1

                                                Broj: Ppž-7638/2021

                                                                                                                           Broj: Ppž-7638/2021

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Popović kao predsjednice vijeća, te Siniše Senjanovića i Kristine Gašparac Orlić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene M. V., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko - kninske, Policijske postaje Šibenik s Policijskom ispostavom Primošten, protiv presude Općinskog suda u Šibeniku broj Pp J-148/2020 od 26. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj 10. studenog 2021.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko - kninske, Policijske postaje Šibenik s Policijskom ispostavom Primošten i potvrđuje se pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Šibeniku broj Pp J-148/2020 od 26. ožujka 2021., okrivljena M. V. je, temeljem odredbe članka 182. točka 3. (pogrešno prvostupanjski sud navodi članka 182. stavak 1. točka 3.) Prekršajnog zakona, oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava šibensko – kninska, Policijska postaja Šibenik s Policijskom ispostavom Primošten, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud pronalazi da je valjan i ispravan zaključak prvostupanjskog suda kako nije dokazano da bi okrivljena počinila djelo za koje se optužuje, a žalbenim navodima takav zaključak prvostupanjskog suda nije doveden u pitanje.

6. Prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka u kojem je uzeta obrana okrivljene, te u svojstvu svjedoka ispitan I. V., ne pronalazi dokazanim da bi okrivljena počinila djelo za koje se optužuje.

7. Navedeno iz razloga što okrivljena M. V. poriče da bi počinila terećeni prekršaj, svjedok I. V. je u svom iskazu ne tereti, dok je oštećena A. E. prvostupanjskom sudu uskratila svoj iskaz, koristeći blagodat iz članka 285. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.). Korisne dokumentacije uz optužni prijedlog u spisu nema.

8. Žalitelju se ukazuje da niti prvostupanjski sud niti ovaj sud ne dovode u pitanje činjenicu da je nadležni centar za socijalnu skrb u jednom trenutku, uslijed postojanja osnova sumnje, alarmirao tužitelja o eventualnom nasilju u obitelji okrivljene. Međutim, stupanj sumnje na razini osnova sumnje predstavlja procesnu situaciju kada policija kreće u izvide i prikuplja zakonitu dokaznu građu. Samo i isključivo u zakonitom sudskom postupku, na temelju provedenog dokaznog postupka, donosi se odluka o prekršajnoj odgovornosti. U konkretnom slučaju, optužnom prijedlogu ne prileži zakonita dokazna građa, sačinjena sukladno odredbi članka 158. Prekršajnog zakona, te ista nije mogla biti korištena u dokaznom postupku pred prvostupanjskim sudom, dok istovremeno, u zakonito provedenom dokaznom postupku pred prvostupanjskim sudom navodi optužbe nisu dokazani.

9. Resurse nadležnih centara za socijalnu skrb očekivano je i uputno redovito koristiti kod prekršaja iz domene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i to u smislu utvrđenja po osnovi socioanamnestičkih podataka, koji potom, zajedno sa svim ostalim utvrđenjima suda rezultiraju potpuno i točno utvrđenim činjeničnim stanjem. Međutim, u konkretnom predmetu ispitivanje djelatnice Centra za socijalnu skrb Šibenik, a što žalitelj u žalbi predlaže, ne bi rezultiralo korisnim dokazom u ranije opisanoj procesnoj situaciji, budući iz stanja spisa ne proizlazi da bi ista bila nazočna inkriminiranom događaju, te stoga nema neposrednih saznanja.

10. Osim upravo izloženog, a što je učinjeno iz razloga otklona bilo kakve sumnje da bi prvostupanjski sud propustio valjano cijeniti materijalnu dokumentaciju priležeću optužnom prijedlogu, žalitelju se ukazuje i na odredbu članka 193. stavak 5. Prekršajnog zakona, koja propisuje  da se u žalbi mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao. Dokaz ispitivanjem djelatnice Centra za socijalnu skrb Šibenik nije predložen optužnim prijedlogom, kao niti u tijeku prvostupanjskog postupka, u kojem tužitelj, iako uredno pozivan, aktivno nije sudjelovao.

11. Imajući u vidu navedeno, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 10. studenog 2021.

Zapisničarka:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.                                                                      Renata Popović, v.r.

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenu, žrtvu, Centar za socijalnu skrb Šibenik i tužitelja.