Poslovni broj: Gž R-155/2020-2

 

 

 

 

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Butković Brljačić, u pravnoj stvari tužiteljice J. M. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku Z. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika RH, OIB: ..., Ministarstvo, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Z., Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žabi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj 14 Pr-1440/2019-9 od 15. siječnja 2020., 17. studenog 2021.,

 

 

p r e s u d i o j e

 

I. Prihvaća se žalba tuženika te se preinačava presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj 14 Pr-1440/2019-9 od 15. siječnja 2020. i sudi:

 

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

 

"Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 15.798,72 kn neto, zajedno sa zateznom kamatom do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja odgovara eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, i to:

- na iznos od 3.030,32 kn tekućom od 01. siječnja 2015. do isplate,
- na iznos od 3.030,32 kn tekućom od 01. siječnja 2016. do isplate,
- na iznos od 3.027,04 kn tekućom od 01. siječnja 2017. do isplate,
- na iznos od 3.027,04 kn tekućom od 01. siječnja 2018. do isplate,
- na iznos od 3.684,00 kn tekućom od 01. siječnja 2019. do isplate,

sve u roku od osam dana.

 

Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 5.625,00 kn, s zateznom kamatom tekućom od 15. siječnja 2020. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, do isplate, sve u roku od osam dana."

 

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 5.625,00 kn sa zateznom kamatom.

 

III. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak prvostupanjskog postupka u iznosu od 4.000,00 kn, te trošak žalbenog postupka u iznosu od 1.250,00 kn, u roku od 15 dana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom u točki I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici ukupan iznos od neto 15.798,72 kn sa zateznom kamatom po stopi i u tijeku na pojedine iznose kao u izreci presude.

 

2. Točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 5.625,00 kn sa zateznom kamatom, tekućom od 15. siječnja 2020. do isplate.

 

3. Protiv citirane presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. – 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva te obveže tužiteljicu na naknadu parničnog troška uvećanog za žalbeni trošak ili podredno da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

4. Tužiteljica je odgovorila na žalbu tuženika, sve žalbene navode smatra neosnovanima te predlaže da se žalba odbije i presuda suda prvog stupnja potvrdi.

 

5. Žalba je osnovana.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu naknade za nabavu građanskog odijela – odjeće i obuće za 2014. – 2018. u ukupnom iznosu od 15.798,72 kn.

 

7. Nisu osnovani žalbeni navodi da bi donošenjem pobijene presude bila počinjena bitna povreda postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP-a, budući da je odlučujući koje će činjenice uzeti kao dokazane sud prvog stupnja postupio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

 

8. Nisu osnovani ni žalbeni navodi kojima se upućuje na bitnu povredu postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2. ZPP-a, odnosno da bi bilo odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost, budući da se radi o zahtjevu za isplatu materijalnih prava iz radnog odnosa, a nije ostvaren ni žalbeni razlog iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te je presudu moguće ispitati. Nije počinjena ni neka druga apsolutno bitna povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

 

9. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, međutim, prema shvaćanju ovog suda ostvaren je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava na koji tuženik osnovano u žalbi ukazuje, budući da je tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo odbiti kao neosnovan.

 

10. U provedenom je postupku utvrđeno:

 

- da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika u Centru I. V. (dalje: C. I. V. Služba daktiloskopije i identifikacije, na radnom mjestu vještak za detekciju i vještačenje tragova papilarnih linija,

- da tužiteljica tvrdi da je poslove svog radnog mjesta obavljala primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu; da joj je tuženik omogućio zaštitnu odjeću (radnu kutu, jednokratno zaštito odijelo koje koristi prilikom očevida i oblači preko svoje civilne odjeće, klompe),

- da između stranaka visina tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu od 15. 798,72 kn nije sporna.

 

11. U ovom žalbenom postupku i nadalje je sporna pravna osnova tužbenog zahtjeva, jer tuženik smatra da tužiteljica nema pravo na naknadu za nabavu građanskog odijela.

 

12. U odnosu na sporno činjenično i pravno pitanje je li tužiteljica policijski službenik koja prilikom obavljanja svojih poslova primjenjuje policijske ovlasti te ima li u vezi s tim pravo na naknadu za građansko odijelo, prvostupanjski sud je zaključio da je tužiteljica policijski službenik koji primjenjuje policijske ovlasti te da ima pravo na naknadu za nabavu građanskog odijela za razdoblje od 2014. – 2018.

 

13. U vezi s tim prvostupanjski sud se pozvao na odredbe čl. 28. Zakona o policiji (“Narodne novine”, broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15,121/16 - dalje: ZP) kojom je propisano da policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu (st.1.); Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu (st.2.); Pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu (st.4.);Način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisat će ministar pravilnikom (st.5.).

 

14. Utvrđuje da je čl. 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11 – dalje Pravilnik) regulirano da pravo na građansko odijelo prema odredbama Zakona o policiji ("Narodne novine" broj 34/2011) i ovoga Pravilnika ima policijski službenik koji, sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine, obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, dok čl. 3. Pravilnika propisuje da se popis policijskih službenika iz čl. 2. ovoga Pravilnika (koji ostvaruju pravo na građansko odijelo) sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije (st.1.), te da policijskim službenicima iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo (st.2.).

 

15. Cijeneći nadalje odredbu čl. 13. st. 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09, 92/14, 50/19 dalje: ZPPO), kojom su propisane policijske ovlasti te odredbu čl. 3. st. 1. citiranog Zakona, kojom je propisano da su policijski poslovi, između ostalog, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, a da se navedeni policijski poslovi sukladno odredbi čl. 3. st. 2. ZPPO obavljaju primjenom policijskih ovlasti, prvostupanjski sud je zaključio da je tužiteljica policijska službenica koja svakodnevno redi na poslovima vezanim uz sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje, prikupljanje podataka o kaznenim djelima i počiniteljima, te da stoga sukladno citiranim zakonskim propisima ima pravo na nabavu građanskog odijela.

 

16. Stoga, kako tuženik u razdoblju 2014. - 2018. nije tužiteljici osigurao ili službenu odoru ili građansko odijelo, istog obvezuje isplatiti tužiteljici naknadu s navedene osnove u ukupnom iznosu od 15.798,72 kn, sa zateznim kamatama na svaki pojedini iznos, pobliže navedeno točkom I izreke citirane presude.

 

17. Odluku o parničnom trošku temelji na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP-a.

 

18. Navedeno utvrđenje prvostupanjskog suda ovom sudu nije prihvatljivo.

 

Relevantne su slijedeće zakonske odredbe:

- odredba čl. 1. st. 2. toč. 2. ZPPO prema kojoj policijske poslove obavlja i policijske ovlasti primjenjuje policija prema odredbama ovog Zakona u kriminalističkim istraživanjima;

 

- odredba čl. 2. st. 1.toč. 3. ZPPO koja propisuje da je policijski službenik službenik Ministarstva, kao i službenik strane policijske službe, koji je prema međunarodnom ugovoru, ovom i drugom zakonu, ovlašten obavljati policijske poslove,primjenom policijskih ovlasti;

 

- odredba čl. 3. ZPPO koja propisuje da su policijski poslovi: zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita javnog reda i mira te imovine, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, protueksplozijska zaštita, postupanje prema strancima, nadzor državne granice, poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom, poslovi na moru i unutarnjim vodama iz nadležnosti policije, osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhićenikom i pritvorenikom (st.1.), te da se policijski poslovi obavljaju primjenom policijskih ovlasti (st.2.);

 

- odredba čl. 13. st. 1. ZPPO koja propisuje da su policijske ovlasti između ostalog: prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenja podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta, pregled dokumentacije;

 

- odredba čl. 28. st. 5. ZP koja propisuje da način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom;

 

- odredba čl. 3. st. 1. Pravilnika koja propisuje da se popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika (a to su policijski službenici koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavljaju policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu) sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije.

 

19. Tumačenjem domašaja i značenja citirane odredbe čl. 28. st. 5. ZP zaključiti je da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti, jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odjelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz čl. 28. st. 4. ZP ima pravo na građansko odijelo, te prema pravnom shvaćanju ovoga suda, odobrenje popisa policijskih službenika koji imaju pravo na građansko odijelo ima konstitutivni značaj, jer je to uvjet za priznavanje i ostvarivanje navedenog prava.

 

20. Prema stanju u spisu tužiteljica i ne tvrdi da je stavljana na takav popis pa je očito da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužiteljica predstavljaju policijske poslove u smislu čl. 28. st. 4. ZP, slijedom čega tužiteljici nije ni priznato pravo na građansko odijelo.

 

21. Prema opisu poslova radnog mjesta tužiteljice, ista kao vještak obavlja isključivo stručne poslove vještačenja, u okviru kojeg posla obavlja manje složena vještačenja spornih tragova papilarnih linija i otisaka papilarnih linija te detekciju, fiksiranje, identifikaciju otisaka papilarnih linija prema matrici kompetencije; unosi i ažurira podatke u zbirci papilarnih linija te obavlja poslove automatizirane provjere i usporedbe podataka iz zbirke; u slučajevima kada bi njegova prisutnost bila korisna za davanje nalaza i mišljenja, na poziv nadležnih tijela sudjeluje u radu na mjestu događaja; neposredno sudjeluje u primjeni i poboljšavanju sustava upravljanja kvalitetom, nadzire i usmjerava rad tehničara u predmetnima vještačenja; vodi brigu o povjerenoj mu opremi i potrošnom materijalu te predlaže njihovu nabavu; obavlja i druge poslove po nalogu nadređenog rukovoditelja, slijedom čega u opisu navedenih poslova tužiteljice nije neposredno sprječavanje kaznenih dijela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih dijela za koje se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, već stručna pomoć drugim policijskim tijelima i službenicima kojima je to primarna zadaća u okviru njihovog radnog mjesta.

 

22. Stoga, prema ocjeni ovog suda, a s obzirom na sadržaj čl. 3. i čl. 13. st. 1. ZPPO te opis poslova tužiteljice, ne radi se o policijskim poslovima koji se obavljaju tijekom cijele godine primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, iz kojih razloga tužiteljica nema pravo na građansko odijelo u smislu čl. 28. st. 4. i 5. ZP.

 

23. Identična pravna shvaćanja u činjenično i pravno identičnom predmetu kao i ovaj sud zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj Rev-257/2021-2 od 25. svibnja 2021.

 

24. Zbog tih razloga pravilnom je primjenom materijalnog prava pobijanu presudu trebalo preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu naknade za nabavu građanskog odijela za 2014. – 2018.

 

25. Tuženik je u cijelosti uspio u parnici pa ima pravo na naknadu parničnog troška u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu i podneska od 12. lipnja 2019. primjenom Tbr. 8 toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 – dalje: Tarifa) u iznosima od po 1.000,00 kn, te zastupanja na ročištima 16. listopada 2019., i 27. studenog 2019., primjenom Tbr. 9. toč. 1. Tarife, za svako po 1.000,00 kn ili sveukupan iznos od 4.000,00 kn. Nadalje, tuženiku pripada naknada parničnog troška za sastav žalbe primjenom Tbr. 10. toč. 1. Tarife u iznosu od 1.250,00 kn. 

 

26. Slijedom svega obrazloženog odlučeno je kao u izreci ove presude na temelju odredbi čl. 373. toč. 3. i čl. 166. st. 2. ZPP-a.

 

U Rijeci 17. studenog 2021.

 

Sutkinja

Dubravka Butković Brljačić, v.r.