1           Poslovni broj: 3 Us I-439/2021-9

Poslovni broj: 3 Us I-439/2021-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužitelja M. K. iz R. S., I. – Lj., N. T. …, OIB: … protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenica B. B., službena osoba tuženika, radi prava iz mirovinskog osiguranja, 10. studenoga 2021.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe, KLASA: UP/II 141-02/20-03/03060166356, URBROJ: 341-99-06/2-20-8192 od 11. ožujka 2021.

Obrazloženje

1.   Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 141-02/20-03/03060166356, URBROJ: 341-99-06/2-20-8192 od 11. ožujka 2021. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Vukovaru, KLASA: UP/I 141-02/20-03/03060166356, URBROJ: 341-22-06/2-20-14541 od 6. listopada 2020. kojim je tužitelju odbijen zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu.
2.   Tužitelj u tužbi osporava zakonitost predmetnog rješenja u bitnome navodeći da su tijekom postupka povrijeđene odredbe Zakona o općem upravnom postupku u svezi sudjelovanja stranke u postupku i pružanja dokaza. Naime, tužitelju nije omogućeno da se izjasni o provedenim vještačenjima tijekom upravnog postupka, a koji mu kao materijalni dokazi nisu niti dostavljeni, a slijedom toga nije imao mogućnost dostaviti svu medicinsku dokumentaciju i mišljenje liječnika specijalista o njegovom zdravstvenom stanju koje se pogoršalo od trenutka podnošenja zahtjeva. Smatra da iz liječničke dokumentacije koju prilaže uz tužbu nesporno proizlazi da je nesposoban za posao te da ispunjava uvjete iz odredbe članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju. Iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj predlaže Sudu poništiti osporavano rješenje tuženika.
3.   U odgovoru na tužbu tuženik  navodi da je osporavano rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, dok navodi i razlozi tužbeni nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Ističe da su vještaci oba stupnja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, suglasni u ocjeni da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Poziva se na odredbu članka 14. stavka 10. Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj: 67/17., 56/18.; nastavno: Uredba), kao i na činjenicu da niti jednom odredbom Zakona o mirovinskom osiguranju ili Uredbe nije propisana obveza Zavoda da nalaze i mišljenja vještaka dostavlja osiguraniku radi očitovanja o istom, dok je u obrazloženju osporavanog rješenja u cijelosti citirano obrazloženje nalaza i mišljenja. Napominje da je tužitelju rješenjem Područnog ureda u Vukovaru, broj: 107891 od 8. travnja 2021. priznato pravo na starosnu mirovinu. Slijedom navedenog, predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
4.   Tužitelj u podnesku od 19. listopada 2021.  ističe da mu je prilikom obračuna mirovine odbijeno četiri godine radnog staža, za 1980., 1988., 1989. i 1990. godinu. Navodi da je njegova bolest počela otprilike 1984. godine kada se prvi puta pojavljuje masnoća u krvi i oštećenje kralježnice, a nakon 2000. godine pojavljuje se šećerna bolest, upala pankreasa, oslabljen vid, pritisak, oboljenje sitnih krvnih žila, kamen i pijesak u bubrezima. Poziva se na članke iz Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije te smatra da ima pravo na invalidsku mirovinu.
5.   U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 3. studenoga 2021. kod ovoga Suda održana je javna rasprava kako bi se, u smislu odredbe članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima  (''Narodne novine'', broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.; – dalje: ZUS), svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.
6.   Na raspravu je pristupila službena osoba tuženika koja je ostala kod navoda iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporavanog rješenja, dok na raspravu nije pristupio uredno pozvani tužitelj te je ista održana u njegovoj odsutnosti sukladno odredbi članka 39. stavka 2. ZUS-a.
7.   Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8.   Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu podnesen 2. rujna 2019. nositelju mirovinskog osiguranja u Republici Srbiji, prema Ugovoru između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije o socijalnom osiguranju („Narodne novine“, Međunarodni ugovori, broj: 14/01.).
9.   Prema odredbi članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/2019. – nastavno: ZOMO) smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima (stavak 1.). Preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima (stavak 2.).  Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima (stavak 3.). Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti (stavak 4.).
10. U predmetnom upravnom postupku pribavljen je nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb, evidencijski broj vještačenja: 475099 od 29. rujna 2020. iz kojega proizlazi da ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
11. Temeljem takvog nalaza i mišljenja prvostupanjsko tijelo je donijelo rješenje KLASA: UP/I 141-02/20-03/03060166356, URBROJ: 341-22-06/2-20-14541 od 6. listopada 2020. kojim je tužitelju odbijen zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu.
12. No, kako je tužitelj izjavio žalbu protiv navedenog rješenja, cjelokupan spis dostavljen je Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjem uredu u Zagrebu, koji je dana 4. ožujka 2021. donio nalaz i mišljenje, evidencijski broj vještačenja: 561008.
13. Iz navedenog nalaza i mišljenja, između ostalog, proizlazi da je tužitelj rođen …. godine, po zanimanju je radnik (SSS) sa radnim stažem oko 19 godina. Liječi se zbog dijabetesa od 2000. godine i na inzulinskoj je terapiji 3 puta dnevno od 2009. godine. Razvio je komplikacije u vidu retinopatije i polineuropatije, na lijevo oko ambliopija. Ima i kataraktu na oba oka (VOD:07 VOS:0,2). Liječi se i zbog hipertenzije i degenerativnih promjena kralježnice (RTG od 7. ožujka 2018.) bez značajnijeg neurološkog ili funkcionalnog deficita te obavlja fizikalnu terapiju. Inozemni nositelj osiguranja utvrdio je potpuni gubitak radne sposobnosti od 2. rujna 2019. Vijeće viših vještaka zaključuje da navedene promjene u zdravstvenom stanju po svojem stupnju izraženosti kod tužitelja ne uvjetuju smanjenje radne sposobnosti za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti te stoga ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
14. U konačnici je mišljenje nadležnih vještaka oba stupnja, da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
15. Sud smatra da je predmetni nalaz, mišljenje i ocjena Vijeća viših vještaka, u odnosu na medicinske činjenice, po svom sadržaju u skladu s odredbama Uredbe budući da sadrži medicinsku dokumentaciju tužitelja na osnovu koje je odlučeno, nalaze u svezi s bolestima te činjenice koje iz njih proizlaze, medicinske indikacije u mišljenju su jasno obrazložene, kao i povijest bolesti tužitelja te je u konačnosti obrazloženo da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Stoga Sud smatra da je takav nalaz, mišljenje i ocjena sastavljen sukladno Uredbi, mogao poslužiti tuženiku  kao valjana osnova za donošenje zakonitog rješenja.
16. Tužitelj navodima iz tužbe i tijekom spora ne dovodi u dvojbu Sud o tome da je prilikom provođenja upravnog postupka i donošenja osporavane odluke došlo do povrede njegovih prava, obveza ili pravnog interesa niti je doveo u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja u svezi medicinski odlučnih činjenica, već iznosi stajalište u svezi svog zdravstvenog stanja. Pri tome valja naglasiti da su svu relevantnu medicinsku dokumentaciju priloženu spisu upravnog postupka vještaci uzeli u obzir prilikom donošenja nalaza i mišljenja te da se u konkretnom slučaju radi o činjeničnim pitanjima medicinske naravi, koja su prije svega u nadležnosti vještaka liječnika, koji su u konačnici zaključili da se kod tužitelja i dalje radi o profesionalnoj nesposobnosti za rad, a kako su vještaci svoja mišljenja dostatno obrazložili i Sud ih stoga prihvaća.
17. Budući da Sud nije u mogućnosti sam ocjenjivati povezanost oštećenja zdravlja tužitelja po određenim dijagnozama sa činjenicom da li kod istoga na osnovu postojećih bolesti postoji smanjenje, odnosno gubitak radne sposobnosti, a kako tužitelj nije predložio izvođenje dokaza u ovom sporu, kojim bi se eventualno moglo dovesti u sumnju činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku, koje bi ukazalo na drukčiju ocjenu od one dane po nadležnim vještacima, Sud je donio odluku na temelju stanja spisa.
18. U skladu s tim stanjem, Sud je prihvatio ocjenu danu po stručnom tijelu medicinskog vještačenja, a koje je svoje obrazloženo mišljenje dalo po cjelovitoj medicinskoj dokumentaciji i prema kojem je obrazloženo da kod tužitelja ne postoji smanjenje, odnosno gubitak radne sposobnosti.
19. Posebno se ističe kako  se kod priznavanja prava na invalidsku mirovinu primjenom međunarodnog ugovora mora utvrditi postojanje invalidnosti prema hrvatskim propisima i pred tijelima hrvatskog nositelja mirovinskog osiguranja. Svaka država ugovornica primjenjuje vlastiti sustav ostvarivanja prava na davanja na temelju invalidnosti pa tako primjenjuje i vlastitu definiciju invalidnosti koja sadržava zakonske i medicinske kriterije koji su svojstveni njezinom sustavu socijalne sigurnosti, tržištu rada i drugim elementima koji se pri definiranju invalidnosti uzimaju u obzir, stoga prigovori tužitelja da mu je u Republici Srbiji priznato pravo na invalidsku mirovinu nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.
20. Pri tome valja napomenuti da je odredbom članka 14. stavka 10. Uredbe propisano da za osobe s boravkom u inozemstvu vijeće vještaka iz članka 3. stavka 5. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje na temelju medicinske dokumentacije ili detaljnog medicinskog izvješća dostavljenog od inozemnog nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, a kada za to postoje razlozi, vještak ili vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje na temelju neposrednog pregleda osigurane osobe.
21. Sud ujedno utvrđuje da je tuženik povrijedio odredbu članka 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09.) kojom je regulirano omogućavanje izjašnjavanja stranke u postupku. Međutim, navedeni procesni nedostatak u konkretnom slučaju ne dovodi u pitanje pravilnost tuženikove odluke, a odredbom članka 57. stavka 2. ZUS-a propisano je, između ostalog, da će sud odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donošenju pojedinačne odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rješavanje predmeta postupka. Naime, ponovno vođenje postupka samo zbog navedenog procesnog nedostatka u stvari u odnosu na koju sud nedvojbeno utvrdi da je izreka rješenja zakonita, u konkretnom slučaju bilo bi nesvrhovito te protivno načelima učinkovitosti i ekonomičnosti, što je i ratio odredbe članka 57. stavka 2. ZUS-a, koja odredba obvezuje sud da u takvoj situaciji tužbeni zahtjev odbije. Također, tužitelj je u žalbenom postupku i tijekom ovog upravnog spora imao mogućnost izjasniti se o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje upravne stvari, a što je i učinio, te je tuženik u žalbenom postupku, kao i Sud u ovom upravnom sporu isto razmotrio.
22. Slijedom navedenog, Sud osporavano rješenje tuženika ocjenjuje zakonitim, dok preostali navodi tužitelja ne utječu na drukčije rješavanje upravnog spora.
23. Stoga je sukladno odredbi članka 57. stavka 2. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, odnosno odlučeno je kao u izreci presude.

U Osijeku 10. studenoga 2021.

                                                                                                                                                 Sutkinja

                                                                                                                                            Jasenka Beker v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).