1              Poslovni broj: UsI- 617/20-9

 

               

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik  6 i 8

 

             

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Horvat, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ankice Zorić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice R. V., iz Z., protiv tuženika Ministarstva financija R. H., Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Z., radi poreza na dohodak, 26. studenog 2021.

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva financija R. H., Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-18/20-01/42, URBROJ: 513-04-20-4 od 16. ožujka 2020.

                                                            

Obrazloženje

 

1. Osporavanim rješenjem tuženika, odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Centar, KLASA: UP/I-410-01/2019-006/4, Urbroj: 513-07-01-01-2019-02 od 30. listopada 2019., a kojim je tužiteljici za porezno razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. utvrđena obveza poreza i prireza na dohodak u iznosu od 14.387,98 kuna za isplaćene joj naknade plaća za navedeno porezno razdoblje na temelju pravomoćne presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-6888/10-100 od 5. veljače 2012.

2. U tužbi i tijekom spora tužiteljica osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da naplaćeni iznosi nisu utvrđeni presudom već rješenjima o ovrsi pokrenuti temeljem članka 270. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12., 25/13. i 123/14. – OZ), što njezin poslodavac osporava u posebnim parnicama, pa da naknade koje su naplaćene u ovršnim postupcima nisu plaća, već samo akontacije dijela naknade plaće koju bi tužiteljica ostvarila da je bila na radu. Ističe kako je nakon povratka na radu u ožujku 2020. tužiteljica utvrdila da joj za razdoblje od 2015. do 2019. pripada viša plaća od isplaćene akontacije. Također navodi kako do 2020. nisu bile izvršene prijave na obvezno osiguranje, te da je na njezinom poslodavcu bila obveza uplate javnih davanja kao i da joj u smislu članka 25. stavka 6. Zakona o porezu na dohodak, nije isplaćen "ukupan" primitak. Ukazuje na to da u prvostupanjskom rješenju pogrešno navedeno kako žalba ne odgađa izvršenje, te ističe da nije saslušana niti je u upravnom postupku provedeno vještačenje.

3. Predlaže da Sud tužbeni zahtjev usvoji i poništi osporavano rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u spis, kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku, te je, budući da se radi o pravnom pitanju, temeljem članka 36. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS) predmetni spor riješio bez rasprave.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Člankom 25. stavkom 6. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj: 115/16.) propisano je da predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi primitka (plaće) iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, ostvarenog u proteklim poreznim razdobljima, a koji se isplaćuje po sudskoj presudi prema članku 433a. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14.) nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbi sklopljene u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu kojim je uređen postupak mirenja,  kao i u postupcima pred nadležnim službeničkim sudovima, obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitaka prema propisima koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, uz primjenu godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak i uz korištenje podataka dostavljenih od Porezne uprave o iskorištenom iznosu osobnog odbitka i primijenjenim poreznim stopama na godišnjoj razini, pod uvjetom da utuženi iznos primitka (plaće), odnosno iznos primitka utvrđen nagodbom sadržava iznos doprinosa za obvezno osiguranje iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Ako se isplata provede u ovršnom postupku na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

8. Naime, iz podataka spisa predmeta, dostavljenih Sudu uz odgovor na tužbu, nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica po pojedinačno navedenim ovršnim rješenjima na teret poslodavca naplatila u bruto iznosu plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine u iznosima kako je to naznačeno u kojem dijelu i koje utvrđenje poreznog tijela tužiteljica niti ne dovodi u sumnju.

9. Kraj takvog stanja stvari, budući da se radi o naknadi plaće u bruto iznosu za koji iznos ni poslodavac ni tužiteljica nisu obračunali i uplatili odgovarajuća javna davanja, to je porezno tijelo imalo osnova primijeniti odredbu članka 25. stavak 6. Zakona o porezu na dohodak.

10. Naime, u konkretnom slučaju, a imajući u vidu prigovore tužiteljice koje ističe u tužbi, presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, broj Pr-6888/10 od 2. svibnja 2012. odnosi se samo na nedopuštenost otkaza no ne i na isplatu novčanih iznosa na ime plaće, pa je tužiteljica bila iskoristila mogućnost iz članka 270. stavka 1. OZ-a te je na temelju predmetne parnične presude uz ovrhu na vraćanje na rad, pokrenula i ovršni postupak za isplatu mjesečnih iznosa na ime plaća dospjeloj pravomoćnosti presude, pa je tako ishodila rješenje doneseno u ovršnom postupku koja na temelju članka 270. stavka 3. OZ-a imaju učinak rješenja kojim se utvrđuje postojanje obveza ovršenika i učinak rješenja o ovrsi. Stoga takva odluka ima karakter sudske odluke iz članka 25. stavka 6. Zakona o porezu na dohodak, pri čemu odredba članka 270. stavka 1. i 5. OZ-a jasno govore o plaći, odnosno o naknadi plaće koja obuhvaća i plaćanje poreza te drugih davanja po osnovi plaće.

11. Stoga je prigovor tužiteljice, da bi se radilo o isplati akontacije u vezi koje ne bi dospjela u obvezi javnih davanja, neosnovan.

12. Nastavno na navedeno, neosnovano tužiteljica ukazuje na poslodavčevu obvezu uplate javnih davanja. Nesporno je da je takva obveza primarna doista bila na poslodavcu, ali ukoliko on to nije učinio tada se spomenuta obveza prebacuje na radnika kojim je isplaćen ukupan primitak, u skladu s izričitom odredbom članka 35. stavka 6. Zakona o porezu na dohodak. Pri tome se napominje kako ukupan primitak iz te odredbe znači isplatu bruto iznosa (do čega je i došlo u konkretnom slučaju za određeno razdoblje), a ne cjelokupan primitak za sva dužna razdoblja koja poslodavac po mišljenju tužiteljice njoj trebao isplatiti.

13. U odnosu na prigovor tužiteljice kako nezakonito u prvostupanjskom rješenju određeno da žalba ne odgađa njegovo izvršenje, ističe se kako navedeni prigovor tužiteljice nije osnovan budući da u točki IV. prvostupanjskog rješenja jasno navedeno kako žalba izjavljena protiv rješenja odgađa izvršenje.

14. Konačno, u odnosu na navod tužiteljice da u upravnom postupku nije saslušana i da nije provedeno vještačenje, kraj činjeničnog stanja kakvo je utvrđeno u postupku do donošenja osporavanog rješenja, navedeno nije od utjecaja na zakonitost osporavanog rješenja, pa se i navedeni prigovor tužiteljice ocjenjuje kao neosnovan, odnosno pravno neodlučan za drugačije rješenje ove upravne stvari.

15. Imajući u vidu navedeno osporavanim rješenjem tužiteljice nije povrijeđen Zakon na njezinu štetu, te je valjalo stoga temeljem odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu, 26. studenog 2021.

Sudac:

 Ivana Horvat,v.r. 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. Zakona o upravnim sporovima).