Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Ivane Barać kao
zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice M. R., OIB …, iz
D., zastupane po opunomoćenici N. S.,
odvjetnici u D., te po opunomoćeniku M. R., njezinom
ocu, iz D., protiv tuženika Državnog inspektorata
Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, OIB …, Zagreb, Šubićeva 29,
radi uklanjanja građevine, nakon javne i usmene rasprave zaključene 11. studenog

2021. godine u prisutnosti opunomoćenice i opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti
uredno pozvanog tuženika, objavljene 17. studenog 2021. godine,

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništenje
rješenja tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u
S., Ispostave D., KLASA: UP/I-362-02/20-02/…, URBROJ: 443-02-03-13-
01/6-20-… od 5. listopada 2020. godine.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

U pravovremenoj tužbi tužiteljice podnesenoj 6. studenog 2020. godine protiv
rješenja tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u
S., Ispostave D., KLASA: UP/I-362-02/20-02/…, URBROJ: 443-02-03-13-
01/6-20-… od 5. listopada 2020. godine, tužiteljica u bitnom najprije u cijelosti
reproducira izreku osporenog rješenja, nakon čega ističe kako isto nije zakonito jer da
je nerazumljivo i kontradiktorno, dok provedba da nije moguća ni dopuštena. Naime,
činjenice na koje se poziva tuženik u svom rješenju da ne podržavaju osnovanost i
zakonitost izreke, već upravo suprotno da ukazuju kako je tužiteljica prilikom

2 Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

rekonstrukcije predmetnog objekta u cijelosti postupila sukladno pravomoćnoj
građevinskoj dozvoli koju da je ishodio prethodni vlasnik S. D. još

1998., a na koju da je suglasnost dao Konzervatorski odjel u D. od 8. prosinca

1997., s tim da se u međuvremenu nisu promijenili uvjeti od kada je tužiteljica ishodila
rješenje o izmjeni i dopuni građevinske dozvole od 31. listopada 2016. budući su
promijenjeni samo podaci o investitoru. Nadalje, činjenice koje tuženik navodi u
točkama od 4. do 12. obrazloženja rješenja, a koje se odnose na sadržaj isprava
pribavljenih u upravnom postupku da ukazuju kako je točka 1. izreke nerazumljiva te
suprotna činjeničnim utvrđenjima i sadržaju isprava koje priležu spisu jer da je
tužiteljica poduzela sve dopuštene radnje kako bi njezin zahvat na nekretnini bio
legalan. Osim toga, tužiteljica naglašava da je bitna okolnost to što tuženik u svom
aktu spominje podnesak prijavitelja T. Š. s fotografijama predmetne
građevine prije izgradnje novog objekta iz 2011. i 2017. koji da nije protokoliran, što da
ukazuje na nezakonitost postupka jer da nije jasno vodi li se postupak po službenoj
dužnosti ili po zahtjevu ovlaštene osobe kao stranke u postupku, dakle da se radi o
bitnim povredama odredbi čl. 41. i 42. Zakona o općem upravnom postupku, posebice
kada se uzme u obzir činjenica da je tužiteljica prilikom izvođenja radova postupala po
nalozima tuženika kada joj je naređeno saniranje (uklanjanje) dijelova postojeće
građevine koji su prijetili urušavanjem, u kojem postupku da je donijeto rješenje klasa:
UP/I-362-02/18-02/… od 4. siječnja 2019. Tužiteljica nadalje navodi kako bi
uklanjanjem građevine i to dijela nosivih konstruktivnih zidova čest. zgr. … k.o.
D. na način kako je to precizirano u točki 1. izreke rješenja došlo d
nenadoknadive štete jer da bi došlo do rušenja čitavog objekta iako da je izvedeno
stanje obavljeno na temelju pravomoćne građevinske dozvole te potvrde
Konzervatorskog odjela u D. od 28. studenog 2017. i rješenja tuženika od 4.
siječnja 2019. Također, naredbe koje tuženik naređuje točkama od 9. do 12. izreke
osporenog rješenja da su ništetne i da ne proizvode pravne učinke s obzirom da
tuženik nije nadležan odlučivati o vlasničkim raspolaganjima tužiteljice pa tako niti
uskraćivati joj vlasnička prava, posebice kod stanja stvari da je aktom tuženika
povrijeđeno pravo razmjernosti, zakonitosti i materijalne istine. Slijedom izloženog,
tužiteljica je tužbenim zahtjevom predložila sudu donijeti presudu kojom će poništiti
osporeno rješenje tuženika, a ujedno predložila je i da sud naloži tuženiku naknaditi
trošak spora tužiteljici.

Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnom naveo kako osporava tužbene navode
tužiteljice jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u
osporenom rješenju, slijedom čega da tuženik ostaje u cijelosti kod navoda
obrazloženja osporenog akta i predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice. Podneskom
zaprimljenim kod ovog suda 27. travnja 2021. tuženik se očitovao na dokumentaciju
koju je opunomoćenica tužiteljice priložila u spis na raspravi održanoj 24. ožujka 2021.
te je u bitnom naglasio kako za predmetne radove rekonstrukcije koje je izvela
tužiteljica na postojećoj građevini oznake čest. zgr. … k.o. D. (s.i.), odnosno
k.č. … k.o. D. (n.i.) tako što je u cijelosti uklonila postojeću pomoćnu
građevinu na način što je od izvorne građevine ostao samo dio sjevernog vanjskog
zida, a poslije čega su izgrađeni novi vanjski zidovi, temeljna ploča i drvena krovna
konstrukcija s krovnim prozorima, da se ne može primijeniti odredba čl. 5. st.1.
Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima jer je tom odredbom
propisano da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu
izvoditi radovi na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih
zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja
usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, a na

3 Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

koju odredbu da se poziva glavna projektantica J. P., dipl. ing. arh. u glavnom
projektu izrađenom od A. i. d.o.o. D. oznake ZOP: …. Osim
toga, u citiranom glavnom projektu u tehničkom opisu projektant da sam navodi kako
se izmjenom projekta mijenja konstruktivni dio građevine, ali vanjski gabariti da ostaju
jednaki onima u građevinskoj dozvoli. Potom tuženik citira odredbe čl. 3. st. 1. toč. 28.
te čl. 113. st. 1. Zakona o gradnji, u svezi kojih napominje da je tužiteljica gradnji novih
vanjskih zidova, (osim dijela sjevernog vanjskog zida), temeljne ploče i drvene krovne
konstrukcije s krovnim prozorima pristupila bez pravomoćne, odnosno izvršne
građevinske dozvole čime da je povrijedila odredbu čl. 106. st. 1. istog Zakona
U sporu su održane rasprave 24. ožujka 2021., 26. svibnja 2021. i 10. studenog
2021. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka

6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14.,
94/16. 29/17. i 110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja
su predmet ovog upravnog spora, a na raspravu održanu 10. studenog 2021. pristupili
su opunomoćenica i opunomoćenika tužiteljice, dok nije pristupio uredno pozvani
tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

Na navedenoj raspravi opunomoćenica tužiteljice istaknula je kako u cijelosti
ostaje kod svih navoda iz tužbe, pri iznijetom na dosadašnjim raspravama, ujedno da
ustraje u dokaznom prijedlogu da se pribavi i pregleda spis tuženika klasa: UP/I-362-
02/18-02/…, nakon čega je za sud i protivnu stranku u spis priložila rješenje
Ministarstva kulture, Uprave za kulturnu baštinu, Konzervatorskog odjela u D.
od 15. rujna 2020. s troškovnikom građevinskih radova, zaključak Ministarstva kulture,
Uprave za kulturnu baštinu, Konzervatorskog odjela u D. od 2. srpnja 2020.,
zapisnik o inspekcijskom pregledu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja,
Uprave za inspekcijske poslove od 9. lipnja 2017., zapisnik o obavljenom
inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 19. lipnja 2020., kao i dokaz da je
tužiteljica u međuvremenu nadležnom tijelu 3. studenog 2021. podnijela zahtjev za
izdavanje lokacijske dozvole. Zaključno, apostrofirala je kako je obrazloženje
osporenog rješenja u koliziji s izrekom istog jer da se u obrazloženju navode brojni akti
na temelju kojih je predmetna građevina izgrađena, koji da nisu dovoljno valorizirani
da bi se u konačnici mogla ocijeniti zakonitost postupanja tužiteljice, a s obzirom da je
ona izvodila radove sukladno napucima Konzervatorskog odjela u D., pa da
ostaje nejasno zbog čega tuženik točkom 1. izreke osporenog akta nalaže tužiteljici
ukloniti građevinu prema projektu uklanjanja osim dijela postojećeg sjevernog obodnog
zida jer tako što da nije moguće, a da se ne ukloni cjelokupna građevina, što znači da
je građevinu moguće ukloniti samo u cijelosti, ali ne i na način kako to nalaže tuženik
u ovoj točki rješenja. Ujedno, tuženik da prilikom donošenja osporenog rješenja nije
uzeo u obzir rješenje Ministarstva kulture, Uprave za kulturnu baštinu,
Konzervatorskog odjela u D. od 15. rujna 2020. kojim se tužiteljici izdaje
prethodno odobrenje za sanaciju pročelja-uklanjanje nepravilnosti i odstupanja od
odobrene projektne dokumentacije rekonstrukcije građevine čest. zgr. … k.o.
D., a koje rješenje je na ovoj raspravi priloženo u spis. Konačno,
opunomoćenica tužiteljice izjavila je kako u ovom sporu nema nikakvih daljnjih
dokaznih prijedloga te je popisala trošak spora u ukupnom iznosu od 13.375,00 kuna
uz prijedlog da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužiteljici u naznačenom
iznosu.

U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno s prilozima, odgovor na
tužbu tuženika, dokumentaciju priloženu u spis od strane opunomoćenice tužiteljice na
raspravi održanoj 24. ožujka 2021., podnesak tuženika od 27. travnja 2021. zajedno
s prilogom, podnesak tužiteljice od 31. kolovoza 2021., dokumentaciju priloženu u spis

4 Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

od strane opunomoćenice tužiteljice na raspravi održanoj 11. studenog 2021. te je
pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.
Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice i to da se pribavi i pregleda spis
tuženika klasa: UP/I-362-02/18-02/…, to na okolnosti koje su precizirane u samoj
tužbi i održanim raspravama kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i
zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza imajući u vidu
dokaze koje prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane
tuženika, te spisu upravnog spora, posebice cijeneći predmet ovog spora, a to je
ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

Naime, osporenim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u S., Ispostave D., KLASA: UP/I-362-02/20-
02/…, URBROJ: 443-02-03-13-01/6-20-…. od 5. listopada 2020. godine točkom 1.
naređeno je tužiteljici kao investitoru da u roku od 120 dana od dana zaprimanja
rješenja ukloni prema projektu uklanjanja prizemnu građevinu, izuzev dijela postojećeg
sjevernog obodnog zida, tlocrtnih dimenzija prizemne građevine cca 13,5 x 4,0 m,
konstrukcije obodnih zidova od betonskih blokova debljine 20 cm, visine cca 3,60 m s
drvenom krovnom konstrukcijom na tri vode, visine sljemena cca 4,50 m, koja se gradi
bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole, točkom 2, utvrđeno je kako
je tužiteljica obvezna pribaviti projekt uklanjanja iz točke 1. izreke koji mora biti izrađen
od ovlaštene osobe i ovjeren od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, točkom 3.
utvrđeno je da nadzor nad provedbom uklanjanja građevine na čest. zgr. … k.o.
D. (s.i.), odnosno k.č. … k.o. D. (n.i.), odnosno njezina dijela provodi
tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturnih dobara, točkom 4. je
utvrđeno da je obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem
posebnog službenog znaka na južni obodni zid prizemne građevne na čest. zgr. …
k.o. D. (s.i.), odnosno k.č. … k.o. D. (n.i.) dana 30. rujna 2020., a
obustava građenja osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja da je na
snazi do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja, dok je točkama od

5. do 13. tužiteljica upozorena o posljedicama ako nastavi s rekonstruiranjem nakon
zatvaranja gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka, odnosno ukoliko ne
postupi po naredbi iz točke 1. izreke ovog rješenja, sve na način kako je to precizno
navedeno u naznačenim točkama izreke osporenog rješenja.

Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u provedenom
upravnom postupku činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, te je li pravilno
primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, u svezi s čim jesu li bile ispunjene
pretpostavke za donošenjem osporenog rješenja kojim se tužiteljici naređuje
inspekcijska mjera uklanjanja predmetne građevine, odnosno radi li se u predmetnoj
upravnoj stvari o nezakonitoj gradnji, uslijed čega je sporna zakonitost osporenog
rješenja tuženika u cijelosti.

Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13.,
20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na
temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom,

5 Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 28. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13.,
20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da rekonstrukcija građevine je izvedba
građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje
temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje,
uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene
građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova
na ruševini postojeće građevine.

Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13.,
20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da građevinska dozvola izdaje se za: 1. građenje
cijele građevine, 2. izvođenje radova na postojećoj građevini propisanih ovim
Zakonom, 3. građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa)
određenih lokacijskom dozvolom ili 4. jednu ili više faza pojedine građevine određenih
lokacijskom dozvolom.

Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor
ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog
nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim
Zakonom.

Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom
naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki
određenoj ovim Zakonom.

St. 2. da ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje
o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe.
St. 3. da rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor.
St. 4. da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi
povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez
saslušanja stranke.

St. 5. da protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti
žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

St. 6. da kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut
upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog
onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.

Odredbom čl. 108. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor
ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih
inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje
građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje
građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine i 6. obustavu
građenja.

6 Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor
rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno
njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne
građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno
drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez
glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, 3. ako tijekom
građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine,
stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4.
koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja i

5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111.
stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“,
broj: 115/18.) propisano je da rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno
njezina dijela izvršava se putem treće osobe.

St. 2. da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1.
ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana.
St. 3. da prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem
treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.
Odredbom čl. 5. st. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i
radovima ("Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20) propisano je da
se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na
postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za
građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te
građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju, a imajući u vidu naprijed
citirane zakonske i podzakonske odredbe tuženik pravilno i zakonito donio rješenje
kojim je točkom 1. naredio tužiteljici kao investitoru da u roku od 120 dana od dana
zaprimanja ovog rješenja ukloni predmetnu građevinu pobliže opisanu točkom 1.
izreke rješenja, ovo stoga što i ovaj sud drži da su u konkretnom slučaju bile ispunjene
sve pretpostavke da bi se tužiteljici naredila citirana inspekcijska mjera s obzirom da
je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je ona investitor konkretne
građevine koja je izgrađena bez potrebnog akta za građenje, u konkretnom slučaju
bez pravomoćne građevinske dozvole što pak predmetnu gradnju čini nezakonitom,
uslijed čega sud nalazi da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu
tužiteljice, kao i da su u konkretnoj upravnoj stvari pravilno primijenjene mjerodavne
materijalno pravne odredbe.

Prvenstveno je za naglasiti kako u upravnom postupku, tako ni tijekom ovog
spora tužiteljica nije osporavala da je ona investitor predmetne građevine u odnosu na
koju joj je naređeno uklanjanje, što predstavlja prvu pretpostavku da bi joj se mogla
narediti predmetna inspekcijska mjera u smislu odredbe čl. 106. st. 1. Zakona o
državnom inspektoratu, a isto tako tužiteljica nije osporavala da za konkretnu
građevinu nije ishodila potreban akt za građenje tj. pravomoćnu građevinsku dozvolu,
koja činjenica nije ni prijeporna, što pak predstavlja drugu pretpostavku za naređivanje

7 Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

inspekcijske mjere kakvu u vidu ima odredba čl. 108. st. 1. t. 4. istog Zakona, pa kod
neprijepornog utvrđenja da su u konkretnoj upravnoj stvari na strani tužiteljice
kumulativno ispunjene obje navedene pretpostavke, to je jasno kako je tuženik pravilno
postupio kada je svojim rješenjem tužiteljici naredio uklanjanje predmetne građevine,
zbog čega je isto zakonito.

Glede tužbenih prigovora u kojima tužiteljica ističe kako je ona u cijelosti
postupala sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli koju da je ishodio prethodni
vlasnik S. D. još 1998., uslijed čega da se u konkretnom slučaju
ne radi o nezakonitoj gradnji, za kazati je kako je glavni projekt izrađen od projektnog
biroa "A." oznake TD-D-… sastavni dio građevinske dozvole klasa: UP/I-361-
03/97-04/…, urbroj: 2117-05/03-9-… od 6. svibnja 1998., pravomoćne 2. lipnja 1998.,
prema kojem se dopušta prenamjena pomoćnog objekta oznake čest. zgr. … k.o.
D. u poslovni prostor, te se samim aktom za građenje odobrava da se postojeći
vanjski nosivi zidovi od blok opeke (zapadni 35 cm, ostali 30 cm debljine), - zapadni i
južni oblože kamenim pločama (plitka bunja) ukupne debljine 7 cm, a istočni i sjeverni
zid ožbukaju, dakle, predmetnom građevinskom dozvolom nedvojbeno nije odobreno
uklanjanje postojeće građevine.

Međutim, u konkretnom slučaju, u provedenom postupku neprijeporno je
utvrđeno da je tužiteljica u svojstvu investitora predmetne radove rekonstrukcije izvela
tako što je u cijelosti uklonila postojeću pomoćnu građevinu na način što je od izvorne
građevine ostao samo dio sjevernog vanjskog zida, a poslije čega su izgrađeni novi
vanjski zidovi, temeljna ploča i drvena krovna konstrukcija s krovnim prozorima, uslijed
čega je potpuno jasno da nema mjesta primjeni odredbe čl. 5. st. 1. Pravilnika o
jednostavnim i drugim građevinama i radovima na koju odredbu se pozvala glavna
projektantica J. P., dipl. ing. arh. u glavnom projektu izrađenom od A.
i. d.o.o. D. oznake ZOP: …, a pored toga u citiranom glavnom
projektu u tehničkom opisu projektant je sam naveo kako se izmjenom projekta mijenja
konstruktivni dio građevine, ali vanjski gabariti da ostaju jednaki onima u građevinskoj
dozvoli. Stoga, u izloženim okolnostima nesumnjivo je da tužiteljica sporne radove
rekonstrukcije nije izvodila sukladno građevinskoj dozvoli klasa: UP/I-361-03/97-04/…,
urbroj: 2117-05/03-9-… od 6. svibnja 1998., pravomoćnoj 2. lipnja 1998., kao i da
predmetnu rekonstrukciju nije bilo moguće izvesti na temelju naprijed citirane odredbe
čl. 5. st. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, odnosno u
skladu s glavnim projektom, već je za istu bilo potrebno prethodno ishoditi pravomoćnu
građevinsku dozvolu, pa kako tužiteljica takav akt nije ishodila, potpuno je jasno da se
ovdje radi o nezakonitoj gradnji za koju je tuženik pravilno naredio inspekcijsku mjeru
uklanjanja.

U odnosu na tužbene navode u kojima tužiteljica ističe kako činjenice koje
tuženik navodi u točkama od 4. do 12. obrazloženja rješenja, a koje se odnose na
sadržaj isprava pribavljenih u upravnom postupku da ukazuju kako je točka 1. izreke
nerazumljiva te suprotna činjeničnim utvrđenjima i sadržaju isprava koje priležu spisu
jer da je tužiteljica poduzela sve dopuštene radnje kako bi njezin zahvat na nekretnini
bio legalan, za naglasiti je kako tuženik u obrazloženju svog rješenja u točkama od 1.
do 12. reproducira dokumentaciju pregledanu tijekom upravnog postupka, koju

8 Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

taksativno navodi te u bitnom reproducira sadržaj naznačenih akata, nakon čega u
nastavku obrazloženja na stranicama 5. i 6. osporenog rješenja daje jasna,
nedvojbena i precizna utvrđenja zbog kojih smatra da se u konkretnom slučaju radi o
nezakonitoj gradnji za koju je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, s kojom
argumentacijom je u cijelosti suglasan i ovaj sud, uslijed čega sud zaključuje da je
točka 1. izreke osporenoga rješenja sukladna činjeničnim utvrđenjima i sadržaju
isprava koje priležu spisu, kao i da je rješenje dostatno obrazloženo, odnosno da je
obrazloženje u suglasju s mjerodavnom odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem
upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09).

Vezano za navode tužiteljice kako je ona u konkretnom slučaju postupala u
skladu s prethodnim rešenjem tuženika klasa: UP/I-362-02/18-02/… od 4. siječnja

2019., za kazati je kako je sud već u prethodnom dijelu obrazloženja presude detaljno
naveo iz kojih razloga se u konkretnom slučaju radi o nezakonitoj gradnji, odnosno o
građenju građevine za koju je prethodno trebalo ishoditi građevinsku dozvolu, uslijed
čega je pozivanje tužiteljice na ranije rješenje tuženika od 4. siječnja 2019. u cijelosti
bespredmetno, odnosno nije od nikakvog utjecaja na zakonitost osporenog rješenja, s
čim u vezi je za nadodati kako predmet ovog spora nije, niti može biti ocjena zakonitosti
tog rješenja, već je predmet ovog spora isključivo ocjena zakonitosti rješenja tuženika
od 5. listopada 2020.

U odnosu na tvrdnje tužiteljice kako u konkretnom slučaju nije moguće ukloniti
građevinu na način kako joj je to naređeno točkom 1. izreke osporenog rješenja jer da
istu nije moguće ukloniti bez da se ukloni i dio postojećeg sjevernog obodnog zida, za
kazati je kako se ovdje radi o postojećem sjevernom obodnom zidu, radi koje okolnosti
nije bilo ni moguće narediti njegovo uklanjanje, s tim da tužiteljica uopće ne
argumentira razloge zbog kojih takvo što ne bi bilo moguće, niti u tom pravcu dostavlja
ili predlaže izvođenje bilo kakvih dokaza, s čim u vezi je za nadodati kako je u tom
pravcu tužiteljici naređeno da uklanjanje izvrši prema projektu uklanjanja te je ona
obvezana pribaviti projekt uklanjanja koji mora biti izrađen od ovlaštene osobe i ovjeren
od tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, na način kako je to precizirano točkama

1. i 2. izreke osporenog rješenja, što je u okolnostima kada je građevina upisana u
Registar kulturnih dobara RH, kao što je to u ovom slučaju, sukladno odredbi čl. 117.
Zakona o Državnom inspektoratu, što pak znači da je tužiteljica dužna uklanjanje
izvršiti upravo na način kako će to od strane stručnih osoba biti definirano u projektu
uklanjana, uslijed čega ovakvi navodi tužiteljice zapravo predstavljaju ničim
argumentirano prejudiciranje nemogućnosti izvršenja rješenja.

Vezano za tvrdnje tužiteljice kako su točke od 9. do 12. izreke osporenog
rješenja ništetne i da ne proizvode pravne učinke s obzirom da tuženik nije nadležan
odlučivati o vlasničkim raspolaganjima tužiteljice pa tako niti uskraćivati joj vlasnička
prava, za navesti je kako su ovakvi navodi u cijelosti neutemeljeni, to iz razloga što su
citirane točke izreke tuženikovog akta u cijelosti sukladne mjerodavnim odredbama čl.

116., čl. 120. i čl. 121. Zakona o Državnom inspektoratu, odnosno te točke
predstavljaju upozorenja iz citiranih odredbi na koje je tuženik obvezan upozoriti
investitora u smislu odredbe čl. 117. istog Zakona.

9 Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

Također, neosnovano tužiteljica ističe nezakonitost u postupanju tuženika time
što u svom aktu spominje podnesak prijavitelja T. Š. s fotografijama
predmetne građevine prije izgradnje novog objekta iz 2011. i 2017. koji da nije
protokoliran, pa da nije jasno vodi li se postupak po službenoj dužnosti ili po zahtjevu
ovlaštene osobe kao stranke u postupku, ovo iz razloga što je ovdje nesumnjivo riječ
o inspekcijskom postupku koji se provodi po službenoj dužnosti, s tim da bilo tko može
prijaviti nezakonitu gradnju ukoliko ima saznanja o tome, te tuženik i sam u
obrazloženju rješenja navodi kako taj podnesak nije protokoliran, međutim od ključne
je važnosti to što osporeno rješenje nije utemeljeno na tom podnesku, već je činjenično
stanje utvrđeno na temelju drugih dokaza izvedenih u upravnom postupku koji su
taksativno navedeno u aktu tuženika i koji su valjano obrazloženi, uslijed čega okolnost
što tuženik u svom rješenje spominje podnesak prijavitelja T. Š. s
fotografijama predmetne građevine ne može biti od utjecaja na zakonitost osporenog
rješenja.

Isto tako, kod izloženog stanja stvari, a kod nedvojbenog utvrđenja da je
tužiteljica u svojstvu investitora radove rekonstrukcije izvela tako što je u cijelosti
uklonila postojeću pomoćnu građevinu na način što je od izvorne građevine ostao
samo dio sjevernog vanjskog zida, a poslije čega su izgrađeni novi vanjski zidovi,
temeljna ploča i drvena krovna konstrukcija s krovnim prozorima bez da je ishodila
pravomoćnu građevinsku dozvolu, potpuno je jasno da je u cijelosti bespredmetno
pozivanje tužiteljice na dokumentaciju koju je u spis priložila na raspravama održanim
pred ovim sudom 24. ožujka 2021. i 11. studenog 2021., to stoga što je riječ o
dokumentaciji koja tužiteljici nedvojbeno ne daje mogućnost građenja građevine kakvu
je ona izgradila niti može zamijeniti akt kojeg je ona bila dužna ishoditi prije početka
građenja.

Zaključno, za nadodati je kako je prema dokumentaciji koju je sama tužiteljica
dostavila u spis razvidno da je tužiteljica u međuvremenu podnijela zahtjeve za
izdavanje građevinske i lokacijske dozvole u odnosu na predmetnu građevinu, što pak
ukazuje na to da je i sama svjesna nezakonitosti konkretne gradnje jer da se ovdje radi
o zakonitoj gradnji, tada tužiteljica zasigurno ne bi ni podnosila zahtjeva za izdavanje
citiranih akata.

Slijedom iznijetog, sud cijeni osporeno rješenje zakonitim, odnosno u upravnom
postupku, koji je prethodio nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na
rješavanje upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojeg
se riješila upravna stvar, te je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno na koje je
potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, uslijed čega tužbeni
prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u
ovom upravnom sporu.

Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128.
stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) na koje
ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi
čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev
tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

10 Poslovni broj: 15 UsIgr-403/20-12

Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a stranka koja
izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev
tužiteljice, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njezin zahtjev za naknadom
troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci
rješenja.

U Splitu, 17. studenog 2021. godine

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba
u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog
suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje
Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenicima tužiteljice N. S., odvjetnici u D.,
i M. R, iz D. uz zapisnik o
objavi,

- tuženiku Državnom inspektoratu, Građevinskoj inspekciji, Zagreb, Šubićeva
29, uz zapisnik od 11. studenog 2021., zapisnik o objavi i povrat spisa, po
pravomoćnosti,

- u spis.

Rj./

- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).
- Spis u kalendar 30 dana.