1              Poslovni broj: 1 Us I-1170/2021-30

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 1 Us I-1170/2021-30

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja 1. A. C. R. iz Z., ..., 2. A. P. iz R., ..., 1.-2. zastupane po opunomoćenicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu B. i partneri d.o.o., u R., ..., 3. I. C. iz R., ..., 4. M. C. iz R., ... i 5. I. C. iz R., ..., 3.-5. kao nasljednika iza pok. F. C. iz R., ..., protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske (ranije: Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske), Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. Š.  H. i 2. H. H., oboje iz R., ..., oboje zastupani po opunomoćenici J. B., odvjetnici u R., ..., radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 23. studenoga 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

              I.              Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže poništenje rješenja tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske (sada: Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske), KLASA: UP/II-361-05/18-26/875, URBROJ: 531-05-2-2-2-19-2 od 8. veljače 2019. i prvostupanjskog rješenja Odjela gradske prave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje Grada Rijeke, KLASA: UP/I-361-03/12-03/329, URBROJ: 2170/01-13-02-18-43 od 10. srpnja 2018.

 

              II.              Odbija se zahtjev  tužiteljica 1. A. C. R. i 2. A. P. za naknadu troškova ovog spora.

 

              III.               Nalaže se tužiteljima da nadoknade zainteresiranim osobama troškove ovog upravnog spora u iznosu od 6.875,00 kn (slovima: šest tisuća osamsto sedamdeset i pet kuna) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora

 

 

Obrazloženje

 

1.  Prvostupanjskim rješenjem o izvedenom stanju Odjela gradske prave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje Grada Rijeke, KLASA: UP/I-361-03/12-03/329, URBROJ: 2170/01-13-02-18-43 od 10. srpnja 2018. ozakonjena je, ovdje zainteresiranim osobama, završena rekonstrukcija istočne jedinice dvojne manje zahtjevne stambene zgrade koja ima dvije nadzemne etaže: prizemlje i kat (P+1), vanjskih gabarita 9,00 x 7,54 m (9,00 x 5,13 + 2,41 x 6,48), visine 5,38 m od najniže točke zaravnatog terena do vrha ravnog krova, s dvije stambene jedinice i to jedna u prizemlju i druga dvoetažna u prizemlju i prvom katu). Predmet ozakonjenja je rekonstrukcija dvoetažnog stana površine 55,64 m2, dogradnja i nadogradnja ukupno 11,66 m2 anexa u etaži prizemlja i kata. Zgrada je izgrađena na k.č. ..., k.o. Z., na adresi ..., R. i prikazana je na snimci izvedenog stanja izrađenoj po H. R., ing. građ., ovlaštenom inženjeru građevinarstva, V. d.o.o., M., iz ožujka 2013. i na geodetskoj snimci izvedenog stanja izrađenoj po Z. M., dipl. ing. geod., G.-K. d.o.o., K., ..., iz listopada 2012. Geodetska snimka i snimka izvedenoga stanja sastavni su dijelovi toga rješenja, a što je na njima navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog Odjela. Ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za građevinu, te drugih uvjeta i zahtjeva, nije prethodilo donošenju rješenja. Rješenje o izvedenom stanju nema pravni učinak na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je predmetna građevina izgrađena.

 

2.  Protiv navedenog rješenja tužitelji su izjavili žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/18-26/875, URBROJ: 531-05-2-2-2-19-2 od 8. veljače 2019. odbijena kao neosnovana.

 

3.  U cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika tužiteljice 1. A. C. R. i 2. A. P. su pravodobno podnijele tužbu ovom Sudu koja je zaprimljena pod poslovnim brojem 1 UsI-620/2019, a tužitelji I. C., F. C., M. C. i I. C. su pravodobno podnijeli tužbu koja je zaprimljena pod poslovnim brojem 1 UsI-658/2019. Ovosudnim rješenjem poslovni broj 1 UsI-620/2019-4 od 28. svibnja 2019. navedene tužbe su spojene te se je jedinstveni upravni spor nastavio voditi kod ovog Suda pod prvim poslovnim brojem 1 UsI-620/2019.

 

4.  Tijekom spora preminuo je tužitelj F. C. te se je spor dalje nastavio voditi pod novim poslovnim brojem 1 UsI-1170/2021 nakon što su se njegovi nasljednici I. C., M. C. i I. C. izjasnili da preuzimaju ovaj upravni spor umjesto F. C.              

 

5.  Tužiteljice 1. A. C. R. i 2. A. P. u svojoj tužbi, zatim u naknadno predanom podnesku i na raspravi održanoj u ovom sporu navode, u bitnome, da tuženik prilikom donošenja osporavanog rješenja nije utvrdio sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, a koje se između ostaloga odnose na zapreku za ozakonjenje iz čl. 6. st. 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12, 143/13 i 65/17, dalje: ZPNIZ). Navode da je tuženik zauzeo stav da se ne radi o zgradi izgrađenoj na međi s drugom česticom koja ima otvore na pročelju i istak koji prelazi na drugu česticu, jer da to ne bi proizlazilo iz spisa predmeta upravnog postupka, ali da pri tome tuženik nije obrazložio iz koje dokumentacije bi to proizlazilo. Stoga navode da se u tom dijelu osporavano rješenje ne može valjano ispitati. Nadalje navode da tuženik nije obrazložio njihove navode da je u svezi predmetne rekonstrukcije vođen inspekcijski postupak u kojem je doneseno rješenje o uklanjaju te stoga smatraju da se ista ne može ozakoniti. Navode kako predmetom ozakonjenja ne može biti građevina koja se je trebala ukloniti. Navode kako iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke R. S. od 24. prosinca 2012. izrađenog za potrebe parničnog postupka Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-429/08 proizlazi da su zainteresirane osobe zauzele i dio nekretnine u njihovom vlasništvu oznake k.č. ... k.o. Z. Ukazuju i kako je predmetni stan ranije imao izravan pristup s javne površine, a sada nakon rekonstrukcije uključuje prolaz preko nekretnine u njihovom vlasništvu. Zaključno smatraju da se radi o ozakonjenju građevine na dijelu nekretnine u njihovom vlasništvu. Slijedom navedenoga tužiteljice predlažu da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i da se predmet vrati tuženiku na ponovni postupak.   

 

6.  3. - 5. tužitelji u svojoj tužbi, zatim u naknadno predanom podnesku i na raspravi održanoj u ovom sporu navode, u bitnome, da navedena k.č. ... k.o. Z. odgovara zemljišnoknjižnim česticama oznake z.č. .../zgr., zatim z.č. ..., zatim z.č. ... i z.č. ..., sve k.o. Z., te da se nalazi u njihovom vlasništvu. Smatraju da zainteresirane osobe nemaju nikakva vlasnička prava na prostoru gdje su bespravno izgradili stepenice kako bi izveli prilaz iz prizemlja u stan na prvom katu kojeg su otkupili i potom rekonstruirali. Navode da su time bespravno zauzeli sjeverni dio njihove nekretnine jer da su prije stepenice išle s javne površine do prvog kata. Također navode da je zainteresiranim osobama izdano rješenje o uklanjanju objekta koji je ovdje predmetom ozakonjenja. Također ukazuju kako je bespravno izvedeno stanje izvedeno na način da je opasno po život ljudi i okoline jer je izvedeno na starim kamenim zidovima njihovog prizemlja. Stoga da postoji prijetnja da se sve uruši te smatraju da je trebalo izvesti statički proračun i da stoga nisu ispunjeni bitni zahtjevi mehaničke otpornosti i stabilnosti. Također smatraju da je pogrešno utvrđeno u upravnom postupku da je zgrada izgrađena na međi, ali da nema istak koji prelazi na drugu česticu. Navode da je bespravno izvedeno stanje na način da se s k.č. .../zgr. k.o. Z. prelazi na drugu građevinsku česticu k.č. ... k.o. Z. i da se na međi između tih čestica nalaze bespravno izvedeni otvori –prozori, ulazna vrata, tj. ima istak koji prelazi na drugu građevnu česticu, a na dijelu sjeverne strane tvrde da im je zatvoren prozor koji je njihov prostor ranije imao. Nadalje navode da je bespravno izvedeno stanje s južne strane izvedeno na način da se s k.č. .../zgr. k.o. Z. prelazi na drugu građevinsku česticu k.č. ... k.o. Z., gdje su također na međi između njih bespravno izgrađeni otvori-prozori, tj. francuski balkoni koji ranije nisu bili. Navode kako stoga bespravna gradnja prelazi s k.č. .../zgr. na k.č. ...,... i ..., sve k.o. Z., te da time prvostupanjsko rješenja o izvedenom stanju nije u skladu s čl. 6. st. 3. ZPNIZ. Također napominju da se aktom o legalizaciji nezakonite gradnje na zemljištu u gruntovnom i katastarskom vlasništvu tužitelja zadire u ustavom zajamčena prava na nepovredivost privatnog vlasništva. Obzirom na sve navedeno  predlažu da Sud u ovom postupku provede raspravu, a kako bi se utvrdile činjenice i okolnosti važne za donošenje pravilne i zakonite odluke, odnosno kako bi se utvrdile okolnosti koje opravdavaju poništenje prvostupanjskog rješenja o izvedenom stanju.

 

7.  Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

 

8.  Zainteresirane osobe u svom odgovoru na tužbu, zatim u naknadnom podnesku i na raspravi održanoj u ovom sporu navode, u bitnome, kako činjenica da je zgrada koja je predmetom ozakonjenja izgrađena na tuđem zemljištu, navodno u suvlasništvu tužitelja, nije relevantna u ovom postupku iz razloga što se sukladno odredbi čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZV), dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacija) zgrade, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjem, ili ulaganjem u njih, ne može steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine. Nadalje, navode da sukladno ZPNIZ nije potrebna suglasnost vlasnika zemljišta za pokretanje postupka ili donošenja rješenja o izvedenom stanju. Stoga da vlasnička i druga stvarna prava tužitelja nisu od utjecaja za donošenja rješenja o izvedenom stanju kao ni za pravilnu ocjenu činjenica, niti se time na bilo koji način zadire u ustavna zajamčena  prava na nepovredivost vlasništva iz razloga što niti jedno vlasničko pravo nije povrijeđeno na niti jedan način. Stoga smatraju da je tužba s osnova ovih činjeničnih navoda nedopuštena i predlažu da se tužba odbaci. Navode da za rješavanje vlasničkih prava nije nadležno upravno tijelo pa niti ovaj Sud. Nadalje, ukazuju kako tužitelji pogrešno tumače da je dovoljno da je zgrada izgrađena na međi te ukazuje kako odredba čl. 6. st. 3. ZPNIZ propisuje :"… na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade". Navode da tužitelji proizvoljno izostavljaju taj dio odredbe. Stoga predlažu da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

 

9.  U tijeku spora održana je rasprava dana 16. studenoga 2021. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je opunomoćenik prvotužiteljice i drugotužiteljice, trećetužitelj osobno te zamjenik opunomoćenice zainteresiranih osoba, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 37. st. 3. ZUS u svezi s čl. 39. st. 2. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

 

10.  U sporu nije sporno da katastarska čestica oznake k.č. ... k.o. Z. na kojoj se nalazi manje zahtjevna stambena zgrada u kojoj su zainteresirane osobe rekonstruirale stan koji je predmetom ozakonjenja odgovara drugim česticama zemljišnoknjižne oznake i to z.č. .../zgr. i z.č. ..., obje k.o. Z., jer to slijedi iz identifikacije za k.č. ... k.o. Z. koja se nalazi u spisu.

 

11.  Nadalje, nije sporno da su zainteresirane osobe izvršile rekonstrukciju stana na prvom katu navedene zgrade na način da su taj stan srušile (dakle cijeli prvi kat) i dio sjevernog prizemlja (ulazni stubišni dio za stan na katu) te da su bespravno izveli novi kat i dogradnju u prizemlju, odnosno da su sazidale novi funkcionalniji stan sa svim novim nosivim zidovima i pločom. Pri tome su se zainteresirane osobe proširile na sjevernom dijelu na način da su izvele dogradnju - istak sa stepenicama koje vode iz prizemlja na prvi kat dok su ranije stepenice vodile na prvi kat direktno s javne površine. Tom rekonstrukcijom dobiven je dvoetažni, dvosobni stan, smješten u prizemlju i na prvom katu te zgrade.

 

12.  Dakle, stan koji je predmetom ozakonjenja je stan koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje s blagovaonicom i dnevnim boravkom, kupaonice, hodnika i unutarnjeg stubišta, na 1. katu zgrade i spremnice s ulaznim hodnikom u prizemlju navedene zgrade, sveukupne površine 55,64 m2, dok su tužitelji vlasnici ostalog dijela prizemlja te zgrade.

 

13.  Sporno je da li postoje uvjeti da se tako rekonstruiran stan ozakoni.

 

14.  Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu.

 

15.  Sud je odbio u sporu provesti dokaz saslušanjem pročelnice Ljiljane Buljan kojeg su predložile zainteresirane osobe iz razloga što provođenje tog dokaza ni na koji način nije odlučno za rješenje ove upravne stvari.

 

16.  Također nije bilo uvjeta niti da se tužba odbaci iz razloga što su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve formalne pretpostavke za vođenje ovog spora.

 

17.  Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

 

18.  Čl. 2. st. 1. ZPNIZ, koji je bio na snazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja, propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu tog Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. St. 2. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu tog Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje. U st. 3. istog članka propisano je da uvjerenje iz st. 2. tog članka obvezno sadrži broj katastarske čestice i ime katastarske općine na kojoj je zgrada izgrađena, ime naselja i ulice/trga u kojemu se zgrada nalazi i kućni broj ako je određen.

 

19.  U čl. 5. i 6. ZPNIZ propisani su uvjeti za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.

 

20.  Tako je u čl. 5. st. 1. ZPNIZ propisano da se pod uvjetima i u postupku propisanom tim Zakonom ozakonjuje nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu tog Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva te nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena protivno tom planu, ako njezino ozakonjenje nije isključeno čl. 6. tog Zakona. U st. 2. istog članka propisano je da se na nezakonito izgrađenoj zgradi može, protivno prostornom planu, ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža. St. 3. istog članka propisano je da se odlukom iz st. 2. tog članka koja se primjenjuje samo u postupku ozakonjenja zgrada, određuje veći broj etaža za nezakonito izgrađene zgrade unutar i/ili izvan građevinskog područja. St. 4. istog članka propisano je da ako prostornim planom ili odlukom iz st. 2. tog članka za određeno područje nije propisan broj etaža zgrade koji se može izgraditi, ozakoniti se može najviše četiri etaže.

 

21.  Čl. 6. st. 1. ZPNIZ propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu tog Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao:

              - površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim zgrade izgrađene u skladu s prostornim planom i zgrade izgrađene unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom,

              - planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole,

              - površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom,

              - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade unutar tog područja koje su u skladu s tom namjenom,

              - područje posebne zaštite voda - zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju,

              - eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda.

 

22.  U st. 2. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi:

              - unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,

              - na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a,

              - na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim zgrade izgrađene na postojećoj površini javne namjene uz suglasnost upravitelja te površine, odnosno vlasnika iste ako ne postoji upravitelj i zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda - pravne osobe za upravljanje vodama (u daljnjem tekstu: Hrvatske vode).

 

23.  U st. 3. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena:

              - na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu,

              - kao sklop trajno povezan s tlom (kamp-kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).

 

24.  Čl. 11. st. 1. ZPNIZ propisano je da se zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m², zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m² i zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu (u daljnjem tekstu: zahtjevna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže, pored ostaloga, izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.

 

25.  Čl. 19. st. 1. ZPNIZ propisano je da se rješenje o izvedenom stanju ne može donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje tog rješenja povodom tužbe za zaštitu vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojemu je izgrađena, ako to stranka istakne i dokaže prije donošenja rješenja. U st. 2. istog članka propisano je da se postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju za zgradu iz st. 1. tog članka prekida do okončanja sudskog spora. U st. 3. istog članka propisano je da se st. 1. i 2. tog članka ne odnose na slučaj u kojemu stranka koja je tužitelj dade pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju.

 

26.  Čl. 32. ZPNIZ propisano je da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.

 

27.  Čl. 152. ZV uređena je prava situacija građenja na tuđem zemljištu, dok je u čl. 155. ZV uređena pravna situacija prekoračenja međe građenjem.

 

28.  Dakle, cijeneći citirane zakonske odredbe i dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora te navode tužitelja iznijete u ovom sporu, Sud utvrđuje da tužitelji nisu dokazali postojanje niti jedne zapreke za ozakonjenje koje su taksativno propisane u citiranim čl. 5. i 6. ZPNIZ, a niti su dokazali da postoji sudski spor iz citiranog čl. 19. st. 1. ZPNIZ, što bi jedino moglo predstavljati zapreku za ozakonjenje. Također niti Sud pregledom spisa predmeta upravnog postupka i ovog spora nije našao da bi postojala koja od zapreka za ozakonjenje iz navedenih članaka. Stoga su u konkretnom slučaju bili ispunjeni svi uvjeti za ozakonjenje predmetne rekonstrukcije.

 

29.  U odnosu na navode tužitelja da je rekonstrukcija izvedena na međi sa drugom građevnom česticom navodi se da je iz stanja spisa razvidno da se radi o stambenoj zgradi koja ima prizemlje i kat te da su zainteresirane osobe izvele rekonstrukciju postojećeg stana na katu u dimenzijama tog postojećeg stana s time da su izvele dogradnju u sjevernom dijelu u kojoj se nalazi stubište za pristup prvom katu. Međutim, iz kopije katastarskoga plana je razvidno da se ta sjeverna dogradnja nalazi unutar granica k.č. ... k.o. Z., odnosno da ta dogradnja svojim sjevernim pročeljem ne dodiruje među te čestice, dok su ostala pročelja tog stana (istočno, zapadno i južno) ostala ista kao i u ranijem stanu. Slijedom toga ne radi se o situaciji iz citiranog čl. 6. st. 3. t. 1. ZPNIZ, odnosno o nezakonitoj gradnji na međi.

 

30.  Ovdje valja ukazati kako su za postupak ozakonjenja mjerodavni katastarski podaci jer to slijedi iz citiranog čl. 2. ZPNIZ (u kojem se spominje DOF5/2011, katastarski plan ili druga službena kartografska podloga, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje koje sadrži  broj katastarske čestice i ime katastarske općine na kojoj je zgrada izgrađena). Stoga okolnost da k.č. ... k.o. Z. na kojoj se nalazi rekonstruirana zgrada koja je predmetom ozakonjenja odgovara drugim česticama zemljišnoknjižne oznake i to z.č. .../zgr. i z.č. ..., obje k.o. Z., nije relevantna za postupak ozakonjenja, već je to relevantno za postupke zaštite prava vlasništva tužitelja. Stoga nisu relevantni  niti navodi tužitelja kojima ukazuju kako predmetna rekonstrukcija eventualno graniči s tim zemljišnoknjižnim česticama koje ulaze u sastav k.č. ... k.o. Z., odnosno koje čine k.č. ... k.o. Z. 

 

31.  Nadalje, u odnosu na navode tužitelja da je za predmetnu rekonstrukciju doneseno inspekcijsko rješenje o uklanjanju, navodi se da ta činjenica ne predstavlja zapreku za ozakonjenje iz razloga što je ZPNIZ i donesen upravo s ciljem da se nezakonito izgrađene zgrade uključe u pravni sustav.

 

32.  U odnosu na navode tužitelja da je izvedeno stanje opasno po život navodi se da je u citiranom čl. 11. st. 1. ZPNIZ propisano da se samo za ozakonjenje zahtjevne zgrade treba priložiti izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da ta zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, a ovdje se radi o ozakonjenju manje zahtjevne zgrade za čije ozakonjenje nije potrebno priložiti takvu izjavu odnosno nije potrebo utvrđivati da li zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.

 

33.  Pri tome se ističe da nezadovoljstvo tužitelja predmetnim ozakonjenjem nije zapreka za ozakonjenje već su to razlozi za pokretanje odgovarajućeg sudskog postupka radi zaštite njihovog prava vlasništva pred stvarno nadležnim općinskim sudom.

 

34.  Dakle, sam postupak ozakonjenja, kao što je navedeno u citiranom čl. 32. ZPNIZ, ne rješava pitanje vlasništva, a niti utječe na to pitanje. Naime, ZPNIZ je stavio naglasak na nezakonito izgrađene zgrade i uvjete za njihovo ozakonjenje, dok je pitanje vlasništva  izdvojio iz tog postupka. Stoga svi navodi tužitelja usmjereni na to da je predmetna rekonstrukcija izvedena na nekretnini u njihovom vlasništvu nemaju utjecaja na ovaj postupak. U konkretnom slučaju može se eventualno raditi o situaciji iz navedenog čl. 152. (građenje na tuđem zemljištu) i čl. 155. (prekoračenje međe građenjem) ZV, a te situacije sukladno citiranom čl. 32. ZPNIZ nemaju utjecaja na postupak ozakonjenja, već se trebaju rješavati u okviru parničnog postupka primjenom odredaba ZV.    

 

35.  Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o izvedenom stanju ocijenjeno je zakonitim pa je stoga Sud na temelju čl. 57. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužitelja kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

 

36.  Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

 

37.  Odluka Suda o troškovima spora iz točke II. i III. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Obzirom da tužitelji nisu uspjeli u ovom sporu, to su dužni snositi svoje troškove ovog spora, ali i troškove koji su u povodu ovog spora nastali zainteresiranim osobama.

 

38.  Trošak zainteresiranih osoba sastoji se od zastupanja istih u ovom sporu putem opunomoćenika, a taj trošak sukladno odredbi čl. 79. st. 2. ZUS i Tbr. 23. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) iznosi za sastav odgovora na tužbu te za pristup na raspravu održanu u ovom sporu, za svaku radnju iznos od 2.500,00 kn, sve uvećano za PDV i za 10 % obzirom da se radi o zastupanju dvije osobe, što sveukupno iznosi 6.875,00 kn. Kako se radi o opravdanim radnjama poduzetima u ovom sporu, to je Sud sukladno čl. 79. st. 1. ZUS u cijelosti priznao i dosudio taj zatraženi trošak zainteresiranim osobama.

 

39.  Zainteresirane osobe su zatražile trošak za sastav podneska od 1. listopada 2019. Međutim taj trošak im nije priznat i dosuđen iz razloga što je uvidom u taj podnesak utvrđeno da se ne radi o novim činjeničnim i pravnim razlaganjima, već o ponavljaju navoda iznijetih u odgovoru na tužbu, a za koju radnju je zainteresiranim osobama već priznat trošak. Stoga Sud cijeni da se ne radi o radnji koja je bila nužna za vođenje ovog spora i koja se stoga može prevaliti na teret druge strane.

 

U Rijeci 23. studenoga 2021.

                                                                                                                                              Sutkinja                                                                          

                                                                                                                                            Vesna Perić, v.r.

 

 

              UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. a i čl. 66. st. 5. ZUS).