Baza je ažurirana 22.05.2025. 

zaključno sa NN 74/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj -62/2021-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj -62/2021-2

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Krajnović, kao predsjednice vijeća, te sudaca Željke Sebelić kao suca izvjestitelja i Marijane Žigić, kao člana vijeća, u građansko pravnoj stvari tužiteljice M. R. iz R. K., ..., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik T. Š., odvjetnik iz I.-G., protiv tuženice J. B. iz N., ..., sada nepoznata prebivališta i boravišta, koju zastupa privremeni zastupnik N. D., odvjetnik iz I.-G., radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženice podnesenu protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu poslovni broj P-474/2019-24 od 4. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj 25. studenoga 2021.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

I. Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu poslovni broj P-474/2019-24 od 4. prosinca 2020.

 

II. Nalaže se tužiteljici M. R. da privremenom zastupniku tuženice N. D., odvjetniku na ime naknade troška za sastav žalbe isplati iznos od 781,25 kn u roku od 15 dana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

 

"I Utvrđuje se da je tužiteljica M. R. iz R. K., ..., OIB ..., vlasnica nekretnine upisane u zk ul. br. ... k.o. N., kčbr. ... oranica P. površine 8075 m2, te je tuženica J. B. (A.), ..., kao upisana zemljišnoknjižna vlasnica, dužna tužiteljici priznati pravo vlasništva i trpjeti da se temeljem ove presude izvrši uknjižba prava vlasništva na navedenoj nekretnini na ime i u vlasništvo tužiteljice, uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženice na navedenim nekretninama, u roku od 15 dana.

 

II Nalaže se Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, Zemljišnoknjižni odjel Ivanić Grad nakon pravomoćnosti ove presude na navedenim nekretninama izvršiti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice uz istovremeno brisanje toga prava tuženice.

 

III Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana privremenom zastupniku tuženice odvjetniku N. D. naknadi trošak zastupanja u iznosu od 3.750,00 kn."

 

2. Pravodobno podnesenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tuženica po privremenom zastupniku zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. i čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se uvaži žalba, pobijana presuda ukine u cijelosti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. Ispitujući pobijanu presudu sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, niti pogrešno primijenio materijalno pravo na način da bi to utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena ni povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se poziva žalitelj jer je pobijana presuda u potpunosti jasna i razumljiva, ne sadrži proturječnosti te ju je moguće ispitati, a donesena je i na temelju činjeničnog stanja koje je u potpunosti i pravilno utvrđeno.

 

5. Prvostupanjski sud je nakon provedenog postupka u kojem je izveo sve dokaze predložene po strankama i ocijenio ih valjano sukladno čl. 8. ZPP-a utvrdio da je tužiteljica dokazala da je stekla dosjelošću pravo vlasništva sporne nekretnine kčbr. ... oranice sa ... m2 iz zk.ul. ... k.o. N. jer je najkasnije u razdoblju od 1974. godine i udaje za pok. A. R. kada se doselila u njegovu obitelj i zajedno s njim istu obrađivala, a nastavila ju obrađivati i nakon njegove smrti sve do danas bez da je s bilo čije strane bila uznemiravana ili smetana u posjedovanju. Stoga je prvostupanjski sud s osnovom zaključio da je tužiteljica nedvojbeno dokazala da je kao pošteni posjednik spornu nekretninu posjedovala neprekidno kroz razdoblje duže od 20 godina, pa je i po stavu ovog suda pravilno i na temelju čl. 159. st. 3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06. 146/08., 38/09. 153/09., 143/12., 152/14., u daljnjem tekstu: ZV) usvojen tužbeni zahtjev i presuđeno kao u točki I. izreke pobijane presude.

 

6. Unatoč tome što se prvostupanjski sud u donošenju odluke iz točke II. izreke pobijane presude nepravilno pozvao na odredbe čl. 119. i 120. ZV-a, takva primjena materijalnog prava nije imala utjecaj na pravilnost i zakonitost iste. Naime, dosjelošću se pravo vlasništva stječe na temelju zakona i to po čl. 129. ZV-a u vezi s čl. 159. st. 3. ZV-a u momentu kada se ispune zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. Člankom 130. st. 1. ZV-a propisano je da onaj tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, pa je utoliko nepravilan stav prvostupanjskog suda da bi upis tužiteljičinog prava vlasništva bio modus za stjecanje prava vlasništva, a obzirom na prethodno navedenu zakonsku odredbu. Unatoč takvoj nepravilnoj primjeni materijalnog prava, trebalo je i uz pravilnu primjenu materijalnog prava jednako odlučiti (čl. 368. st. 2. ZPP-a).

 

7. Žalbeni navodi o nepravilno utvrđenom činjeničnom stanju i neutvrđivanju odlučnih činjenica zbog neizvođenja relevantnih dokaza su neosnovani. Stav je ovog suda da je činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno, svi po strankama predloženi dokazi su i izvedeni, a odlučne činjenice temeljem istog i uz valjanu ocjenu izvedenih dokaza nedvojbeno utvrđene. Tuženica je prema čl. 219. ZPP-a bila dužna iznijeti sve relevantne činjenice kojima pobija navode protivnika, ali i predložiti dokaze na kojima temelji svoje tvrdnje. Ona je tek u žalbi dovela u pitanje identitet nekretnine te ukazala na nužnost izvođenja dokaza u tom pravcu odnosno očevida radi identifikacije sporne nekretnine, a što je suprotno čl. 352. st. 1. ZPP-a koji određuje da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako bi se odnosili na bitne povrede odredaba parničnog postupka, a što ovdje nije slučaj. Kako žalbenim navodima i razlozima nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane odluke u odnosu na odlučivanje o glavnoj stvari to je žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu pa je ovaj sud na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a u odnosu na odluku iz točke I. izreke pobijane odluke, a na temelju čl. 368. st. 2. ZPP-a u odnosu na odluku iz točke II. izreke iste, prvostupanjsku presudu potvrdio.

 

8. Po čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud je u obvezi ispitati i pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka iz toč. III. prvostupanjske odluke koju žalitelj pobija.

 

9. Osnovni prigovor žalitelja u vezi troškova postupka svodi se na nepostupanje prvostupanjskog suda prema čl. 85. st. 3. u vezi čl. 84. st. 2. toč. 4. ZPP-a po kojem je sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika bio dužan predujmiti tužitelj. Člankom 85. st. 3. ZPP-a propisano je da tužitelj, kada se tuženiku postavlja privremeni zastupnik iz razloga kao u ovom postupku je taj koji treba predujmiti troškove na temelju rješenja kojeg donosi prvostupanjski sud u određenom iznosu i roku jer će se u protivnom tužba odbaciti.

 

10. Nepostupanje prvostupanjskog suda sukladno navedenoj odredbi po stavu ovog suda može imati značaj samo relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, ali ona nije imala utjecaj na donošenje zakonite i pravilne odluke o troškovima privremenog zastupnika iz pobijane odluke.

 

11. Po svojoj prirodi plaćanje predujma predstavlja osiguravanje novčanih sredstava koja bi se privremenom zastupniku isplatila za rad koji i kada ga obavi pa je u žalbi postavljeni zahtjev za predujmljivanjem sredstava o kojem odlučuje prvostupanjski sud za sastav žalbe neosnovan.

 

12. Međutim, unatoč tome što sredstva za rad privremenog zastupnika tuženika nisu predujmljena to mu se ne može uskratiti nego naprotiv priznati pravo na naknadu troškova za rad koji je obavio.

13. Polazeći od analogne primjene odredbe čl. 85. st. 3. ZPP-a, svrhe njenog donošenja i njenim pravilnim tumačenjem, a posebno polazeći od obvezujućeg stava Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ovaj sud je potvrdio odluku prvostupanjskog suda o troškovima postupka te je na temelju čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučio i o troškovima privremenog zastupnika koji su nastali u povodu podnošenja pravnog lijeka, odnosno žalbe.

 

14. Naime, Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Su-IV-148/2018 od 21. studenog 2018. godine o pitanju na čiji teret treba suditi troškove privremenog zastupnika postavljenog pred sudom sukladno odredbi čl. 84. ZPP-a, zauzeo je stav da "sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika tuženika dužan je predujmiti tužitelj, a troškovi predujma ulaze u parnični trošak, s time da je tuženik, kojem je postavljen privremeni zastupnik, dužan naknaditi te troškove tužitelju."

 

15. Dakle, ovaj sud smatra da u slučaju kada je iz bilo kojih razloga prvostupanjski sud propustio donijeti odluku o predujmljivanju troškova za rad privremenog zastupnika tuženika kojeg je imenovao, a zbog činjenice da i ti troškovi ulaze u parnični trošak, to je onda upravo tužitelj u obvezi naknaditi troškove za rad privremenog zastupnika jer je u njegovom interesu vođenje postupka radi ostvarenja njegovih prava ili interesa, a koje bez postavljanja privremenog zastupnika tuženiku čije je prebivalište ili boravište nepoznato ne bi ni mogao ostvariti u sudskom postupku. Zbog toga je teret snašanja troškova na tužitelju koji može, a i ne mora zahtijevati od tuženika da mu se naknade i ovi troškovi za rad privremenog zastupnika jednako kao i oni koje predujmljuje, a koji ulaze u parnični trošak.

 

16. Ovaj sud je priznao na teret tužiteljice pravo na naknadu troškova postupka za sastav žalbe po privremenom zastupniku polazeći od odredbe čl. 85. st. 1. i 2. ZPP-a po kojoj on ima obvezu, odnosno pravo i dužnost štititi interese stranke koju zastupa, pa tako i izjavljivati žalbu naročito u slučaju kada zastupana osoba nije uspjela u sporu.

 

17. O naknadi za rad privremenog zastupnika koji zastupanje vrši dok se stranka ili njen punomoćnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok centar za socijalnu skrb ne obavijesti sud da joj je postavio skrbnika, ima se prosuđivati prema odredbama čl. 264. u vezi s čl. 256. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15 i 98/19) i Pravilnika o visini iznosa i načinu isplate naknade za skrbnika koji je donijelo Ministarstvo socijalne politike i mladih ("Narodne novine" broj 5/14 od 15. siječnja 2014.), a sve u vezi s čl. 85. ZPP-a, po osnovu čega se privremenom zastupniku ima priznati pravo na naknadu za rad u visini 50% od one obračunate prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15 – dalje OT). Po Tbr. 10. toč. 1.OT u vezi sa Tbr. 7. toč. 1. OT-a, a prema VPS-u za sastav žalbe može se priznati nagrada u visini od 125 bodova, što uz vrijednost boda od 10,00 kuna i obračunati PDV od 312,50 kn daje iznos od 1.562,50 kn, pa je na temelju navedenih zakonskih odredbi ovaj sud na teret tužiteljice priznao privremenom zastupniku pravo na naknadu 50 % navedenog iznosa odnosno 781,25 kuna i na temelju čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučio kao u stavku II. izreke ove odluke.

 

18. Dakle, zbog izloženog žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku odluku u cijelosti (toč. I. ove odluke) te odlučiti o troškovima žalbenog dijela postupka (toč. II. ove odluke), sve kako je navedeno u izreci.

 

Osijek, 25. studenoga 2021.

 

                                                                                                                   Predsjednica vijeća                                                                                                                              Katica Krajnović, v.r. 

 

 

 

 

                                                       

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu