- 1 -              Kzz 38/2021-3

Broj: Kzz 38/2021-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća, te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. V. K., zbog kaznenog djela iz čl. 236. st.1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje: KZ/11.),  odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 21. listopada 2021. broj KZZ-DO-67/2021, podignutim protiv pravomoćnog rješenja kojeg čine rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 29. travnja 2021. broj K-2039/2020-7  i rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 31. svibnja 2021. broj Kž-499/2021-3, u sjednici održanoj 25. studenog 2021.,

p r e s u d i o   j e:

Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je pravomoćnim rješenjem kojeg čine rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 29. travnja 2021. broj K-2039/2020-7  i rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 31. svibnja 2021. broj Kž-499/2021-3 povrijeđen zakon u odredbi čl. 543. st. 1. toč. 3. u vezi s čl. 540. st. 2. toč. 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.- dalje: ZKP/08.) i čl. 62. st. 1. toč. 1. KZ/11., u korist okrivljenika.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 29. travnja 2021. broj K-2039/2020-7, na temelju čl. 543. st. 1. toč. 3. ZKP/08. odbačen je zahtjev za izdavanje kaznenog naloga postavljen u optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu protiv okr. V. K. zbog kaznenog djela iz čl. 236. st. 1. KZ/11.

1.1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 31. svibnja 2021. broj Kž-499/2021-3 odbijena je kao neosnovana žalba državnog odvjetnika podnijeta protiv navedenog prvostupanjskog rješenja.

2. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za zaštitu zakonitosti (dalje u tekstu: zahtjev) protiv navedenog pravomoćnog rješenja zbog povrede zakona u 543. st. 1. toč. 3. u vezi s čl. 540. st. 2. toč. 2. ZKP/08. i čl. 62. st. 1. toč. 1. KZ/11., s prijedlogom da se zahtjev prihvati i utvrdi povreda zakona u korist okrivljenika.

3. Zahtjev je osnovan.

4. U pravu je državni odvjetnik da u podignutoj optužnici nije zatraženo izricanje kazne ili mjere koja po zakonu nije dopuštena te stoga nije bilo osnova da se zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga odbaci.

5. Državni odvjetnik je podigao optužnicu protiv okr. V. K. zbog kaznenog djela prijevare iz čl. 236. st. 1. KZ/11. i na temelju čl. 540. st. 1. ZKP/08. zatražio izdavanje kaznenog naloga  tako da se okrivljenika osudi na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci i na temelju čl. 56. KZ/11. izrekne uvjetna osuda uz vrijeme provjeravanja od dvije godine te da naknadi troškove postupka u paušalnom iznosu 1.000,00 kuna. Zatraženo je izricanje posebne obveze, da se okrivljeniku, na temelju čl. 62. st. 1. toč. 1. KZ/11., naloži da (oštećeniku) D. R. naknadi štetu u iznosu 30.000,00 kuna u roku od jedne godine te da ga „sukladno članku 58. stavku 5 KZ/11 upozori da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako bez opravdanog razloga u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri obvezu naknade štete naložene mu temeljem članka 62. KZ/11, odnosno ako te obveze nije izvršio iz opravdanih razloga sud ih može zamijeniti drugima, ili ga može osloboditi obveza, ili mu može produljiti rok za izvršenje izrečenih obveza“ sve uz prijedlog da „sud odluči o imovinskopravnom zahtjevu oštećenika.“

6. Prvostupanjski sud je ovako podnijeti zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga odbacio pozivom na čl. 543. st. 1. toč. 3. ZKP/08. jer  je „člankom 540. stavak 2. ZKP/08 propisano da državni odvjetnik može zatražiti kaznenim nalogom izricanje jedne ili više od kaznenih mjera taksativno navedenim u tom stavku, a koje ne uključuju mogućnost izricanja posebne obveze“. Drugostupanjski sud je također mišljenja da je državni odvjetnik zatražio izricanje posebne obveze iz čl. 62. st. 1. toč. 1. KZ/11.  koja „nije propisana odredbom članka 540. stavak 2. točke 1.-4. ZKP/08., što samo po sebi ukazuje da je procesno pravna pozicija oštećenika drugačija od one u redovnom kaznenom postupku.“

7. Međutim, takvo pravno rezoniranje nije pravilno.

7.1. Iz zakonske odredbe čl. 56. st. 1. i 4. KZ/11. jasno proizlazi da je uvjetna osuda  vrsta sankcije koja pretpostavlja osudu na kaznu zatvora koja se neće izvršiti ako počinitelj u vremenu provjeravanja „ne počini novo kazneno djelo i ispuni određene mu obveze.“ Prema katalogu posebnih obveza iz čl. 62. KZ/11. razvidno je da se dio (obveze iz st. 1.) odnosi na obveze kojima je svrha popravak, naknada štete dok ostale (st. 2.) imaju specijalno preventivnu svrhu.

7.2. Svrha je uvjetne osude potaknuti počinitelja kaznenog djela na društveno prihvatljivo ponašanje, koje, među ostalim, podrazumijeva i spremnost na reparaciju štete prouzročene kaznenim djelom, dok je svrha izdavanja kaznenog naloga brzo, ekonomično i učinkovito vođenje postupka koje ima odraza i na učinkovitu zaštitu interesa oštećenika (čl. 540. st. 4. ZKP/08., odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu).

7.4. Također treba imati na umu da posebne obveze ne mogu egzistirati kao samostalna sankcija već se izriču uz uvjetnu osudu (čl. 56. st. 4. KZ/11.), djelomičnu uvjetnu osudu (čl. 57. st. 6. KZ/11.)  ili  uvjetni otpust (čl. 60. st. 2. KZ/11.).

8. Stoga, kada je državni odvjetnik u zahtjevu za izdavanje kaznenog naloga uz uvjetnu osudu zatražio izricanje posebne obveze iz čl. 62. st. 1. toč. 1. KZ/11., koja je zakonskim izričajem i smislom uključena u spomenutu sankciju, nije zatražio izricanje kazne ili mjere koje po zakonu nije dopušteno.

9. Slijedom navedenog, u pravu je državni odvjetnik da su povrijeđene odredbe čl. 543. st. 1. toč. 3. u vezi s čl. 540. st. 2. toč. 2. ZKP/08. i čl. 62. st. 1. toč. 1. KZ/11., a kako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenika, trebalo je na temelju čl. 513. st. 1. i 2. ZKP/08. utvrditi osnovanost zahtjeva ne dirajući u pravomoćnu odluku.

Zagreb, 25. studenog 2021.

Predsjednik vijeća:

Ranko Marijan, v.r.