1                            Poslovni broj: I Kž-171/2021-10

 

Poslovni broj: I Kž-171/2021-10

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Snježane Hrupek-Šabijan, predsjednice vijeća, te Željka Horvatovića i Marije Balenović, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, u kaznenom predmetu protiv optužene M. B., zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. i 5. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. - dalje u tekstu: KZ/11.) i dr., odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženice, podnesenim protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola od 12. svibnja 2021., broj K-16/2020, u sjednici vijeća održanoj 23. studenog 2021. u prisutnosti branitelja optužene odvjetnika D. Š.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

I. Prihvaća se žalba optužene M. B. ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

II. Zbog odluke pod točkom I. žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Uvodno označenom presudom optužena M. B. proglašena je krivom zbog počinjenja dva kaznena djela protiv zdravlja ljudi – neovlaštenom proizvodnjom i prometom drogama iz članaka 190. stavka 2. i 5. KZ/11. i članka 190. stavka 2. KZ/11. činjenično i pravno opisana u točkama 1. i 2. u izreci te joj je za kazneno djelo iz članka 190. stavka 2. i 5. KZ/11., uz primjenu članka 48. stavka 2. i članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11., utvrđena kazna zatvora u trajanju od dvije godine i tri mjeseca, a za kazneno djelo iz članka 190. stavka 2. KZ/11., uz primjenu članka 48. stavka 2. i članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11., kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, a na temelju članka 51. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11. osuđena je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i četiri mjeseca.

2. Na temelju članka 54. stavka 1. KZ/11., u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora optuženici je uračunat dan uhićenja i to 6. svibnja 2020.

 

3. Na temelju članka 190. stavka 8. u vezi članak 79. stavka 1., 2. i 6. KZ/11., od optuženice je oduzet jedan žuti PVC smotuljak u kojemu se nalazila praškasta materija težine 1,0 grama, jedan PVC smotuljak u kojemu se nalazila zelena biljna materija težine 1,0 gram, i jedna digitalna vaga te je određeno da će se ove stvari po pravomoćnosti uništiti.

 

4. Na temelju članka 158. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12.- Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. – dalje: ZKP/08.), oštećene M. J. i R. W. s imovinskopravnim zahtjevom su upućene u parnicu.

 

5. Na temelju članka 148. stavka 6. optuženica je u cijelosti oslobođena troškova kaznenog postupka.

 

6. Protiv ove presude žalbe su pravodobno podnijeli državni odvjetnik i optužena M. B..

 

7. Državni odvjetnik se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na kazneno djelo iz točke 1. i zbog odluke o kazni te predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

8. Optužena M. B. u žalbi koju je podnijela po branitelju M. I., odvjetniku u P., prvostupanjsku presudu pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni. Predložila je da se pobijana presuda preinači na način da joj se izrekne blaža kazna odnosno sankcija.

 

9. Odgovor na žalbu optuženice podnijelo je državno odvjetništvo podneskom od 15. lipnja 2021. te je predložilo da se ista odbije kao neosnovana, a odgovor na žalbu državnog odvjetništva podnijela je optuženica po branitelju M. I., predloživši da se žalba državnog odvjetništva odbije kao neosnovana.

 

10. Spis je, u skladu s odredbom čl. 474. stavka 1. ZKP/08., prije sjednice vijeća bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

11. Na temelju članka 475. stavka 2. ZKP/08. o sjednici vijeća izvješteni su optuženica i njezin branitelj odvjetnik M. I., koji su to u žalbi zahtijevali, kao i državni odvjetnik, a sjednica je održana u prisutnosti branitelja optužene D. Š., odvjetnika u Z., u zamjenu za odvjetnika M. I., a na temelju zamjenske punomoći. Na temelju članka 475. stavka 4. ZKP/08. sjednica je održana u odsutnosti optužene M. B. i državnog odvjetnika koji su o sjednici uredno izvješteni.

 

12. Žalba optužene M. B. je osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika bespredmetna.

 

13. U odnosu na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka koju optuženica ističe u žalbi, prije svega valja istaći da ispis dojave koju je PP Pula zaprimila 13. studenoga 2019. (list 68. spisa), a u kojoj je konstatirano da je dežurna sestra u ekipi HMP Pula bila na intervenciji u J. gdje je bezuspješno pokušana reanimacija S. J., koju dojavu je prvostupanjski sud pročitao u dokaznom postupku, nije nezakoniti dokaz jer ne sadrži saznanja građana o inkriminiranom kaznenom djelu, na što zapravo žalitelj upire. Prema tome, ova dojava nema karakter obavijesti koju policijski službenici sačinjavaju tijekom izvida kaznenih djela i razgovora s građanima odnosno presumptivnim svjedocima, a koje se obavijesti, u skladu s odredbom članka 86. stavka 3. ZKP/08., moraju izdvojiti iz spisa, međutim, ni u tom slučaju nije riječ o nezakonitom dokazu, budući da te obavijesti nemaju snagu dokaza.

 

13.1. Isto tako, za ovaj drugostupanjski sud nije prihvatljiva tvrdnja optuženice koja u žalbi navodi da je pisani nalaz i mišljenje sudskomedicinske vještakinja dr. sc.M. B. i vještakinje za toksikologiju dr. sc. M. N. od 8. rujna 2020. „kontaminirani“ dokazni materijal jer se oslanja na podatke u spisu, konkretno na Posebno izvješće službe za očevide i kriminalističku tehniku PU Istarska sa lista 67. spisa, koje prvostupanjski sud nije izravno koristio u donošenju presude.

 

13.2. Naime, Posebno izvješće PU Istarske na koje optuženica naprijed upire, sadrži osnovne podatke o mjestu i vremenu kad je S. J. pronađen mrtav u kući u J. na adresi J. 28a, te podatke tko je dežurnom djelatniku dojavio tu činjenicu, tko je upućen na očevid i koje službene radnje s tim u vezi su poduzete (izvješten dežurni zamjenik ŽDO-a Pula i sastavljen zapisnik o očevidu). Prema tome, inkorporiranjem u pisani nalaz i mišljenje objektivnog tijeka zbivanja vezanog uz činjenicu smrti S. J. koje je sadržano u Posebnom izvješću, nije dovelo ni do kakve „kontaminacije“ toga dokaza, pa stoga pisani nalaz i mišljenje vještakinja za toksikologiju kao i usmena dopuna tog nalaza, nije nezakoniti dokaz kako to smatra optuženica.

 

13.3. Međutim, u pravu je optuženica kad u žalbi ističe da je u postupku došlo do povrede načela jednakosti oružja time što je prvostupanjski sud odbio kao nevažne sve dokazne prijedloge koje je optuženica predložila da se izvedu te se kao svjedoci ispitaju B. B. i V. M., kao i da se provede dopunsko telekomunikacijsko vještačenje.

 

13.4. Načelo jednakosti oružja, na koje se žaliteljica u žalbi poziva, sastavnica je prava na pravično suđenje zajamčenog u Ustavu Republike Hrvatske (dalje - Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje - Konvencija). Naime, u Ustavu, u članku 29. stavku 2. alineji 6. je propisano da u slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo da ispituje ili dade ispitivati svjedoke optužbe i da zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoke optužbe, što je na istovjetan način propisano i u Konvenciji u članku 6. stavku 2.d.  Primjenom načela jednakosti oružja se osigurava postupovna jednakost stranaka pred sudom koji vodi postupak, a to načelo je oživotvoreno u Glavi VI Zakona o kaznenom postupku u kojem je, u članku 64. stavku 1. točki 9. ZKP/08., određeno da okrivljenik ima pravo predlagati dokaze i sudjelovati u dokaznom postupku i drugim postupovnim radnjama, te na raspravi.

 

13.5. Iz stanja spisa odnosno raspravnog zapisnika od 30. ožujka 2021., kad je održano prvo ročište, proizlazi da je prvostupanjski sud, nakon što je izveo sve materijalne i personalne dokaze koje je predložio državni odvjetnik, već u tom početnom stadiju postupka kao nevažne odbio dokazne prijedloge optuženice da se na okolnosti kaznenog djela pod točkom 1. (kazneno djelo iz članka 190. stavka 2. i 5. KZ/11.), a vezano za kretanje žrtve gradom u vrijeme počinjenja djela, kao svjedok ispita B. B.. Radilo se o osobi koja je svojim taksi vozilom u inkriminirano vrijeme prevozila žrtvu na određene lokacije u Puli a potom i do njegove kuće u J.. Također, sud je na istu okolnost odbio i dokazni prijedlog optuženice da provede telekomunikacijsko vještačenje, a sve to s obrazloženjem da su činjenice koje bi se trebale utvrditi predloženim dokazima, već utvrđene. Nakon toga, održana su još dva ročišta - 30. travnja 2021. i 7. svibnja 2021., na kojima je sud izveo i preostale dokaze predložene od strane državnog odvjetnika te je ispitao sudsko medicinsku vještakinju i vještakinju za toksikologiju i svjedokinju R. W., a odbio je kao nevažan i daljnji dokazni prijedlog optuženice da se na okolnosti kaznenog djela iz točke 2. kao svjedok ispita V. M..

 

13.6. S obzirom na to da je prvostupanjski sud u ovom postupku prihvatio i izveo niz personalnih i materijalnih dokaza na kojima je državni odvjetnik temeljio optužnicu, a radi se ukupno o 37 dokaza, a istodobno je kao nevažne odbio baš sve dokazne prijedloge optuženice, time je u postupku, i po stavu ovog drugostupanjskog suda, na štetu optuženice, narušena procesna ravnopravnost stranaka, te je optužena stavljena u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na državnog odvjetnika. To je posebno evidentno jer je prvostupanjski sud već na prvom ročištu, iako do tada nisu bili izvedeni svi dokazi, odbio dokazne prijedloge optuženice s obrazloženjem da su činjenice koje bi se dokaznim prijedlozima optuženice trebale utvrditi, već utvrđene, iako je nakon toga dokazni postupak nastavljen te su održana još dva ročišta.

 

13.7 U kontekstu onog što je prethodno navedeno proizlazi da prvostupanjski sud optuženoj M. B. nije dao razumnu mogućnost da saslušanjem bilo kojeg od svjedoka koje je predložila, ili izvođenjem predloženog telekomunikacijskog vještačenja, a koji dokazi bi eventualno išli u njezinu korist, pokuša osporiti vjerodostojnost dokaza na kojima se temelji optužnica, pa je time ista bila dovedena u lošiji položaj u odnosu na državnog odvjetnika, imajući pri tome u vidu da je prvostupanjski sud postojanje inkriminiranih kaznenih djela i krivnje optuženice temeljio na zatvorenom krugu indicija, dakle posrednim dokazima, a kakve je dokaze i ona predložila.

 

13.8. Zbog svih prethodno iznesenih razloga prvostupanjski sud je povrijedio pravo optužene M. B. na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom i time počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08. pa je valjalo prihvatiti žalbu optuženice i na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08. ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

13.9. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će izvesti sve već ranije izvedene dokaze, a s obzirom na naprijed iznesene razloge, i neki od dokaza koje u konkretnom slučaju utvrdi opravdanim, a koje je predložila optuženica, te će nakon savjesne ocjene svakog pojedinog dokaza i u njihovoj međusobnoj vezi donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku, koju će valjano obrazložiti.

 

14. Budući da je prvostupanjska presuda ukinuta zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a kako su žalbe podnesene i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj drugostupanjski sud, u skladu s odredbom članka 487. stavka 4. ZKP/08., u nastavku će navesti i ocjenu utvrđenog činjeničnog stanja.

 

15. U odnosu na žalbu optužene M. B. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj drugostupanjski sud, pri tome ne zauzimajući stav o postojanju kaznenog djela i krivnje optuženice, o čemu će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku odlučiti ocjenom cjelokupne dokazne građe, je mišljenja da je prvostupanjski sud, za sada, na temelju sadržaja snimljenih telefonskih razgovora optuženice i žrtve, kao i drugih materijalnih dokaza koji to podupiru, pravilno utvrdio činjenično stanje u odnosu na kaznena djela iz točke 1. i 2., osim ako u ponovljenom postupku neki novi dokaz to utvrđenje ne bi doveo u pitanje.

 

16. U odnosu na žalbu državnog odvjetnika, koji pogrešno utvrđeno činjenično stanje nalazi u tome što je prvostupanjski sud pri utvrđenju krivnje optuženice za kazneno djelo iz članka 190. stavka 2. i 5. KZ/11., pogrešno zaključio da je ista u odnosu na prouzročenu smrt žrtve S. J. postupila s nesvjesnim nehajem, te smatra da je ista postupila sa svjesnim nehajem, po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, a s obzirom na utvrđene okolnosti djela i mogućnosti optuženice da u konkretnom slučaju predvidi posljedicu djela, za sada bi proizlazilo da je prvostupanjski sud u pogledu oblika njezine krivnje izveo pravilan zaključak, čija opstojnost će ovisiti o tome da li će i u novom postupku biti dokazana krivnja optuženice.

 

17. Zbog razloga koji su izneseni u prethodnim točkama, kako je žalba optužene M. B. prihvaćena kao osnovana valjalo je na temelju članka 483. stavka 1. ZKP708. odlučiti kao u točki I. u izreci, dok je žalba državnog odvjetnika bespredmetna.

 

Zagreb, 23. studenoga 2021.