe članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja
propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pada realnog
tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni
međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja

7 Poslovni broj: Pr-223/2020-10

navedenih u članku III-IV Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak VII stavak 1.
Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom od
razdoblja opisanih u članku III-V bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe
članka III proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za
povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom
tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio DSZ RH vidljivo je
da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već je stalno
rastao. Odredba članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o
osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat
osnovice iz članka III, već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV. i V. Izmjena
Dodatka Sporazumu.

19. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz
zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku
(„NN“, broj: 53/91, 91/92,58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19: dalje ZPP), sud je utvrdio
da tužitelj osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu budući
je tužena tužitelju od 1.siječnja 2016. bila u obvezi obračunati i isplatiti plaću po
osnovici od 5.415,37 kuna . S obzirom da je tužena u utuženom razdoblju, a što je
razvidno pregledom obračunskih isprava za isplatu plaće- naknade za utuženo
razdoblje plaću tužitelju obračunavala po osnovici od 5.108, 84 kn, te za mjesec
siječanj 2017. po osnovici od 5.211,02 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju
potraživanje s osnove razlike bruto plaće od 7.781,05 kuna.

Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno
odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („NN“, broj: 35/05,
41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) osim u dijelu koji se odnosi na zatezne
kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu
plaće, koje dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. I 5.
Zakona o porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika
porezu na dohodak. Naime, zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća
isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada i ne
podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08,
80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17.
st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09,
123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te porez na dohodak i prirez porezu
na dohodak dospijevaju tek s isplatom, pa se na te iznose ne obračunavaju zatezne
kamate, radi čega je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate kao
neosnovan odbijen, a kako je odlučeno u izreci presude pod točkom I.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5., te čl. 155.
Zakona o parničnom postupku ("NN" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01.,
117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19.
– dalje: ZPP). Budući da tužitelj nije samo u neznatnom dijelu uspio sa tužbenim
zahtjevom za koji dio nije ni nastao poseban trošak , tužitelju je dosuđen trošak u
cijelosti, a sve u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika ("NN“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te
popisu troška, i to: za sastav tužbe 75 bodova, za sastav obrazloženog podneska od

7.rujna 2021. koji se očituje na odgovor na tužbu 75 bodova te zastupanje na ročištu
od 27.rujna 2021. 75 bodova, ukupno 225 bodova , što pomnoženo s vrijednošću
boda od 10,00 kuna i uvećano na ime PDV-a od 25 % iznosi 2.812,50 kuna, Na

8 Poslovni broj: Pr-223/2020-10

dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 29.studenog

2021. kao dana presuđenja, do isplate, a kako je to odlučeno u točki II izreke
presude.

U Splitu, 29.studenog 2021.

SUTKINJA:

Katica Bojčić Vidović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka iste.

Dna: - pun.tužiteljice, tuženoj