1              Poslovni broj: Gž-482/2020-2

                           

 

              Poslovni broj: Gž-482/2020-2

             

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

              Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, po sucu Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. G. iz Z., OIB:…, zastupan po OD Š. & Š. iz Z., protiv tuženika ured Z., OIB:…, zastupan po OD M. & L. d.o.o. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika, protiv dijela presude Općinskog suda u Sesvetama broj: Pn-242/2019. od 23. siječnja 2020., dana 25. studenoga 2021.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Sesvetama broj: Pn-242/2019. od 23. siječnja 2020. u pobijanom dijelu (točke I., II. i V. izreke)  potvrđuje.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Presudom Općinskog suda u Sesvetama broj: Pn-242/2019. od 23. siječnja 2020. naloženo je tuženiku da isplati tužitelju iznos od 18.600,00 kuna sa zateznom kamatom od 25. svibnja 2016. do isplate (točka I. izreke), te s osnova uništene odjeće iznos od 1.200,00 kuna i štete na biciklu iznos od 1.330,00 kuna, sve sa zateznom kamatom od 23. siječnja 2020. kao dana donošenja prvostupanjske presude (točka II. izreke), dok je odbijen zahtjev tužitelja za kamatom na iznos od 1.200,00 kuna i iznos od 1.330,00 kuna za razdoblje od 25. svibnja 2016. do donošenja prvostupanjske presude (točka III. izreke), kao i zahtjev u kojem traži zatezne kamate na stvarne troškove od dana kada su učinjeni do dana isplate (točka IV. izreke), a o troškovima postupka odlučeno je tako da je tuženiku naloženo da tužitelju nadoknadi troškove postupka u iznosu od 20.078,28 kuna (točka V. izreke).

              2. Protiv navedene presude u dijelu kojim je tužbeni zahtjev prihvaćen (točka I. i II. izreke) kao i u odluci o trošku (točka V. izreke) žalio se tuženik zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinači i tužbeni zahtjev odbije ili ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

              3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete jer da je povrijeđen dana 4. listopada 2015. u prometnoj nesreći u Z. na križanju …i …. na način da je on upravljao biciklom krećući se biciklističkom stazom, ali da ga vozač nepoznatog vozila nije propustio, pa je u skretanju u lijevo došlo do kontakta kada je pao s bicikla i zadobio tjelesne povrede zbog čega da mu pripada pravična novčana naknada.

7. Prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev prihvatio osim u dijelu za isplatom zatezne kamate smatrajući da se radilo o nepoznatom vozilu odnosno vozilu koje nije bilo moguće identificirati kao niti njegovog odgovornog osiguratelja, te da je NN vozilo presjeklo putanju bicikliste, ovdje tužitelja, ugrozilo tako njegovo kretanje i on je prednjim kotačem udario u zadnji lijevi dio NN vozila kada mu se okrenuo upravljač i tužitelj je pao na desni bok tijela kojom prilikom je zadobio prijelom glavice desne palčane kosti zbog čega je s obzirom na težinu povrede i okolnosti slučaja povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja te mu pripada pravična novčana naknada temeljem odredbe članka 1046. i 1100. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.).

8. Prema podacima I. Postaje prometne policije Z. dana 4. listopada 2015. došlo je do predmetnog štetnog događaja kada je NN vozač upravljao NN vozilom i ušao u raskrižje dok je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo i u raskrižju je skretao u lijevo prema kolniku …, a pri skretanju, dok je presijecao biciklističku traku koja se proteže  uzduž kolnika kojom se kreće nije propustio biciklistu, ovdje tužitelja, koji se kretao po biciklističkoj traci u istom smjeru.

Tužitelj je saslušan kao stranka iskazao da je pao na desnu ruku, da mu je u pomoć priskočio saslušani svjedok E. M. i konobar iz obližnjeg kafića, ali da nitko od njih nije zapamtio registarsku oznaku vozila jer je isto nastavilo kretanje.

Svjedok E. M. je iskazao da je bio očevidac događaja, da je vidio kako biciklista leti i pada na zemlju, a vozilo da je nastavilo vožnju … i nije stalo, a on se zaustavio radi pružanja pomoći tužitelju.

I iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da se NN vozilo kretalo kolnikom trakom … i iz nje lijevim skretanjem presjeklo biciklističku traku u kojoj se u istom smjeru kretao tužitelj na biciklu, a ulaskom u raskrižje zadržavao smjer kretanja.

Odredbom članka 30. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14.) propisano je da oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena uporabom nepoznatog vozila može podnijeti odštetni zahtjev ured, a prema odredbi članka 3. stavak 1. točke 13. istog Zakona nepoznato vozilo je vozilo koje nije bilo moguće identificirati kao ni njegovog odgovornog osiguravatelja.

Iz provedenih dokaza proizlazi da se vozilo nije moglo identificirati, pa je stoga neosnovan žalbeni navod tuženika da on nije pasivno legitimiran u ovom postupku jer se kako je to i utvrdio prvostupanjski sud radilo o NN vozilu, a tužitelj je s obzirom na dinamiku nastanka štetnog događaja pao, zadobio tjelesnu povredu, dok se vozilo nije zaustavilo tako da niti on niti saslušani svjedok nisu mogli utvrditi registarsku oznaku vozila.

9. Protivno žalbenim navodima tuženika sud je pravilno utvrdio visinu dosuđene pravične novčane naknade za neimovinsku štetu.

Naime, iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. D. M. proizlazi da je tužitelj zadobio povredu prilikom pada na kolnik uz dočekivanje na dlan a utvrđena ozljeda da se uklapa u dinamiku štetnog događaja kakav proizlazi iz stanja spisa i može se uzročno povezati s događajem dok iz nalaza i mišljenja dr. J. F. proizlazi da je tužitelj uslijed zadobivene ozljede trpio bolove, strah, te da su nastale trajne posljedice kao i da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega, pa je slijedom toga primjerena novčana naknada za neimovinsku štetu iznos od 16.500,00 kuna, a za tuđu pomoć i njegu 2.100,00 kuna.

Treba pri tome svakako uzeti u obzir i pravno shvaćanje s druge sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5. ožujka i 15. lipnja 2020. prema kojem se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenoga 2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi povećavaju za 50% a izmjena se primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Neosnovan je i žalbeni navod u odnosu na dosuđenu zateznu kamatu jer je ista dosuđena temeljem odredbe članka 1103. Zakona o obveznim odnosima od podnošenja odštetnog zahtjeva.

Protivno žalbenim navodima u postupku je utvrđeno da je tužitelju uslijed pada oštećena i odjeća, a visinu štete sud je utvrdio pravilno temeljem odredbe članka 223. Zakona o parničnom postupku u iznosu od 1.200,00 kuna.

U štetnom događaju došlo je i do oštećenja bicikla kojim je upravljao tužitelj, a visina štete u iznosu od 1.330,00 kuna utvrđena je vještačenjem kada je vještak detaljno obrazložio kako je utvrdio štetu, te je stoga neosnovan žalbeni navod kako je ova šteta nepravilno utvrđena i da su uzeta u obzir oštećenja koja nisu navedena u policijskom  izvješću.

O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe članka 154. stavak 1. i 155. Zakona o parničnom postupku, a odluka je obrazložena i u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

10. Slijedom izloženog, primjenom odredbe članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku žalbu tuženika valjalo je odbiti, a presudu prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu (točke I., II. i V. izreke) potvrditi, dok je prvostupanjska presuda u nepobijanom dijelu (točke III. i IV. izreke) ostala neizmijenjena.

 

Vukovar, 25. studenoga 2021.

 

              SUDAC

              Vesna Vrkić Perak,v.r.