Baza je ažurirana 09.07.2025.
zaključno sa NN 77/25
EU 2024/2679
- 1 - Revt 137/2017-3
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB:..., Z., protiv tuženika E. o. d.d. OIB:... Z., kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu G. & P. u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7624/2013-3 od 15. prosinca 2016. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-4992/2012 od 10. lipnja 2013., u sjednici održanoj 23. studenoga 2021.,
r i j e š i o j e :
I. Prihvaća se revizija tuženika i ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7624/2013-3 od 15. prosinca 2016. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-4992/2012 od 10. lipnja 2013. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima nastalim povodom revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 12.232,14 kuna s pripadajućom zateznom kamatom (stavak I izreke), dok je u stavku II izreke odbijen kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u iznosu od 3.375,00 kuna.
2. Presudom suda drugog stupnja u stavku I izreke odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda, dok je u stavku II izreke dopuštena revizija protiv presude zbog materijalnopravnog pitanja koje glasi:
- "Ima li HZMO pravo zahtijevati naknadu štete od osiguravajućeg društva na ime razmjernog dijela isplaćene invalidske mirovine tužiteljevu osiguraniku ili obiteljske mirovine isplaćene članovima osiguranikove obitelji prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (čl. 160., 161., 163.) ili prema Zakonu o obveznom osiguranju u prometu (čl. 27. st. 3. ZPP)?"
2.1. Smatra da je pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (odluka Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžo-220/11 od 10. studenog 2011. u kojoj je izraženo shvaćanje da se ima primjenjivati čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05 – dalje: ZOOP), a sve na temelju odredbe čl. 467.a st. 1. ZPP.
3. Na reviziju nije odgovoreno.
4. Revizija je dopuštena i osnovana.
5. U pobijanoj odluci izraženo je pravno shvaćanje da je za pravilnu odluku o tužbenom zahtjevu u ovom sporu pravno relevantan Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03 i 30/04 – dalje: ZMO) jer je osiguraniku tužitelja pravo na invalidsku mirovinu utvrđeno prema odredbama tog Zakona i to zbog štetnog događaja od 27. prosinca 2006., s time da se obračun visine utužene štete ima izvršiti prema odredbama ZMO kao posebnog zakona, uz zaključak da je to izričito propisano u čl. 163. st. 7. ZMO, a ne primjenom čl. 27. ZOOP, koja odredba na drugačiji način propisuje obračun razmjernog iznosa mirovine.
6. U presudi Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžo-220/11 od 10. studenoga 2011. izraženo je shvaćanje da tužitelju pripada šteta prema onom zakonu koji je bio na snazi u vrijeme kad je šteta nastala, odnosno u vrijeme kada je osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu, pa kako je to pravo priznato rješenjem tužitelja od 10. siječnja 2007, dakle u vrijeme kada je bio na snazi ZOOP, to se u konkretnom slučaju kao mjerodavno pravo imaju primjenjivati odredbe tog Zakona, a ne Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 102/98).
7. Prema tome, postoji različita praksa nižestupanjskih sudova o postavljenom pravnom pitanju pa je pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
8. O navedenom pravnom shvaćanju Vrhovni sud Republike Hrvatske je izrazio shvaćanje u odlukama poslovni broj Rev-x 388/2018-2 od 25. kolovoza 2020., Rev 267/12-2, Rev 454/08-2 i Rev 261/03-2, Rev-1067/12-2, Rev-1061/12, Rev-5292/19-2 od 16. lipnja 2020., jer prema shvaćanju ovog suda izraženom u tim i brojnim drugim odlukama za odluku u ovom sporu koji pokreće HZMO protiv osigurateljevog štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja – prometne nezgode.
9. Prema tome, shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana odluka nije podudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda, stoga je revizija u ovom predmetu sukladno odredbi čl. 382. st. 2. toč. 2. ZPP dopuštena i osnovana.
10. Slijedom izloženog, s obzirom da u postupku koji je prethodio reviziji zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjskih sudova prilikom odlučivanja o visini naknade štete nije pravilno utvrđeno činjenično stanje (visina štete nije obračunana na temelju odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a), to nema uvjeta za preinaku nižestupanjskih presuda.
11. Iz tih je razloga, na temelju odredbe čl. 392. st. 2. ZPP, a u vezi s čl. 395. st. 1. ZPP valjalo prihvatiti reviziju tuženika i ukinuti prvostupanjsku i drugostupanjsku i presudu, kao i odluku o troškovima parničnog postupka i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
12. O troškovima parničnog postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).
Viktorija Lovrić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.