1

Poslovni broj: 9 Gž-1591/2021-2

Poslovni broj: 9 Gž-1591/2021-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tatjani Ledinšćak-Babić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D. I. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku D. D., odvjetniku iz Z., protiv tuženika Z. Ć. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ć. i Š. iz Z., radi smetanja posjeda, povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Psp-100/2019-29 od 22. srpnja 2021., dana 23. studenog 2021.,

r i j e š i o   j e

Usvaja se žalba tužitelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Psp-100/2019-29 od 22. srpnja 2021. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine upisane u zk.ul. 7860 k.o. S., na način da je promijenio bravu na vratima ograde, čime da je onemogućio tužitelju pristup na nekretninu opisanu u izreci pa da mu se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da vrati prijašnju bravu na vrata ograde ili preda tužitelju ključeve od nove brave, te mu se zabranjuje svako takvo ili tome slično smetanje ubuduće, dok je pod točkom I II. izreke odbijen tužbeni zahtjev radi naknade troškova parničnog postupka. Ujedno je pod točkom II izreke naloženo tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.000,00 kn.

2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija tužitelj iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga, s prijedlogom da ovaj sud isto preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Tuženik nije odgovorio na žalbene navode.

4. Žalba  tužitelja je osnovana.

5. Između stranaka je nesporno da je tvrtka R. d.o.o. vlasnik nekretnine pod oznakom čkbr. 1372/1 k.o. S. upisana u zk.ul. 8867 te da je tuženik jedan od suvlasnika i ovlaštenih osoba za zastupanje navedene tvrtke, dok je sporno da li je tuženik pasivno legitimiran u ovom postupku odnosno je li isti promjenom brave na vratima ograde smetao posljednji mirni i faktični posjed tužitelja na nekretnini pod oznakom čkbr. 1372/10 k.o. S..

6. Polazeći od odredbe čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima  („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – pročišćeni tekst - dalje: ZV) prvostupanjski sud zaključuje kako je u postupku utvrđeno da predmetna nekretnina pod oznakom čkbr. 1372/10 k.o. S. na kojoj se nalazi ograda i popločeno dvorište te travnjak predstavlja fizički odnosno u naravi cjelinu sa kućom i dvorištem na čkbr. 1372/1 i da je u postupku utvrđeno da je tuženik dao nalog za promjenu brave na spomenutoj ogradi, ali da je za rješenje ovog postupka bitno da tuženik, kada je mijenjana brava na navedenoj ogradi nije postupao kao fizička osoba, već kao ovlaštena osoba tvrtke R. d.o.o. pa da je stoga osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika, slijedom čega je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

7. U žalbi tužitelj tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer pobijana odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, da su navedeni razlozi nejasni i proturječni te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Ujedno još ukazuje na počinjenje i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje: ZPP) smatrajući da prvostupanjski sud u pobijanoj odluci nije jasno i argumentirano dao razloge o ocjeni provedenih dokaza.

8. Kako je u parnici za smetanje posjeda pasivno legitimiran počinitelj smetanja, njegov nalogodavac kao i onaj u čijem je interes smetanje počinjeno ako se od toga nije ogradio, tužitelj pojašnjava da je tuženik Z. Ć. kao fizička osoba i Z. Ć. kao ovlaštena osoba tvrtke R. d.o.o. ista osoba, te da iz iskaza samog tuženika proizlazi da je upravo on neposredni počinitelj radnje smetanja posjeda, a sve vezano uz pogrešan stav suda da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije. Stoga tužitelj smatra kako tuženik kao osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke ne može biti tužena u svojstvu osobe ovlaštene za zastupanje tvrtke već se eventualno može tužiti za smetanje posjeda uz fizičku osobu i pravna osoba čija je fizička osoba zastupnik po zakonu, sve kako je to propisano odredbom čl. 77. st. 1. ZPP-a.

8.1. Međutim tvrdi da u ovom postupku pravna osoba tvrtka R. d.o.o. nije tužena za smetanje posjeda jer sjedište tvrtke nije na adresi na kojoj se nalazi sporna nekretnina, a kako tuženik sada živi na nekretnini koja se nalazi uz nekretninu koja je predmet ovog postupka, smatra da tvrtka R. d.o.o. nije ni nikada bila u faktičnom posjedu navedene nekretnine niti je namjera tvrtke bila da bude posjednik iste u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, već da je cilj i namjera tuženika bila da u posjedu navedene nekretnine bude isključivo tuženik kao fizička osoba sa svojom obitelji, iz čega se da zaključiti da je tuženik s obitelji kupio navedenu nekretninu te želio kupiti i ovu koja je predmet postupka u svrhu stanovanja, a ne za obavljanje poslovne djelatnosti, pa tužitelj smatra da je tuženik počinio radnju smetanja ne kao ovlaštena osoba tvrtke R. d.o.o. i u interesu iste tvrtke, već kao fizička osoba djelujući sam i u svojem interesu, pa da oduzimanjem posjeda tužitelju tuženik danas uživa u površini većoj za 61 m2 od onog što mu zakonski pripada, te je uštedio trošak gradnje nove ograde iz razloga što se ograda nalazi na nekretnini koja nije u vlasništvu tuženika, tuženikove supruge ili tvrtke R. d.o.o., već je vlasništvo tvrtke čiji je direktor upravo tužitelj. Stoga zaključuje da bi eventualno odbijanje njegove žalbe svakako bio jedan loš presedan te putokaz svim fizičkim osobama kako da se oslobode odgovornosti za počinjeno smetanje posjeda, prebacivanjem svoje odgovornosti na pravnu osobu ili na ovlaštenu osobu pravne osobe, tvrdeći da je takvo postupanje zakonski nemoguće.

9. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima valja istači da ista prema mišljenju ovog suda nije opterećena nikakvim nedostacima ni manjkavostima zbog kojih ovaj sud ne bi mogao ispitati pravilnost i zakonitost iste, s obzirom da su razlozi o odlučnim činjenicama jasno i okolnosno određeni te bez proturječja sa stanjem spisa, pa ovaj sud ne prihvaća žalbene navode tužitelja da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

9.1. Isto tako pogrešno tvrdi tužitelj kad smatra da je prvostupanjski sud u istoj odluci počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP-a, s obzirom da je u pobijanoj odluci prvostupanjski sud zakonito prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka pravilno cijenio koje će činjenice uzeti kao dokazane. Osim toga primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao ni da bi u pobijanoj odluci bila počinjena ni jedna druga bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

10. Međutim, kako je u parnici za smetanje posjeda, kako to pravilno ističe tužitelj, pasivno legitimiran počinitelj smetanja, njegov nalogodavac kao i onaj u čijem interesu je počinjeno smetanje ako se od toga nije ogradio, a nesporno je da je tuženik promijenio bravu na navedenoj ogradi te da tužitelj ne može u posjed nekretnine koju je prije koristio, pogrešno za sada prema mišljenju ovog suda prvostupanjski sud zaključuje da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika tvrdeći da tuženik kod mijenjanja brave nije postupao kao fizička osoba već kao ovlaštena osoba tvrtke R. d.o.o.

10.1. To prije svega iz razloga što nije odlučno da je nekretninu koja se nalazi uz nekretninu koja je predmet ovog postupka kupila navedena tvrtka, jer u postupku za smetanje posjeda sud u posjedovnoj parnici pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju sukladno odredbi čl. 22. st. 2. ZV-a, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Kako je odlučno da li je čin smetanja promjene brave na ogradi radi posjedovanja nekretnine zbog kojeg tužitelj ne može u posjed svoje susjedne nekretnine učinio tuženik osobno tj. kao fizička osoba, jer u navedenoj nekretnini živi sa svojom obitelji, ili je navedene radnje isti poduzeo u korist i za račun navedene pravne osobe kao njegova odgovorna osoba, kako to tvrdi tuženik, koje odlučne okolnosti prvostupanjski sud nije detaljnije i adekvatno raspravio slijedom čega je uslijed nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud pogrešno za sada zaključio da je osnovan prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika pa je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a valjalo prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, a uvažavajući naprijed navedene zaključke, na osnovu predloženih dokaza od strane stranaka, prvenstveno detaljnijim saslušanjem tužitelja i tuženika, a po potrebi i drugih dokaza, raspraviti na koji način je navedenu nekretninu zaposjeo tuženik, da li kao fizička osoba s namjerom da u istoj živi sa svojom obitelji ili je navedene radnje koje je on poduzeo poduzimao u korist i za račun navedene pravne osobe kao njegova odgovorna osoba, cijeneći pri tom i okolnost da je tuženikova supruga kao fizička osoba bila u pregovorima sa tužiteljem oko prodaje nekretnine koja je u posjedu tužitelja, a čiji posjed zbog postupanja tuženika isti ne može koristiti. Nakon toga prvostupanjski sud donijet će novu odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja koja ima uporište u stanju spisa i provedenim dokazima, primjenjujući pri tom adekvatno materijalno pravo, dajući za svoje zaključke jasne i okolnosne razloge, kako bi ovaj sud po eventualnoj novoj žalbi mogao odlučiti o pravilnosti i zakonitosti navedene odluke, a novom odlukom odlučit će i o troškovima postupka.

U Varaždinu 23. studenog 2021.