Poslovni broj: Gž-544/2021-2

Poslovni broj: Gž-544/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, po sucu Krešimiru Biljanu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja B.R., iz G.S., H.S., OIB:…., zastupanog po punomoćniku Đ.Z., odvjetniku iz S., protiv tuženika Osiguranje d.d., iz Z., A., OIB: zastupanog po punomoćniku H.L., odvjetniku iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-277/2019-20 od 13. svibnja 2021. dana 16. studenog 2021.,

p r e s u d i o j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-277/2019-20 od 13. svibnja 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za naknadom štete u iznosu od 20.500,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 05. srpnja 2018. pa do isplate a tužitelju je naloženo da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.250,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. Pravodobno podnesenom žalbom tužitelj pobija prvostupanjsku presudu ne navodeći pri tome određeno zakonske razloge no iz sadržaja žalbe proizlazi kako smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo prilikom ocjene odgovornosti za nastalu štetu.

Tužitelj smatra da se u konkretnom slučaju radi o odgovornosti za štetu od opasne stvari odnosno da štetnik odgovara po objektivnom kriteriju bez obzira na krivnju a da položaj tužitelja kao oštećenika olakšava i odredba članka 1063. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje u tekstu ZOO).

Naime pored činjenice koja je utvrđena u postupku da je osiguranik tuženika prešao na dio kolnika kojim se propisno kretao tužitelj te na taj način izazvao prometnu nesreću nesporna je objektivna odgovornost tuženika jer je automobil u pokretu opasna stvar.

Slijedom izloženog predlaže drugostupanjskom sudu prihvaćanje žalbe, ukidanje pobijane presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženiku cijelosti osporava žalbene navode smatrajući u bitnom da  u konkretnom nema mjesta primjeni odredbi članka 1063. i 1064. ZOO-a obzirom na odredbu članka 1072. navedenog zakona.  

Slijedom izloženog predlaže drugostupanjskom sud odbijanje žalbe tužitelja kao neosnovane.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu sukladno odredbi članka 365. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13.  89/14. i 70/19. – dalje u tekstu ZPP) te utvrđuje da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud kao drugostupanjski pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete iz prometne nesreće od 04. srpnja 2018.

7. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno da je tužitelj sudjelovao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila registarske oznake a osiguranik tuženika vozeći osobni automobil registarske oznake.

Iz iskaza saslušanih svjedoka te napose nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je do prometne nesreće došlo na način da je osiguranik tuženika svojim prednjim desnim dijelom vozila naletio na divljač te je uslijed udarca i intenzivnog kočenja prešao na suprotni kolnički trak i svojim prednjim lijevim dijelom vozila udario i u vozilo tužitelja koje se kretalo svojim kolničkim trakom.

Neposredno prije sudara osiguranik tuženika je vozio dopuštenom brzinom od 60 km/h pri čemu vještak navodi da je isti na iznenadnu opasnost tj. na nalet divljači reagirao intenzivnim kočenjem što je imalo za posljedicu neupravljivost vozila a opisana reakcija je u skladu sa instiktivnom reakcijom većine prosječnih vozača u takvoj prometnoj situaciji.

8. Prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe članka 8. ZPP-a te imajući u vidu da stranke nisu imale primjedbi na nalaz vještaka smatra tužbeni zahtjev neosnovanim a svoju odluku u bitnom obrazlaže da je tuženik tijekom postupka dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje odnosno da je dokazao kako je šteta nastala isključivo radnjom treće osobe odnosno nadležnog lovačkog društva u smislu odredbe članka 83. stavak 1. Zakona o lovstvu (NN 140/05., 75/09., 153/09., 14/14., 21/16., 41/16., 67/16., 62/17.) odnosno pravne osobe koja upravlja javnom cestom temeljem odredbe članka 50. Zakona o cestama (NN 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.).

9. Neosnovani su žalbeni navodi da se u konkretnom slučaju prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva trebaju primijeniti odredbe članka 1063. odnosno 1064. ZOO-a.

Naime nesporno je da je motorno vozilo u pogonu opasna stvar no odgovornost za štetu po objektivnom kriteriju u tome slučaju se odnosi samo za štetu koju pretrpe treće osobe u smislu odredbe članka 1069. ZOO-a.

No u konkretnom slučaju odgovornost za štetu se ocjenjuje po kriteriju krivnje u smislu članka 1072. ZOO-a jer se tužitelj kao vozač osobnog automobila ne može smatrati trećom osobom.

Naime prema odredbi članka 1072. ZOO-a kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svi štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj a ukoliko postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje (stavak 1. i 2. ).

Prema odredbi članka 1045. stavak 1. ZOO-a   tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje a krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom (članka 1049. ZOO-a).

Primjenjujući navedene odredbe na utvrđeno činjenično stanje nespornim proizlazi da se odgovornost za štetu iz predmetne prometne nesreće ocjenjuje po kriteriju krivnje.

Kako iz provedenih dokaza proizlazi da osiguranik tuženika nije prešao na suprotni kolnički trak zbog namjere ili nepažnje već uslijed nenadane opasnosti odnosno naleta divljači i poduzetog intenzivnog kočenja koje je normalna reakcija svakog prosječnog vozača, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti zahtjeva jer je tuženik dokazao da šteta nije nastala njegovom krivnjom.

10. Slijedom navedenog ovaj sud je sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.

Vukovar, 16. studenog 2021.

              Sudac

              Krešimir Biljan, v.r.