Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Pamele Jerković
kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice B. D., OIB …, iz
D., …, zastupane po opunomoćeniku A. M.,
odvjetniku u D., …, protiv tuženika Državnog inspektorata
Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, OIB 33706439962, Zagreb, Šubićeva 29,
radi uklanjanja građevine, nakon javne i usmene rasprave zaključene 17. studenog

2021. godine u prisutnosti tužiteljice i njezinog opunomoćenika, a u odsutnosti uredno
pozvanog tuženika, objavljene 25. studenog 2021. godine,

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništenje
rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Dubrovnik,
Građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/20-02/1072, URBROJ: 443-02-03-
24/30-20-4 od 29. listopada 2020. godine.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

U pravovremenoj tužbi tužiteljice podnesenoj 1. prosinca 2020. godine protiv
rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Dubrovnik,
Građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/20-02/1072, URBROJ: 443-02-03-
24/30-20-4 od 29. listopada 2020. godine, tužiteljica u bitnom najprije u cijelosti
reproducira izreku osporenog rješenja, nakon čega ističe kako isto osporava iz razloga
što u istom nisu pravilno primijenjeni materijalno pravni propisi i to Zakon o gradnji
(„Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) te Pravilnika o jednostavnim
i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19
i 31/20), što u postupku koji je prethodio donošenju rješenja nije pravilno i potpuno

2 Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

utvrđeno činjenično stanje, kao i što nisu primijenjene postupovne odredbe Zakona o
Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18.) i Zakona o općem upravnom
postupku („Narodne novine“, broj 47/09). Potom, tužiteljica ponovno citira točke 1. i 2.
izreke osporenog rješenja, nakon čega reproducira sadržaj obrazloženja tuženikovog
akta, te ističe kako zapisnik od 20. listopada 2020. na kojeg se poziva tuženik da
tužiteljici nikada nije dostavljen, niti da je ona na bilo koji način upoznata s činjeničnim
utvrđenjima iz istog, pa da je takvo postupanje protivno odredbama Zakona o
Državnom inspektoratu i Zakona o općem upravnom postupku, pri čemu apostrofira
odredbe čl. 67. st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu i čl. 76. Zakona o općem
upravnom postupku te ukazuje da je na opisani način počinjena bitna postupovna
povreda kojom se dovodi u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a
posljedično tome i pravilnost primjene materijalnog prava. Nadalje, tužiteljica da je
projektiranje, izvođenje radova i stručni nadzor povjerila osobama ovlaštenim za
obavljanje takve vrste poslova i da je pravodobno prijavila početak građenja, pa da je
prije početka sanacije ljetnikovca K. Z. oznake čest. zgr. … k.o. D.
dobila pozitivno mišljenje Konzervatorskog odjela u D., nakon čega da je
izrađen glavni projekt oznake … izrađen od O.
d.o.o., po glavnom projektantu J. P., dipl. ing. arh. koji da je odobren od strane
Ministarstva kulture, Uprave za kulturnu baštinu, Konzervatorskog odjela u
D.. Isto tako, prije početka radova da je ishodila pisanu izjavu (mišljenje)
projektanta o zatečenom stanju predmetne građevine i radovima predviđenim glavnim
projektom, na temelju kojih isprava, a u smislu odredbi čl. 128. st. 4. i čl. 130. Zakona
o gradnji te čl. 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima da je
započela izvođenje radova bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom
kojim da je bilo predviđeno spuštanje međukatne konstrukcije između prvog kata i
potkrovlja, izvedba novih stepenica između kata i potkrovlja te izmjena rasporeda
nosivih zidova u prizemlju između orsana i gustijerne. Stoga, iz sadržaja citiranih
isprava da proizlazi kako su glavnim projektom zadržani svi povijesno zatečeni gabariti
i poslovna namjena građevine, uslijed čega da se ne mogu smatrati promjenom
tehničkog rješenja zgrade kako to navodi tuženik u svom rješenju. Slijedom izloženog,
tužiteljica je tužbenim zahtjevom predložila sudu donijeti presudu kojom će poništiti
osporeno rješenje tuženika, a ujedno predložila je i da sud naloži tuženiku naknaditi
trošak spora tužiteljici. Podneskom zaprimljenim kod ovog suda 27. svibnja 2021.
tužiteljica se očitovala na navode odgovora na tužbu tuženika koje je u cijelosti osporila
pri čemu je u bitnom ponovila tužbene navode, te je pored toga nadodala kako je za
potrebe postupka osiguranja dokaza koji se vodio pred Općinskom sudom u
D. pod brojem … utvrđeno zatečeno stanje nekretnine na dan 10.
prosinca 2020. te da je sudski vještak građevinske struke dao svoje mišljenje, kao i da
je ishođena izjava ovlaštenog revidenta za mehaničku otpornost i stabilnost betonskih
i zidanih konstrukcija, a u privitku je dostavila izviješće o graditeljskom vještačenju od

21. siječnja 2021., izjavu ovlaštenog revidenta od 26. veljače 2021. i fotografije
zatečenog stanja predmetnog ljetnikovca. Podneskom zaprimljenim kod ovog suda 7.
rujna 2021. tužiteljica se očitovala na navode podneska tuženika od 23. kolovoza

2021., kojim navodima se usprotivila pri čemu je u bitnom ponovila navode iz tužbe i
podneska od 27. svibnja 2021., te je u privitku dostavila presudu Upravnog suda u
Splitu poslovni broj: UsIgr-278/20-6 od 2. listopada 2020.

Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnom naveo kako osporava tužbene navode
tužiteljice jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u
osporenom rješenju, slijedom čega da tuženik ostaje u cijelosti kod navoda
obrazloženja osporenog akta i predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice. Podneskom

3 Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

zaprimljenim kod ovog suda 23. kolovoza 2021. tuženik se očitovao na navode
podneska tužiteljice od 27. svibnja 2021. te je istaknuo kako je tužiteljica po pozivu
inspektora 27. listopada 2020. pristupila u prostorije građevinske inspekcije kada da
se očitovala o predmetnoj gradnji, uslijed čega da je njoj omogućeno sudjelovanje u
postupu, a pored toga tuženik se pozvao i na odredbu čl. 106. Zakona o Državnom
inspektoratu prema kojoj ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora
utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez
saslušanja stranke. Podneskom zaprimljenim kod ovog suda 22. rujna 2021. tuženik
se očitovao na navode podneska tužiteljice od 7. rujna 2021. te je u bitnom u odnosu
na presudu Upravnog suda u Splitu poslovni broj: UsIgr-278/20-6 od 2. listopada

2020., koju je tužiteljica dostavila u privitku tog podneska, naveo kako situacija u
konkretnoj upravnoj stvari nije usporediva s onom iz naznačene presude jer zapisnik
na koji se tužiteljica poziva da nije jedina radnja provedena u upravnom postupku,
uslijed čega da se ne radi o identičnoj upravnoj stvari posebice stoga što je tužiteljica
po pozivu inspektora 27. listopada 2020. pristupila u prostorije građevinske inspekcije
kada da se očitovala o predmetnoj gradnji.

U sporu su održane rasprave 27. svibnja 2021., 8. rujna 2021. i 17. studenog
2021. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka

6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14.,
94/16. 29/17. i 110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja
su predmet ovog upravnog spora, a na raspravu održanu 17. studenog 2021. pristupili
su tužiteljica i njezin opunomoćenik, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je
rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

Na navedenoj raspravi opunomoćenik tužiteljice istaknuo je kako u cijelosti
ostaje kod svih navoda iz tužbe, pri postavljenom tužbenom zahtjevu, pri navodima iz
podnesaka priloženih u spis tijekom spora. Nadalje, tužiteljica da ustraje u tvrdnjama
kako joj nikada nije dostavljen, niti predočen zapisnik o inspekcijskom nadzoru na bazi
kojih činjeničnih utvrđenja je doneseno pobijano rješenje, nakon čega je za sud i
protivnu stranku u spis priložio novo izdane posebne uvjete zaštite nepokretnog
kulturnog dobra koje je izdao nadležni Konzervatorski odjel u D. od 27.
svibnja 2021., a iz kojih da je razvidno (stranica 2 i 4) kako je projektnom
dokumentacijom i to prethodno, a i sada prihvaćeno zadržavanje izvedenih
međukatnih konstrukcija, koje da su bile temelj za donošenje osporenog rješenja u
meritumu. Zaključno, naveo je kako tužiteljica u ovom sporu nema daljnjih dokaznih
prijedloga, slijedom čega je predložio zaključiti raspravu i donijeti presudu kojom se u
cijelosti usvaja tužbeni zahtjev, odnosno poništava osporeno rješenje tuženika, te je
konačno popisao trošak spora u ukupnom iznosu od 15.625,00 kuna uz prijedlog da
sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužiteljici u naznačenom iznosu.
U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor
na tužbu tuženika, podnesak tužiteljice od 27. svibnja 2021. zajedno sa svim prilozima,
podnesak tuženika od 23. kolovoza 2021. zajedno s prilogom, podnesak tužiteljice od

7. rujna 2021. zajedno s prilogom, podnesak tuženika od 22. rujna 2021., posebne
uvjete zaštite nepokretnog kulturnog dobra izdane od Konzervatorskog odjela u
D. od 27. svibnja 2021. priložene u spis na raspravi održanoj 17. studenog

2021., te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na
tužbu.

Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

4 Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

Naime, osporenim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda
Split, Ispostave Dubrovnik, Građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/20-02/1072,
URBROJ: 443-02-03-24/30-20-4 od 29. listopada 2020. točkom 1. naređeno je
tužiteljici kao investitoru da u roku od 120 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni
prema projektu uklanjanja međukatnu konstrukciju između prvog kata i potkrovlja
poslovne građevine – Ljetnikovca K. Z.na k.č. … k.o. … (s.i.), odnosno k.č.
… k.o. … (n.i.) u D., … broj 12 upisanog u Registar
kulturnih dobara RH pod oznakom …, točkom 2. utvrđeno je kako je tužiteljica
obvezna pribaviti projekt uklanjanja iz točke 1. izreke koji mora biti izrađen od ovlaštene
osobe i ovjeren od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, točkom 3. utvrđeno je
da nadzor nad provedbom uklanjanja poslovne građevine – Ljetnikovca K. Z.
na k.č. … k.o. … (s.i.), odnosno k.č. … k.o. G. (n.i.), odnosno njegovog dijela
provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobara, točkom 4.
je utvrđeno da je obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem
posebnog službenog znaka na poslovnu građevinu – Ljetnikovac K. Z. na k.č.
… k.o. G. (s.i.), odnosno k.č. … k.o. G. (n.i.) dana 26. listopada 2020., a
obustava građenja osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja da je na
snazi do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja, dok je točkama od

5. do 16. tužiteljica upozorena o posljedicama ako nastavi s rekonstruiranjem nakon
zatvaranja gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka, odnosno ukoliko ne
postupi po naredbi iz točke 1. izreke ovog rješenja, sve na način kako je to precizno
navedeno u naznačenim točkama izreke osporenog rješenja.

Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u provedenom
upravnom postupku činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, te je li pravilno
primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, u svezi s čim jesu li bile ispunjene
pretpostavke za donošenjem osporenog rješenja kojim se tužiteljici naređuje
inspekcijska mjera uklanjanja predmetne konstrukcije, odnosno radi li se u predmetnoj
upravnoj stvari o nezakonitoj gradnji, te nadalje jesu li u povedenom postupku
počinjene postupovne povrede koje bi bile od utjecaja na zakonitost osporenog
rješenja, uslijed čega je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.
Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13.,
20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na
temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom,
ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije
propisano.

Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 28. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13.,
20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da rekonstrukcija građevine je izvedba
građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje
temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje,
uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene
građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova
na ruševini postojeće građevine.

5 Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13.,
20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da građevinska dozvola izdaje se za: 1. građenje
cijele građevine, 2. izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih ovim
Zakonom, 3. građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa)
određenih lokacijskom dozvolom ili 4. jednu ili više faza pojedine građevine određenih
lokacijskom dozvolom.

Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor
ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog
nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim
Zakonom.

Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom
naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki
određenoj ovim Zakonom.

St. 2. da ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje
o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe.
St. 3. da rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor.
St. 4. da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi
povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez
saslušanja stranke.

St. 5. da protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti
žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

St. 6. da kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut
upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog
onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.

Odredbom čl. 108. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor
ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih
inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje
građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje
građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine i 6. obustavu
građenja.

Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor
rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno
njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne
građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno
drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez
glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, 3. ako tijekom
građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine,
stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4.
koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja i

6 Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111.
stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno
njezina dijela izvršava se putem treće osobe.

St. 2. da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1.
ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana.
St. 3. da prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem
treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.
Odredbom čl. 5. st. 1. toč. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i
radovima ("Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20) propisano je da
se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na
postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za
građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te
građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Točkom 2. da na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja
prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi
pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na
ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju
požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima
je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na
postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za
obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno
uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za
obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke
djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom
proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje,
odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar postojećeg
trgovačkog centra.

Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju, a imajući u vidu naprijed
citirane zakonske i podzakonske odredbe tuženik pravilno i zakonito donio rješenje
kojim je točkom 1. naredio tužiteljici kao investitoru da u roku od 120 dana od dana
zaprimanja ovog rješenja ukloni predmetnu međukatnu konstrukciju pobliže opisanu
točkom 1. izreke rješenja, ovo stoga što i ovaj sud drži da su u konkretnom slučaju bile
ispunjene sve pretpostavke da bi se tužiteljici naredila citirana inspekcijska mjera s
obzirom da je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je ona investitor
konkretne građevine koja je izgrađena bez potrebnog akta za građenje, u konkretnom
slučaju bez pravomoćne građevinske dozvole što pak predmetnu gradnju čini
nezakonitom, uslijed čega sud nalazi da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen
zakon na štetu tužiteljice, kao i da su u konkretnoj upravnoj stvari pravilno primijenjene
mjerodavne materijalno pravne odredbe.

Prvenstveno je za naglasiti kako u upravnom postupku, tako ni tijekom ovog
spora tužiteljica nije osporavala da je ona investitor predmetne međukatne konstrukcije
u odnosu na koju joj je naređeno uklanjanje, što predstavlja prvu pretpostavku da bi joj

7 Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

se mogla narediti predmetna inspekcijska mjera u smislu odredbe čl. 106. st. 1. Zakona
o državnom inspektoratu, a isto tako tužiteljica nije osporavala da za konkretnu
građevinu nije ishodila potreban akt za građenje tj. pravomoćnu građevinsku dozvolu,
koja činjenica nije ni prijeporna, što pak predstavlja drugu pretpostavku za naređivanje
inspekcijske mjere kakvu u vidu ima odredba čl. 108. st. 1. t. 4. istog Zakona, pa kod
neprijepornog utvrđenja da su u konkretnoj upravnoj stvari na strani tužiteljice
kumulativno ispunjene obje navedene pretpostavke, to je jasno kako je tuženik pravilno
postupio kada je svojim rješenjem tužiteljici naredio uklanjanje predmetne međukatne
konstrukcije, zbog čega je isto zakonito.

Glede tužbenih navoda tužiteljice u kojima ističe kako njoj zapisnik od 20.
listopada 2020. na kojeg se poziva tuženik nikada nije dostavljen, niti da je ona na bilo
koji način upoznata s činjeničnim utvrđenjima iz istog, pa da je takvo postupanje
protivno odredbama Zakona o Državnom inspektoratu i Zakona o općem upravnom
postupku, uslijed čega da je počinjena bitna postupovna povreda kojom se dovodi u
pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a posljedično tome i pravilnost
primjene materijalnog prava, za kazati je kako sud ovakve prigovore ne nalazi
osnovanima.

Naime, prije svega za naglasiti je kako je upravo naprijed citiranom odredbom
čl. 106. st. 4. Zakona o Državnom inspektoratu propisano da ako građevinski inspektor
u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten
nadzirati može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke, slijedom čega je potpuno
jasno da je inspektor ovlašten rješenje donijeti i bez da prethodno sasluša investitora,
a Zakon o Državnom inspektoratu u predmetnoj upravnoj stvari primjenjuje se kao lex
specialis u odnosu na Zakon o općem upravnom postupku, uslijed čega okolnost da
prije donošenja rješenja o uklanjanju tužiteljica ne bi bila saslušana ne može biti od
utjecaja na zakonitost osporenog akta.

Međutim, u konkretnom slučaju, prema podacima spisa nedvojbeno proizlazi da
je tužiteljici u provedenom postupku omogućeno izjasniti se o svim činjenicama,
okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, ovo iz
razloga što što je prema podacima spisa upravo tužiteljica bila nazočna inspekcijskom
pregledu obavljenom 26. listopada 2020., o čemu je sastavljen zapisnik koji prileže
spisu, kada je nesumnjivo upoznata s predmetom samog inspekcijskog nadzora, pa
tako i s utvrđenjima s inspekcijskog pregleda od 20. listopada 2020. s tim da je upravo

26. listopada 2020. njoj uručen poziv da osobno dođe u Ured građevinske inspekcije

27. listopada 2020. u 9,00 sati radi očitovanja u svezi predmetne gradnje, te je
tužiteljica osobno potpisala dostavnicu koja potvrđuje primitak tog poziva, a nakon
čega je 27. listopada 2020. po uručenom pozivu pristupila u Ured građevinske
inspekcije kojom prilikom se detaljno očitovala o predmetnoj gradnji, koji zapisnik je
nakon svog iskaza vlastoručno bez primjedbi potpisala, a koji prileže spisu tuženika,
kod kojeg stanja stvari je nedvojbeno da se u provedenom upravnom inspekcijskom
postupku tužiteljica detaljno očitovala o svim činjenicama, okolnostima i pravnim
pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, uslijed čega je imala
mogućnost isticati prigovore u pogledu činjeničnih utvrđenja najprije u upravnom
postupku, pa potom i u upravnom sporu, zbog čega sud zaključuje da nije došlo do

8 Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

procesnih povreda koje bi išle na štetu tužiteljice, odnosno koje bi bile od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja.

Nadalje, sud ne nalazi utemeljenim niti tužbene navode tužiteljice u kojima ona
ističe kako je predmetnu rekonstrukciju mogla izvesti sukladno glavnom projektu, a bez
građevinske dozvole s obzirom da je projektiranje, izvođenje radova i stručni nadzor
povjerila osobama ovlaštenim za obavljanje takve vrste poslova i da je pravodobno
prijavila početak građenja, pa da je prije početka sanacije ljetnikovca dobila pozitivno
mišljenje Konzervatorskog odjela u D., nakon čega da je izrađen glavni
projekt oznake … ZOP: … od O. d.o.o., po glavnom
projektantu J. P., dipl. ing. arh. koji da je odobren od strane Ministarstva
kulture, Uprave za kulturnu baštinu, Konzervatorskog odjela u D., uslijed čega
da je u smislu odredbi čl. 128. st. 4. i čl. 130. Zakona o gradnji te čl. 5. Pravilnika o
jednostavnim i drugim građevinama i radovima zakonito započela izvođenje radova
bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom kojim da je bilo predviđeno
spuštanje međukatne konstrukcije između prvog kata i potkrovlja, izvedba novih
stepenica između kata i potkrovlja te izmjena rasporeda nosivih zidova u prizemlju
između orsana i gustijerne.

S prethodnim u vezi najprije je za navesti kako prema citiranom glavnom
projektu je predviđeno spuštanje međukatne konstrukcije između prvog kata i
potkrovlja za 98 cm na većem dijelu tlocrta zgrade i za 51 cm na dijelu tlocrta iznad
lođe na zapadnom dijelu kuće, zatim izvedba novih stepenica između kata i potkrovlja
te izmjena rasporeda i debljina nosivih zidova u prizemlju između orsana i gustijerne,
međutim i po stajalištu ovog suda nema mjesta primjeni odredbe čl. 5. Pravilnika o
jednostavnim i drugim građevinama i radovima, to prvenstveno iz razloga što se kod
ovakvog spuštanja međukatne konstrukcije, izvedbe novih stepenica te izmjene
rasporeda i debljina nosivih zidova u prizemlju zapravo radi o promjeni tehničkog
rješenja osnovne zgrade za kakvu promjenu je bilo neophodno ishoditi pravomoćnu
građevinsku dozvolu.

Osim toga, spuštanje međukatne konstrukcije, izvedba novih stepenica te
izmjena rasporeda i debljine nosivih zidova u prizemlju nikako se ne može podvesti
pod radove kakve u vidu ima odredba čl. 5. st. 1. toč. 1. Pravilnika o jednostavnim i
drugim građevinama i radovima, to stoga jer se predmetnim zahvatima ne poboljšava
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, niti se takvo što može podvesti pod
izvanredno održavanje građevine, ujedno opisani zahvati ne mogu se podvesti niti pod
gradnju kakvu u vidu ima odredba čl. 5. st. 1. toč. 2. Pravilnika s obzirom da se istima
utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti predmetne građevine.
Također, za navesti je i kako poboljšavanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za
građevinu iz odredbe čl. 5. st. 1. toč. 1. Pravilnika je definirano odredbom čl. 23. st. 6.
Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije ("Narodne novine", broj 17/17), dok je
odredbom čl. 5. st. 2. istog propisa definirana građevinska konstrukcija, pa imajući u
vidu citirane propise za navesti je kako je uporabnom dozvolom iz 1956. međukatna
konstrukcija između prvog kata i potkrovlja te raspored i debljina nosivih zidova u
prizemlju definirana na konačnom mjestu u predmetnoj građevini, no spuštanje
međukatne konstrukcije između prvog kata i potkrovlja za 98 cm na većem dijelu tlocrta

9 Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

zgrade i za 51 cm na dijelu tlocrta iznad lođe na zapadnom dijelu kuće, prema glavnom
projektu na temelju kojeg se započelo s rekonstrukcijom, međukatna konstrukcija se
definira na novom konačnom mjestu u građevini i to na način što je promijenjeno
tehničko rješenje građevine, a na identičan način je projektiranjem novih stepenica na
konačnom mjestu u građevini, na kojem mjestu prethodno tih stepenica nije bilo,
promijenjeno tehničko rješenje građevine, te su izmjenom rasporeda i debljina nosivih
zidova u prizemlju između orsana i gustijerne zidovi definirani na novom konačnom
mjestu u građevini čime je nedvojbeno promijenjeno tehničko rješenje građevine.
Pored toga, izvanredno održavanje građevine kakvo u vida ima odredba čl. 5.
st. 1. toč. 1. Pravilnika definirano je odredbom čl. 2. st. 1. toč. 3. Pravilnika o održavanju
građevina ("Narodne novine", broj 122/14), a kakvo u vidu ima i odredba čl. 130.
Zakona o gradnji, dok poboljšavanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i
izvanredno održavanje građevine spada pod radove održavanja građevine za koje je
odredbom čl. 14. st. 1. Pravilnika o održavanju građevina određeno da se radovima na
održavanju građevine ne smije mijenjati tehničko rješenje građevine, ugrožavati
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta koje mora ispunjavati
građevina niti mijenjati usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima
je građevina izgrađena.

Stoga, kod izloženog stanja stvari, spuštanje međukatne konstrukcije između
prvog kata i potkrovlja, izvedba novih stepenica između kata i potkrovlja te izmjena
rasporeda i debljina nosivih zidova u prizemlju kojima se mijenja tehničko rješenje
građevine nikako se ne može podvesti pod radove kakve u vidu imaju odredbe čl. 5.
st. 1. toč. 1. i toč. 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima,
odnosno takve radove nije moguće izvoditi na temelju glavnog projekta, već je za iste
bilo potrebno prethodno ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu, pa kako tužiteljica
takav akt nije ishodila, potpuno je jasno da se ovdje radi o nezakonitoj gradnji za koju
je tuženik pravilno naredio inspekcijsku mjeru uklanjanja.

Isto tako, kod izloženog stanja stvari, a kod nedvojbenog utvrđenja da tužiteljica
nije mogla pristupiti predmetnoj rekonstrukciji na temelju glavnog projekta, već da je
za istu prethodno trebala ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu, potpuno je jasno
da je u cijelosti bespredmetno pozivanje tužiteljice na dokumentaciju koju je u spis
priložila uz podnesak od 27. svibnja 2021. te na raspravi održanoj pred ovim sudom
17. studenog 2021., to stoga što je riječ o dokumentaciji koja tužiteljici nedvojbeno ne
daje mogućnost građenja konstrukcije kakvu je ona izgradila niti može zamijeniti akt
kojeg je ona bila dužna ishoditi prije početka građenja.

Zaključno, također je bespredmetno pozivanje tužiteljice na stajalište ovog suda
iz presude poslovni broj: UsIgr-278/20-6 od 2. listopada 2020., a koju je ona priložila
uz podnesak od 7. rujna 2021., to pak iz razloga što je ovaj sud već u prethodnom
dijelu obrazloženja ove presude detaljno obrazložio zbog čega smatra da je tužiteljici
u provedenom upravnom postupku omogućeno da se očituje o svim činjenicama,
okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje konkretne upravne stvari, u kojim
okolnostima nije došlo do procesnih povreda koje bi išle na njezinu štetu tužiteljice,
odnosno koje bi bile od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja, s tim da se ovdje
uopće ne radi o situaciji koja bi bila usporediva s onom iz priložene presude jer je u
istoj sud poništio rješenje tuženika iz razloga što je to rješenje bilo utemeljeno isključivo

10 Poslovni broj: 15 UsIgr-436/20-13

na zapisniku s inspekcijskog nadzora, na kojem je bila utvrđena tužiteljeva nazočnost,
ali na istom nije bilo njegovog potpisa iako je bila uzeta njegova izjava i na kojem pored
toga nije bilo navoda o tome da mu je zapisnik pročitan te nije bilo navoda o eventualno
stavljenim primjedbama, što da je u suprotnosti s odredbom čl. 76. Zakona o općem
upravnom postupku, o čemu se u predmetnoj upravnoj stvari ne radi budući da
osporeni akt nije utemeljen na zapisniku od 20. listopada 2020., već je utemeljen na
brojnim dokaznima izvedenim tijekom provedenog postupka.

Slijedom iznijetog, sud cijeni osporeno rješenje zakonitim, odnosno u upravnom postupku, koji je prethodio nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na
rješavanje upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojeg
se riješila upravna stvar, te je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno na koje je
potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, uslijed čega tužbeni
prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u
ovom upravnom sporu.

Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128.
stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) na koje
ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi
čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev
tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a stranka koja
izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev
tužiteljice, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njezin zahtjev za naknadom
troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci
rješenja.

U Splitu, 25. studenog 2021. godine

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba
u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog
suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje
Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljice A. M., odvjetniku u D., uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnom inspektoratu, Građevinskoj inspekciji, Zagreb, Šubićeva
29, uz zapisnik od 17. studenog 2021., zapisnik o objavi i povrat spisa, po
pravomoćnosti,

- u spis.

Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).
- Spis u kalendar 30 dana.