Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev-x 1109/2017-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev-x 1109/2017-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, te Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice A. B., kao pravne slijednice iz pok. M. B., PIB: ..., Z., koju zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženice-protutužiteljice R. H., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Z., po tužbi radi isplate i po protutužbi radi isplate (regresa), odlučujući o reviziji tužiteljice-protutuženice protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-1091/17-2 od 11. rujna 2017., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1496/16-79 od 27. ožujka 2017., u sjednici vijeća dana 23. studenoga 2021.

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Revizija tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-1091/17-2 od 11. rujna 2017. se odbija kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Općinski građanski sud u Zagrebu presudom poslovni broj P-1496/16-79 od 27. ožujka 2017. odbio je tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice (dalje u tekstu: tužiteljica) A. B. da joj tuženica-protutužiteljica (dalje u tekstu: tuženica) R. H. isplati 236.232,80 kuna sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 68.055,32 kune od 15. travnja 1998. do isplate po stopama navedenim u presudi, te zateznim kamatama na preostale pojedinačne mjesečne iznose koje teku o dospijeća svakog mjesečnog iznosa (koji dospijevaju mjesečno od 15. veljače 2000. do 15. veljače 2007.) pa do isplate po stopama specificiranim u izreci presude (točka I. izreke).

 

1.2. Tužiteljici je naloženo isplatiti tuženici iznos od 739.988,75 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 16. listopada 2012. do isplate po stopama navedenim u presudi (točka II. izreke), te naknaditi joj parnične troškove u iznosu od 66.750,00 kuna (točka III. izreke).

 

2. Županijski sud u Slavonskom Brodu presudom poslovni broj Gž-1091/17-2 od 11. rujna 2017., u toč. I. izreke, odbio je žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.

 

3. Tako je suđeno u ponovljenom postupku, prethodno pravomoćno dovršenim presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni brod P-5528/09 od 21. prosinca 2010. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2088/11-2 od 16. ožujka 2012. U tom pravomoćno dovršenom postupku je tuženici naloženo isplatiti tužiteljici 236.232,80 kuna sa zateznim kamatama, a tužiteljica je u ovršnom postupku naplatila tražbinu iz pravomoćne presude.

 

3. Predmet spora u ponovljenom postupku po tužbi je isplata osobne invalidnine i posebnog dodatka hrvatskom ratnom vojnom invalidu M. B.. Isplata je tražena za razdoblje od travnja 1998. do prosinca 2006. u ukupnom iznosu od 236.232,80 kuna. Status hrvatskog ratnog vojnog invalida je pokojnom M. B. priznat rješenjem R. Hrvatske, Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, oznake Klasa 562-02/98-01/1207, ur.broj 519-01-98-2 od 06.03.1998. M. B. je preminuo tijekom ovog parničnog postupka, a na njegovo mjesto je stupila njegova supruga, koja je prema rješenju o nasljeđivanju nasljednica tražbine po tužbi iz ove parnice.

 

3.1. Predmet spora po protutužbi je povrat iznosa kojeg je tuženica isplatila po gore navedenoj pravomoćnoj presudi, nakon što je poništeno rješenje o pravu na osobnu invalidninu i posebni dodatak hrvatskom ratnom vojnom invalidu M. B..

 

4. Tužiteljica je protiv drugostupanjske presude podnijela redovnu reviziju iz čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH i 84/08, 123/08, 57/1, 148/11, 25/13 i 89/14- dalje ZPP), koji se ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19). Revizija je podnesena zbog revizijskih razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. i čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da revizijski sud ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

5. Tuženica nije odgovorila na reviziju.

 

6. Revizija je neosnovana.

 

7. Presuda je ispitana po čl. 392.a. st. 1. ZPP u povodu revizije iz članka 382. stavka 1. ZPP, samo u onom dijelu u kojem se ona pobija dopuštenom revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

8. U ovoj parnici je pravni prednik tužiteljice (sada pokojni suprug) tužbom zahtijevao isplatu invalidnine i posebni dodatak navodeći da mu je rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata oznake Klasa: 562-02/8-01/1207, ur. broj: 519-01-98-2 od 06. ožujka 1998.g. priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida IV skupine sa 80% oštećenjem organizma – stalno s pravom na osobnu invalidninu i posebni dodatak od 50% od pripadajuće svote osobne invalidnine. Tužiteljica je preuzela parnicu te ostala kod zahtjeva za isplatu za razdoblje od travnja 1998. do 2007. Tužiteljica je uspjela u sporu te je i naplatila tražbinu po presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5528/09 od 21. prosinca 2010., potvrđene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2088/11-2 od 16. ožujka 2012.

 

8.1. U ponovljenom postupku tužiteljica je ostala kod tužbenog zahtjeva, a tuženica je podnijela protutužbu kojom je zatražila povrat iznosa isplaćenog tužiteljici po osnovi glavnice, kamata i parničnih troškova.

 

9. U ponovljenom postupku je pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno:

 

- da je tužiteljica supruga pok. M. B., kojemu je rješenjem Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za obranu Zagreb, Ureda za obranu Centar, Referade za skrb HV, klasa: UP/I-562-02/97-26/704, ur. broj: 512-62-97-2 od 4. prosinca 1997. (dalje: rješenje/97) priznat status ratnog vojnog invalida V. grupe sa 70% oštećenja organizma za stalno, s osnove ranjavanja 14. kolovoza 1992. na "južnom bojištu", s pravom na osobnu invalidninu i posebni doplatak počevši od 1. rujna 1992. nadalje,

 

- da je rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata klasa: 562-02/98-01/1207, ur. broj: 519-01-98-2 od 6. ožujka 1998. (dalje: rješenje/98) u postupku revizije poništeno navedeno prvostupanjsko rješenje i pok. suprugu podnositeljice priznat je status hrvatskog ratnog vojnog invalida IV. skupine sa 80% oštećenja organizma za stalno,

 

- da je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti rješenjem klasa: UP/II-562-02/05-0001/31, ur. broj: 519-04/5-05-2 od 21. studenoga 2005. oglasilo ništavim oba gore navedena rješenja.

 

- da je Upravni sud Republike Hrvatske presudom broj: Us-9781/2006-8 od 26. ožujka 2009. uvažio tužbu pok. supruga podnositeljice i poništio rješenje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti klasa: UP/II-562-02/05-0001/31, ur. broj: 519-04/5-05-2 od 21. studenoga 2005., te je ostalo na snazi rješenje/1998., koje je postalo konačno i ovršno po presudi Upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Us-9781/2006 od 26. ožujka 2009.,

 

- da je suprug tužiteljice preminuo 9. siječnja 2007.

 

- da je Ministarstvo branitelja rješenjem klasa: UP/II-562-02/13-0015/37, ur. broj: 522-04/1-1-1-13-2 od 21. kolovoza 2013., u postupku radi priznavanja statusa ratnih vojnih invalida, po službenoj dužnosti oglasilo ništavim rješenje/97 od 4. prosinca 1997. i rješenje/98 od 6. ožujka 1998., jer je u tom postupku utvrđeno da pravni prednik tužiteljice sada pokojni M. B., iz Z., nije sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Obrazloženje se temelji na odredbi članka 42. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 140/12), koji je stupio na snagu dana 17. prosinca 2012. godine, kojim je propisano da je ništavo rješenje o statusu ratnog vojnog invalida, odnosno HRVI, iz Domovinskog rata kao i statusu člana obitelji poginulog ili umrlog hrvatskog branitelja, te o pravu na osobnu i obiteljsku invalidninu i druge novčane naknade po osnovi oštećenja organizma, odnosno rečenih statusa, ako osoba kojoj se priznaje ili od koje se izvodi status i pripadajuća prava temeljem rješenja iz ovoga članka, nije sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno članku 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10. i 55/11.), odnosno nije sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno članku 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 108/96. i 23/01.),

 

- da je tužiteljica rješenje Ministarstva branitelja od 21. kolovoza 2013. zaprimila 7. listopada 2013., a postalo je pravomoćno 7. studenoga 2013. budući da protiv tog rješenja nije pokrenula upravni spor,

 

- da je tužiteljica 7. siječnja 2014. podnijela zahtjev za utvrđenje ništavosti klauzule pravomoćnosti rješenja zaprimljenog 7. listopada 2013. kao i zahtjev za oglašavanje ništavim odnosno zahtjev za poništavanje tog istog rješenja,

 

- da je Ministarstvo branitelja rješenjem klasa: UP/II-562-02/13-0015/37, ur. broj: 522-04/1-1-1-14-5 od 20. veljače 2014. odbilo sve gore navedene zahtjeve tužiteljice. Tužiteljica je protiv navedenog rješenja podnijela tužbu Upravnom sudu u Zagrebu koji je presudom broj: Usl-1040/14-7 od 22. travnja 2016. odbio njezin tužbeni zahtjev kao neosnovan, a Visoki upravni sud je presudom poslovni broj Usž-2709/16-3 od 22. travnja 2016. potvrdio prvostupanjsku presudu.

 

10. Imajući na umu navedena utvrđenja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice s obrazloženjem da je poništeno rješenje kojim je pokojnom M. B. priznato pravo na osobnu invalidninu i posebni doplatak.

 

11. Odlučujući o protutužbenom zahtjevu nižestupanjski sudovi su utvrdili:

 

- da je Ministarstvo branitelja rješenjem klasa: UP/II-562-02/13-0015/37, ur. broj: 522-04/1-1-1-13-2 od 21. kolovoza 2013., u postupku radi priznavanja statusa ratnih vojnih invalida, po službenoj dužnosti oglasilo ništavim rješenje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za obranu Zagreb, Ureda za obranu Centar, Referade za skrb HV, klasa: UP/I-562-02/97-26/704, ur. broj: 512-62-97-2 od 4. prosinca 1997. i rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata klasa: 562-02/98-01/1207, ur. broj: 519-01-98-2 od 6. ožujka 1998.,

 

- da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-9675/15-2 od 16. veljače 2016., dopušteno ponavljanje postupka i ukinuta pravomoćna presuda tog suda poslovni broj P-5528/09 od21. prosinca 2010. u dijelu kojim je potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-Gž-2088/11-2 od 16. ožujka 2012,

 

- da je tužiteljica u ovršnom postupku naplatila tražbinu po rješenjima Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za obranu Zagreb, Ureda za obranu Centar, na temelju rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovrpl-7387/12 od 7387/12 od 25. kolovoza 2012.

 

11.1. Polazeći od utvrđenja da je otpala pravna osnova po kojoj je tužiteljica naplatila ukupno 739.988,75 kuna, naloženo je tužiteljici isplatiti tuženici navedeni iznos sa zateznim kamatama od 16. listopada 2012. (datum stjecanja) s obrazloženjem da tužiteljica nije bila savjesna stjecateljica već na dan kad su joj prenesena sredstva. Odluka je donesena temeljem odredbe čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje ZOO).

 

12. Tužiteljica u reviziji tvrdi da je u donošenju presude počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. ZPP, te relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. uvezi s čl. 375. ZPP, jer se drugostupanjski sud nije očitovao o relativno bitnoj povredi iz čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP počinjenoj pred prvostupanjskim sudom.

 

13. Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. U ovoj parnici je tužbu podnio M. B. koji je opunomoćio odvjetnika za zastupanje, te je ostvario svoje pravo na raspravljanje, a saslušan je i kao stranka. Tužiteljica je nasljednica iza pokojnog supruga M. B. u pogledu prava na tražbinu u ovom parničnom postupku te joj je također omogućeno raspravljanje što je ona i iskoristila.

 

13.1. Tvrdnje tužiteljice se sadržajno zapravo odnose na njezino sudjelovanje i nedostatak aktivne legitimacije u upravnom postupku pred Upravnim sudom u kojemu presudom Upravnog suda Zagreb broj Usl-1040/14 od 22. travnja 2016., potvrđenom presudom Visokog upravnog suda RH broj Usž-2709/19-3 od 29. rujna 2016., odbijen njezin tužbeni zahtjev za oglašavanje ništavim rješenja Ministarstvo branitelja rješenjem klasa: UP/II-562-02/13-0015/37, ur. broj: 522-04/1-1-1-14-5 od 20. veljače 2014.

 

13.2. Slijedi da ni sama tužiteljica ne tvrdi da joj u ovoj parnici nije omogućeno raspravljanje niti da joj je u ovoj parnici pogrešno priznata aktivna procesna i materijalnopravna legitimacija, a na eventualnu bitnu povredu postupka pred upravnim sudom tužiteljica se mogla pozivati u žalbi protiv prvostupanjske presude u upravnom sporu.

 

13.3. Stoga nije ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

 

14. Tužiteljica je u reviziji ukazala i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP za koju tvrdi da je učinjena time što drugostupanjski sud nije po žalbi sankcionirao bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP učinjenu pred prvostupanjskim sudom.

 

14.1. Ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije postupio protivno odredbi čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP kad je odbio prekinuti ovaj parnični postupak dok Ustavni sud RH u predmetu broj U-III-513/17 ne odluči o ustavnoj tužbi tužiteljice protiv presude Visokog upravnog suda RH broj Usž-2709/19-3 od 29. rujna 2016.

 

14.2. Prema odredbi čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP sud će odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.). Sud dakle može, ali ne mora, u navedenim okolnostima prekinuti postupak. U ovom slučaju prethodno pitanje je već riješeno u upravnom postupku rješenjem Ministarstva branitelja od 21. kolovoza 2013. zaprimila 7. listopada 2013., koje je postalo je pravomoćno 7. studenoga 2013. jer tužiteljica protiv tog rješenja nije pokrenula upravni spor.

 

14.3. Podredno se napominje da je Ustavni sud RH odlukom broj U-III-513/2017 od 30. listopada 2019. odbio ustavnu tužbu tužiteljice kojom ona osporava presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usž-2709/16-3 od 29. rujna 2016. kojom je kao neosnovana odbijena žalba tužiteljice i potvrđena presuda Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl-1040/14-7 od 22. travnja 2016. Navedenom presudom Upravnog suda u Zagrebu odbijen je tužbeni zahtjev za oglašavanje ništavim rješenja tuženika Ministarstva branitelja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo branitelja) klasa: UP/II-562-02/13-0015/37, ur. broj: 522-04/1-1-1-14-5 od 20. veljače 2014. Tim rješenjem odbijen je zahtjev podnositeljice za utvrđivanjem ništavosti klauzule pravomoćnosti rješenja Ministarstva branitelja klasa: UP/II-562-02/13-0015/37, ur. broj: 522-04/1-1-1-13-2 od 7. studenoga 2013., te zahtjev za oglašavanje ništavim rješenja Ministarstva branitelja klasa: UP/II-562-02/13-0015/37, ur. broj: 522-04/1-1-1-13-2 od 21. kolovoza 2013. odnosno poništavanje tog rješenja.

 

15. Stoga je pravilno shvaćanje drugostupanjskog suda da pred prvostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP.

 

16. Nije ostvaren ni žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koja prema toj odredbi postoji kad presuda ima takvih nedostataka zbog kojih je nije moguće ispitati.

 

16.1. Prvostupanjski sud je iznio sveobuhvatne u neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, činjenice koje su iznijele stranke i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, a naveo je i koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka. Ove navode je prihvatio i drugostupanjski sud, a presude čine jednu sadržajno jasnu cjelinu.

 

16.2. Tužiteljica je zapravo u okviru žalbenog razloga bitne povrede odredaba postupka ukazala na pogrešan pravni pristup u rješenju spora, naročito u odnosu na odredbu čl. 42. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine" broj 140/12, dalje: ZIDZoPHBDR-a/12). U odnosu na te navode treba imati na umu da pogrešan pravni pristup sam po sebi, kada i postoji, ne znači postojanje neke bitne povrede odredaba parničnog postupka, ako je presudu moguće ispitati, a u ovom slučaju je nižestupanjske presude moguće ispitati.

 

17. U odnosu na revizijski razlog pogrešne primjene odredaba materijalnog prava:

 

18. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP-a).

 

19. Sporna je i u revizijskom stupnju postupka osnovanost tužbenog zahtjeva za isplatu invalidnine, i protutužbenog zahtjeva za povrat sredstava isplaćenih tužiteljici po osnovi rješenja donesenih u upravnom postupku, koja su naknadno poništena primjenom odredbe čl. 42. ZIDZoPHBDR-a/12.

 

20. Odredbom čl. 42. st. 1. ZIDZoPHBDR-a/12 je propisano: Ništavo je rješenje o statusu ratnog vojnog invalida odnosno HRVI iz Domovinskog rata kao i statusu člana obitelji poginulog ili umrlog hrvatskog branitelja, te o pravu na osobnu i obiteljsku invalidninu i druge novčane naknade po osnovi oštećenja organizma, odnosno rečenih statusa, ako sadržava sljedeću nepravilnost: osoba kojoj se priznaje ili od koje se izvodi status i pripadajuća prava temeljem rješenja iz ovoga članka, nije sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno članku 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10. i 55/11.) odnosno nije sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno članku 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 108/96. i 23/01.). O oglašavanju ništavim pojedinačnih rješenja iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će donijeti rješenja u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.(st. 2.). Protiv rješenja o oglašavanju ništavim rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog upravnog suda (st. 3.).

 

20.1. Navedena odredba prestala je važiti na temelju odredbe čl. 216. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" broj 121 od 6. prosinca 2017., iz kojeg slijedi da je osporeni članak 42. stavak 1. ZIDZoPHBDR-a/12 prestao važiti 14. prosinca 2017., dakle važio je do tog dana.

 

20.2. Napominje se i da je Ustavni sud RH Odlukom U-I-3808/2014 od 19. lipnja 2018. donio rješenje kojim je pod točkom I. obustavljen postupak u povodu zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 42. stavka 1. ZIDZoPHBDR-a/12, dok su točkom II. odbačeni prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 42. ZIDZoPHBDR-a/12.

 

20.3. Stoga je odredba čl. 42. ZIDZoPHBDR-a/12 bila na snazi u vrijeme donošenja rješenja Ministarstva branitelja klasa: UP/II-562-02/13-0015/37, ur. broj: 522-04/1-1-1-13-2 od 21. kolovoza 2013., u postupku radi priznavanja statusa ratnih vojnih invalida, kojim su po službenoj dužnosti oglašena ništavim rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za obranu Zagreb, Ureda za obranu Centar, Referade za skrb HV, klasa: UP/I-562-02/97-26/704, ur. broj: 512-62-97-2 od 4. prosinca 1997. i rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata klasa: 562-02/98-01/1207, ur. broj: 519-01-98-2 od 6. ožujka 1998.

 

21. S obzirom na to da su oglašena ništavim navedena rješenja na kojima tužiteljica temelji svoj tužbeni zahtjev, tužbeni zahtjev za isplatu invalidnine priznate ništavim rješenjima je odbijen pravilnom primjenom materijalnog prava.

 

22. Protutužbeni zahtjev je prihvaćen pravilnom primjenom odredbe čl.1111. ZOO prema kojoj, kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi (st. 1.). Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala (st. 3. ).

 

23. Prema utvrđenjima navedenim u toč. 9. obrazloženja ove presude novčana sredstva tuženice su prešla u imovinu tužiteljice na temelju rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za obranu Zagreb, Ureda za obranu Centar, Referade za skrb HV, klasa: UP/I-562-02/97-26/704, ur. broj: 512-62-97-2 od 4. prosinca 1997. i rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata klasa: 562-02/98-01/1207, ur. broj: 519-01-98-2 od 6. ožujka 1998., koja su pravomoćno utvrđena ništetnim.

 

24. Stoga je tužiteljica dužna vratiti primljena sredstva koja je primila bez valjane pravne osnove, odnosno osnove koja je naknadno otpala.

 

25. Kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva (čl. 115. ZOO). Tužiteljica je stekla navedena sredstva 16. listopada 2012., a prema utvrđenju nižestupanjskih sudova već tada je bila nesavjesna jer je znala da su rješenja kojim su njezinom suprugu priznata prava na invalidninu donesena pogrešnim utvrđenjem da je njezin suprug osoba koja je sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno članku 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10. i 55/11.) odnosno nije osoba koja je sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno članku 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 108/96. i 23/01.).

 

26. Zbog iznijetih razloga je protutužbeni zahtjev prihvaćen pravilnom primjenom materijalnog prava.

 

 

 

 

 

27. Stoga je presuda donesena u postupku u kojemu nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje je ukazano u reviziji, a nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, pa je valjalo odbiti reviziju po čl. 393. ZPP.

 

Zagreb, 23. studenoga 2021.

 

Predsjednica vijeća

Jasenka Žabčić, v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu