Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex Vojarna Sv. Križ
Dračevac

Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda mr.sc. Ivani Erceg-Ćurić, kao sucu
pojedincu, a na prijedlog sudske savjetnice Sanje Vrgoč, u pravnoj stvari tužiteljice
A. V., OIB:…, K. L., P. S.L. 18B, zastupane
po punomoćnici M. R. Š., odvjetnici u S., T., protiv
tuženika KBC S., OIB:…, S., S.,
zastupan po generalnom punomoćniku B. D., dipl. iur., radi isplate, nakon
glavne i javne rasprave održane u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice
J. G., odvjetničke vježbenice kod odvjetnice M. R. Š., odvjetnice
iz S. i generalnog punomoćnika tuženika B. D., dipl. iur., zaposlenika
tuženika, zaključene 20. listopada 2021., objavljene 16. studenog 2021.,

p r e s u d i o j e

" I. Nalaže se tuženiku KBC S., OIB:…, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici
A.V., OIB:…, . razliku manje
isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od 01. prosinca 2015. do 31. listopada

2017. u ukupnom iznosu od 1.010,24 kuna (slovima: jednutisućudesetkuna i
dvadesetčetiri lipe) zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 89,58 kuna teče od 15. siječanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 117,80 kuna teče od 15. srpanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 253,54 kuna teče od 15. kolovoz 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 177,70 kuna teče od 15. rujan 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 188,77 kuna teče od 15. listopad 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 182,86 kuna teče od 15. studeni 2017.
do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak.

II. Nalaže se tuženiku KBC S., OIB:…, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici

2 Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

A. V., OIB:…, . parnični
trošak u iznosu od 859,37 kn (slovima: osamstotina pedesetdevet kuna) sa
zakonskom kamatom koja teče od 16. studenog 2021. do isplate po stopi određenoj
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se za više
zatraženo odnosno za iznos od 234,38 kn (preko iznosa od 859,37 kn do iznosa od

1.093,75 kn) zahtjev tužiteljice za naknadom troška odbija kao neosnovan."

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 28. prosinca 2021. podnijela tužbu u kojoj navodi da je u
utuženom razdoblju bila zaposlenik tuženika koji predstavlja javnu službu u smislu
odredbi iz čl. 2. Zakona o plaćama i javnim službama (NN br. 27/01, 39/09). Nadalje,
navodi da je 23. studenog 2006. između Vlade RH i Sindikata javnih
službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim
Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama i
to po 6% u 2007., 2008. i 2009. Međutim, zbog nastupa recesije dana 13. svibnja

2009. Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama (nastavno: Dodatak Sporazumu), temeljem kojeg su se
suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn
bruto, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno
sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV.- V. Dodatka Sporazuma
ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim
službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011.
Vlada RH i Sindikati javnih službi su sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje: Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu).
U odredbama čl.III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. propisano je da će osnovica
za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na
poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva
ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Čl.XI. navedenih
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011. je propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune
smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se
ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih
izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih
izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast
BDP-a manji od 3%. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz
čl.199.st.1. Zakona o radu (NN br.93/14) primjena izmjena dodatka sporazumu
istekla je dana 26.siječnja 2017. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. su usvojene i u obliku
Arbitražne odluke od 07.prosinca 2011., gdje je navedeno da se čl.III mijenja i glasi:
''Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto za
mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na

3 Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva
ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“ Pravo na
isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Sporazuma o osnovici za plaće
u javnim službama od 23.studenoga 2006., gdje je u čl.I. ugovoreno da se osnovica
za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. za 6 % i da će
se te obračunske osnovice primjenjivati od 01. siječnja svake godine, a pravo na
isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici
plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009. također sklopljen između Vlade
Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi u kojemu se u toč.III. tog dodatka navodi
da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike
Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)
osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto.
Sukladno stavu tužiteljice, ali i sudske prakse, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu
o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju pravno
valjani Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl.3. Zakona o osnovici plaće
u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u javnim službama određuje
kolektivnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, te
odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama (NN br.115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim
službama, te odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama (NN br.141/12) kojom je utvrđena primjena dodatka
sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim
službama. U navedenom smislu je odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog
ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10) i bilo
propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze važeći
dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima.
Podjednako je bilo propisano i odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.141/12). Isto proizlazi i iz
činjenice što su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili
Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene
čl.IV.st.5., a u vezi s čl.VII.st.1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu, uvjeti za
povećanje osnovice temeljem odredbe čl.III. spomenutih Izmjena Dodatka
Sporazumu ispunjeni su krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što
proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada .2011. Državni
zavod za statistiku objavio je dana 28.kolovoza 2015. prvu procjenu tromjesečnog
BDP za drugo tromjesečje 2015., a u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je
tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. realno veći za 1,2 % u odnosu na isto
tromjesečje 2014.Također je Državni zavod za statistiku 27.studenog 2015. objavio
prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se ističe da
prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. realno

4 Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

veći za 2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. Dakle, aritmetička sredina
navedenih stopa rasta BDP-a je 2%, pa je u tom smislu krajem studenog 2015.
ispunjen uvjet iz čl.III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečna), pa se osnovica plaće u tom smislu u prosincu 2015.
povećala na iznos od 5.415,37 kuna. Međutim, tuženik je od prosinca 2015.
tužiteljičinu plaću obračunavao po smanjenoj osnovici, pa tužiteljica ima potraživanje
prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od
prosinca 2015. do siječnja 2017. Tužiteljica je prethodno podnijela tužbu kojom je
predložila da se rješenjem naloži tuženiku da u roku 15 dana u spis dostavi platne
liste tužiteljice za utuženo razdoblje, uz prijedlog da se presudom utvrdi da je tuženik
dužan isplatiti tužiteljici ukupan iznos koji bude utvrđen po dostavljenoj dokumentaciji
i provedenom financijsko-knjigovodstvenom vještačenju na ime manje isplaćene
naknade plaće, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na
svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, kao i da tužiteljici isplati
parnični trošak sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do
isplate, sve u roku od 15 dana. Prije upuštanja tuženika u raspravljanje, podneskom
zaprimljenim 17. listopada 2021. tužiteljica je dostavila u spis uređeni tužbeni zahtjev
kojim potražuje razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od 01.
prosinca 2015. do 31. listopada 2017. u ukupnom iznosu od 1.010,24 kuna sa
pripadajućom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate,
navodeći da je tužbeni zahtjev preciziran u skladu s izračunom dostavljenim od
strane tuženika.

2. Tijekom postupka tužiteljica su u cijelosti ostala kao u tužbi, te osobito kao u
podnesku od 17. listopada 2021. kojim je uređen tužbeni zahtjev, dok je tuženik na
pripremnom ročištu održanom 20. listopada 2021., na kojemu je ujedno i zaključen
prethodni postupak, te održana i zaključena glavna rasprava istakao ne osporava
visinu tužbenog zahtjeva tužiteljice kako je postavljena podneskom od 17. listopada

2021. no, osporavao je pravni osnov.

3. Dakle, tuženik nije osporavao visinu tužbenog zahtjeva tužiteljice, te se
upustio u raspravljanje po uređenom tužbenom zahtjevu od 17. listopada 2021. Ovaj
sud je u smislu odredbi članka 190. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“
broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08.,
57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP) dopustio preinaku tužbe u
skladu s podneskom tužitelja od 17. listopada 2021. jer se tuženik se nije izričito
protivio navedenoj preinaci, te se upustio u raspravljanje po preinačenoj tužbi.

4. Sud je izveo dokaze pregledom Izmjena i dopuna dodatku Sporazuma o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada.2011. i arbitražne odluke od 7.
prosinca 2011., Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. Studenog

2006., Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009., preslike Vjerodostojnog tumačenja
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama
usvojenog dana 28. prosinca 2012., priopćenja za javnost Državnog zavoda za
statistiku od 28. kolovoza 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015. te objavu procjene DZS-a od 4. rujna 2015., priopćenja za javnost

5 Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

DZS-a od 27. studenog .2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće
tromjesečje 2015., te objavu procjene DZS-a od 4. prosinca 2015., priopćenje za
javnost od 20. listopada 2016., te ostale isprave priložene spisu. Za navesti je da
dokaze koje posebno ne spominje u ovoj odluci sud smatra irelevantnim za ishod
ovog postupka.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike
plaće temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za
plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. za razdoblje od prosinca

2015. do listopada 2017. u ukupnom iznosu od 1.010,24 kn.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila
zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu
odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na temelju ugovora o radu
na neodređeno vrijeme Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te nije sporna pravilnost izračuna
razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju.

8. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, te potom i način
tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća
u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i
isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici
od 5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a.

9. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14,
127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka., dok je odredbom st. 2. citiranog članka propisano kako se iznimno od
stavka 1. istog članka, kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i duže razdoblje
produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru.

10. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi:

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja,
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat
znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi
Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički
sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te
Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u

2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za
izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja
se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009.
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili
o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun

6 Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011.
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim
da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog
sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su
Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice,
način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici
plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu,
time da je iz čl. 1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža
usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011.

11. Plaća tužiteljice u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici
plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), te je izmijenjenom
odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("Narodne novine" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog
Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se
na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se
ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama.

11.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 126/2016.), kojom je
osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja

7 Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u
mjesecu veljači 2017.

11.2. Također, Vlada RH i osam sindikata javnih službi
sklopili su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.studenog 2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.

11.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja

2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od

25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“ Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog
ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj:
141/12, dalje: TKU/12) ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te
sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz
njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.
studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“

12. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz
zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku
("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje ZPP), te primjenjujući pravne
izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužiteljica
osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u iznosu od 1.010,24 kn.

12.1. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovana osporavanja pravnog osnova
od strane tuženika. Pogotovo kada govorimo o pravnoj valjanosti i pravnoj snazi
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26.
listopada 2011, dalje IDD Sporazuma. Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07,
TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno
ugovorili da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema uvjetima
specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao potpisnik IDD Sporazuma
izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca

2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu pravnu valjanost i nije nikada u
odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje njegove ništavosti. Osim toga
valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-
408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III/3535/12, odredbe
kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u sklapanju samo ako je sindikat bio
isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog pregovaranja i sklapanja ugovora.
U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije potpisao jedan od sindikata, međutim iste

8 Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz čega je razvidno da je sudjelovao u
pregovaranju pa se ne može pozivati na ništetnost istih.

12.2.Slijedom navedenog, a prema stavu ovog Suda, IDD Sporazuma
predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-
a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o
osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temelj za
određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD
Sporazuma bile na snazi do 26. siječnja 2017. godine jer je čl. XI IDD Sporazuma
ugovoreno trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri
mjeseca sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.

12.3. Vezano za primjenu čl. III IDD Sporazuma, treba naglasiti, da odredbom
čl. VIII IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD Sporazuma. Naime, iz
teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26. listopada 2011., tako i
iz Vjerodostojnog tumačenje od 28. prosinca 2012. proizlazi da se odgoda odnosi
samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD Sporazuma, slijedom
čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način povrata osnovice.
Identičan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-
1111/2020-2.

12.4. Budući su nesporni podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima
je zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a u drugom
tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem tromjesečju od 2,8%, a što daje
aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće tromjesečje objavljeni 4.
prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD Sporazuma za obračun plaća u
javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto ostvarili s plaćom za prosinac

2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja 2016. i trajali su do zaključno s
plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti isplaćena do 15. veljače 2017.

13. U odnosu na daljnje utuženo razdoblje i to za razdoblje nakon 26. siječnja

2017., a koje se odnosi na isplatu razlike plaće za lipanj 2017. do zaključno listopada

2017., potrebno je istaknuti kako je odredbom čl. XI. IDD Sporazuma između ostalog
propisano kako se Dodatak Sporazumu i IDD istog smatraju Ugovorom na određeno
vrijeme u trajanju od 5 godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri
pristupiti produljenju roka trajanja Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u
razdoblju od potpisivanja citiranih Izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. godine
bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.

13.1. Slijedom naprijed iznijetog te imajući u vidu odredbu 199. čl. st. 2.ZR-a
prema kojoj se iznimno od odredbe st. 1. istog članka kolektivnim ugovorom može
ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u
kolektivnom ugovoru, te kod nesporne činjenice ispunjenja uvjeta u smislu članka VII.
IDDS-a, za zaključiti je kako je citiranim odredbama IDDS-a ugovoreno duže
razdoblje primjene pravnih pravila sadržanih u TKU/10 i to za daljnjih godinu dana.

13.2. S obzirom na navedeno, a budući je ispunjen uvjet za primjenu više
osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u
utuženom razdoblju, jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za
dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2

9 Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

ili više posto), ispunjenjem kojeg uvjeta je sukladno naprijed citiranim odredbama
IDDS-a došlo do produljene primjene odredbi Sporazuma i IDDS-a i nakon 26.
siječnja 2017. za daljnjih godinu dana, ovaj sud smatra kako je tuženik bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću tužitelju po uvećanoj osnovici od 5.415,37 kn u odnosu
na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, kako u
razdoblju od siječnja 2016. do 26. siječnja 2017., tako i u daljnjem utuženom
razdoblju i to do zaključno listopada 2017.

14. Nesporno da je tuženik u utuženom razdoblju tužiteljici obračunavao plaću
prema osnovici od 5.108,84 kn, a da je trebao primijeniti osnovicu od 5.415,37 kn, to
je nastala razlika neisplaćene plaće prema toj osnovici za navedeno razdoblje u
ukupnom iznosu od 1.010,24 kn, s mjesečnim iznosima razlike plaće koji su
izračunati od strane tužiteljice i koje tuženik u visini nije osporio, te je odlučeno kao
pod točkom I/ izreke presude. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je
pozivom na odredbu čl. 328. st.2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“,
broj: 53/91, 91/92,58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08,
57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19: dalje ZPP).

15. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane
tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan
utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne
navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos, slijedom čega je
odlučeno kao u izreci presude.

16. Na sve dosuđene iznose tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata
sukladno odredbi članka 29. ZOO-a osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate
na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće,
koji dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. i 5. Zakona o
porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na
dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju. Odredbom čl. 45. st.

4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 187/04) i čl. 61. st. 1. i 9.
Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05, 96/06 i 68/07),
propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava
tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od
nesamostalnog rada iz čl. 14. tog Zakona i članaka 11., 12. i 15. Pravilnika,
umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitaka
po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12.
st. 9. i čl. 16. st. 2. tog Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. tog
Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s
isplatom primitaka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku.

17. Tužiteljici je obzirom na uspjeh u postupku primjenom odredbi članka 154.,
u vezi sa člankom 155. ZPP-a pripadaju troškovi sukladno Tarifi o nagradama i
naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).
Nadalje, tužiteljici je određen trošak zastupanja po punomoćniku u granicama
postavljenog zahtjeva i to za sastav tužbe - 25 bodova (Tbr. 7. točka. 1. Tarife), za
sastav podneska od 17. listopada 2021. – 6,25 bodova (Tbr. 8. točka. 3. Tarife), za
zastupanje na ročištu 20. listopada 2021. - 25 bodova (Tbr. 9. točka 1. Tarife), te za
zastupanje na ročištu za objavu 12,5 bodova (Tbr. 9. točka 3. Tarife) što pomnoženo
sa vrijednošću boda od 10,00 kn (Tbr. 50. Tarife), a uvećano za iznos PDV-a (Tbr.

10 Poslovni broj: Pr-3331/2020-8

42. Tarife) iznosi ukupno 859,37 kn. Za više zatraženo, odnosno za iznos od 234,38
kn (preko iznosa od 859,37 kn do iznosa od 1.093,75 kn) zahtjev tužiteljice je odbijen
kao neosnovan. Navedeni iznos odnosi se na razliku u vrijednosti boda sastav
podneska od 17. listopada 2021. – preko vrijednosti od 6.25 do 25 bodova
pomnoženo sa vrijednošću boda od 10,00 kn, te uvećano za iznos PDV-a. Naime,
ovaj sud smatra da je navedeni podnesak bio potreban. Ipak, ne radi se o
obrazloženom podnesku iz Tbr. 8. toč. 1. u vezi sa 7. točka. 1. Tarife, već o jednom
od ostalih podnesaka (specificiranje tužbenog zahtjeva u skladu s podacima
dostavljenim od strane tuženika) odnosno, podnesak iz Tbr. 8. Toč. 3. u vezi sa 7.
točka. 1. Tarife. Navedeni stav izražen je i u odluci Županijskog suda u Zagrebu od

12. listopada 2021., poslovni broj Gž R-1912/2021-2.

17. 1. Tužiteljici pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem
odredbe članka 29.st.2. koje teku od presuđenja pa do isplate temeljem odredbe
članka 30.st.2. Ovršnog zakona ( Narodne novine broj 112/12, 25/13,93/14, 55/16,
73/17). Radi navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

18. Sukladno navedenom, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Splitu, 16. studenog 2021.

SUTKINJA

mr.sc. Ivana Erceg-Ćurić,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od
dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog
suda nadležnom županijskom sudu.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne
primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz
članka 354. stavak 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10.,11.. 12., 13., i 14. Zakona o
parničnom postupku. Žalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ne može
podnijeti, odbacit će se kao nedopuštena. Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.