Poslovni broj: 84. Pp J-1518/2020

             

 

 

                           

 

             REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

              Zagreb, Av. Dubrovnik 8

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P  R  E  S  U  D  A

 

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Maji Župančić Ukropina, uz sudjelovanje zapisničarke Angeline Zadro, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika J. R., kojega brani I. R., odvjetnica iz Z., zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94) i čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije, pokrenutom povodom optužnog prijedloga MUP-a RH, PU zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb, broj: 511-19-27/05-5-141-1/2020 od 22. svibnja 2020. godine, nakon glavne rasprave održane u prisutnosti okrivljenika i njegove braniteljice i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, temeljem čl.179. st.1., 2. i 3. Prekršajnog zakona (NN107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), dana 12. listopada 2021. godine, objavio je i

 

p r e s u d i o   j e

 

Temeljem čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona,

 

okrivljenik: J. R. sin V., rođen … u S., državljanin …, OIB: …, umirovljenik, prekršajno kažnjavan radi prometnog prekršaja, s prebivalištem u Z.

 

oslobađa se od optužbe

 

I. da bi točno neutvrđenog vremena dana 05.05.2020. godine u Z., na svom f. profilu objavio tekst kojim da bi vrijeđao i omalovažavao službenike policije I. PP Zagreb D. Š. i S. T., u kojem navodi: "… a tek jadna nam milicija, kojoj bi građanski trebalo kao vjerovati – došla je na moj poziv nekoliko desetaka puta ali svaki put jadno i nemoćno "sliježe ramenima" kada shvati da se s druge strane radi o troprstim P. silnicima! Jutros su tako, kao zadnja kap u prepunoj čaši, došla na moj poziv u pomoć dva mlada policajca, i jedan od njih Hrvat, odmah mi je na vratima na uho šapnuo da je onaj drugi sa njime "srbin" – S.!?? te da se pazim i budem oprezan?? Znači znao je, ono što mi svi, 30 godina poslije pobijeđenog krvavog D. rata sa V. znamo …!? Pa što će nam takva policijska milicija!?...", koja objava je u međuvremenu obrisana, ali je objavljena na više internetskih portala – …hr, …hr, …hr, …hr,

 

čime da bi počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku istog Zakona,

 

              II. da bi istom zgodom kao pod I. navedenim tekstom povrijedio dostojanstvo policijskog službenika I. PP Zagreb S. T. u cilju stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u etničkoj pripadnosti,

čime da počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kažnjiv po istom članku istog Zakona,   

 

              Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog suda. 

 

Obrazloženje

 

              MUP RH, PUZ, I. Policijska postaja Zagreb, pod brojem: 511-19-27/05-5-227-1/2021 od 18. rujna 2021. godine, podnijela je protiv okrivljenika optužni prijedlog radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

Ovaj predmet je zaprimljen kod ovoga suda 22. svibnja 2020. godine te je bio u radu kod suca u referadi broj 6, potom je dodijeljen dana 03. srpnja 2020. godine u rad sutkinji referade broj 72, ali zbog njenog duljeg bolovanja predmet je dodijeljen 01. lipnja 2021. godine u rad ovome sucu u referadu broj 84.

Okrivljenik je u predmet dostavio svoju pisanu obranu, ali je i pristupio glavnoj raspravi 07. listopada 2021. godine, na kojoj je u nazočnosti svoje braniteljice izjavio da ostaje kod svoje ranije dostavljene pisane obrane iz prosinca 2020. godine, koju je molio pročitati na glavnoj raspravi, na kojoj raspravi se i dodatno usmeno očitovao na navode optuženja.

U pisanoj obrani predmetni poriče u cijelosti počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret, navodeći da navodna objava na njegovom f. profilu ne postoji te da ga niti jedan od internetskih portala, navedenih u optuženju, nikada nisu kontaktirali u vezi navodne objave niti su provjeravali informaciju. Naglašava da se niti u navodnoj objavi iz optužnog prjedloga a niti u objavama na internetskim portalima ne spominju imena i prezimena policijskih službenika S. T. i D. Š., niti se u navodnom citatu spominje bilo koje svojstvo koje bi moglo dovesti u vezu sa navedenim policijskim službenicima, niti su isti stavljeni navodnom objavom u diskriminatorni položaj niti su bili zakinuti zbog nekog zaštićenog obilježja obnašanja dužnosti policijskih službenika. Zakonom o suzbijanju diskriminacije definirano je da se pod "diskriminacijom" smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.  Upravo prema toj definiciji, a iz činjeničnog opisa djela koje mu se stavlja na teret, da ne proizlazi niti jedna osnovna sastavnica pojma diskriminacije, odnosno da bi on kao okrivljenik stavljao u nepovoljniji položaj D. Š. i/ili S. T. po bilo kojoj osnovi, osobito uzimajući u obzir da se u navodnoj objavi uopće ne spominju njihova imena niti se spominje bilo koje svojstvo koje bi moglo dovesti u vezu sa navedenim policijskim službenicima. U odnosu na članak 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, navodi da osim što navodna objava na njegovom f. profilu ne postoji, da nikada nije imao namjeru vrijeđanja i omalovažavanja niti jednog policijskog službenika, kamoli policijskih službenika D. Š. i S. T., čija imena se uopće ne spominju u navodnoj objavi. Dapače, da ima veliki stupanj poštovanja prema policijskim službenicima koji nažalost, upravo na njegov poziv, često interveniraju radi incidenata sa crkvom S.p. sa kojom vodi dugogodišnji imovinsko-pravni spor u kojem sudovi nikako ne donose pravomoćnu odluku. Izražava žaljenje što zakoni u R.-oj ne daju ovlasti policijskim službenicima da interveniraju u incidentnim situacijama, osim da izađu na teren, uzmu podatke, sastave bilješku i slegnu ramenima, a takva kritika je realno stanje i ne predstavlja omalovažavanje i vrijeđanje. Osim navedenog, da nema namjeru niti je imao namjeru vrijeđanja i omalovažavanja bilo koga po etničkoj i nacionalnoj pripadnosti budući je sa pripadnicima srpske nacionalnosti općenito u dobrim odnosima. Nikada nije bio prekršajno kažnjavan za prekršaje prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije ili Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Predmetni je i usmeno na raspravi, a u nazočnosti svoje braniteljice, izjavio da se ne smatra krivim za prekršaje stavljene mu na teret te da ostaje kod navoda svoje pisane obrane. Nastavno, obzirom na optuženje izjavljuje da se u prekršajnom postupku primjenjuje akuzatorno načelo, a da u konkretnom slučaju ne postoji dokaz o objavi na njegovom f. profilu, koja objava se navodi u činjeničnom opisu. Kako nema dokaza da nema niti prekršaja. Ponovno naglašava da je u iznimno dobrim odnosima sa pripadnicima srpske nacionalnosti, da je bio i u braku sa pripadnicom srpske nacionalnosti B. L. sa kojom ima sina L., da iznimno cijeni policiju te je policija prva koju zove na intervenciju da mu pruže pomoć. Osim navedenoga, da ga niti jedan novinar nije nazvao vezano za navodnu objavu, a opće je poznato da novinari funkcioniraju na način da kada se tiskovinom objavi informacija lažna ili istinita, da portali i druge tiskovine prepisuju informacije ne provjeravajući istinitost sadržaja. U odnosu na objavljene informacije u konkretnom slučaju nije tražio ispravak jer smatra da ne bi urodilo plodom, nego bio prouzročilo daljnje novinske članke o njemu. To izjavljuje stoga jer je godinama od raznih novina tražio ispravke informacija i putem suda naknadu štete, a u konačnici nije ničime rezultiralo osim troškovima pa je odlučio ignorirati bilo kakve daljnje objave o sebi.

U postupku su bili pozivani radi saslušanja svjedoci – policijski službenici D. Š. i S. T., koji se na uredno preuzet poziv za dan 28. travnja 2021. godine nisu odazvali, izostanak nisu opravdali. Ponovno su bili pozivani za narednu glavnu raspravu kada je pristupio 07. listopada 2021. godine policijski službenik D. Š., dok je policijski službenik S. T. preuzeo poziv ali se nije odazvao istom te nije opravdao izostanak.

Svjedok D. Š. iskazao je na glavnoj raspravi da se radi proteka vremena ne može detaljno sjetiti događaja, ali da je napisao izvješće o predmetnoj intervenciji. Sjeća se da je predmetni pozvao policiju na intervenciju radi općepoznatog problema sa crkvom S.p, kojih intervencija je već bilo desetak. Predmetni je bio vrlo uznemiren, općenito je spominjao D. rat, tenkove i borbu, a njemu i kolegi T. da se nije obraćao  uznemirujućim i omalovažavajućim riječima. Na pitanje braniteljice okrivljenika da li je nakon predmetne intervencije imao problema na poslu u svojoj policijskoj postaji gdje radi, odgovorio je da niti on niti njegov kolega T. nisu imali problema. Nastavio je izjavom da je kolega T. u međuvremenu suspendiran i ne radi u policijskoj postaji u Z., te da je u vrijeme predmetne intervencije bio pripravnik.

              Kako se svjedok S. T. nije odazvao pozivu suda u dva navrata, niti je opravdao izostanak, a vidljivo je da je svaki puta uredno preuzeo poziv, radi potrebe ovog postupka izvršio se uvid u njegovo izvješće kojega je sastavio i potpisao u službenim prostorijama I. PP Zagreb dana 09.05.2020. godine, gdje je tada radio, a u međuvremenu je udaljen iz službe. U izvješću isti navodi da je na zatraženu intervenciju došao zajedno sa kolegom D. Š. u stan R., gdje su obavili razgovor sa predmetnim te je u jednom momentu ostao sam u stanu bez kolege, u kojem tekstu navodi dalje da ga je predmetni samo upitao za njihova imena i prezimena i broj značke, nakon čega je izašao iz stana na stubište. Na kraju svog izvješća, a u osvrtu na f. status J. R. u kojem R. navodi da na zatraženu intervenciju dolaze dva mlada policajca i da jedan od njih Hrvat šapće mu na uho kako je drugi Srbin te da ga se pazi i da bude oprezan, ističe kako to nije istina jer da je u svakom trenutku bio sa kolegom Š., osim nakratko kada je ostao sam u stanu R. te da je u dobrim odnosima sa svojim kolegom Š. i u službi i izvan nje.

              U dokaznom postupku izvršen je uvid u optužni prijedlog (list 1-3 spisa), obavijest počinitelju prekršaja po čl. 109a. Prekršajnog zakona (list 4 spisa), izvršen je uvid u tekst kojega je priložio tužitelj pod naslovom "D. u tiradi na f. najavio da odlazi iz R.-a i izvrijeđao policiju" (list 5-17 spisa), izvršen je uvid u izvješće policajca S. T. (list 20 spisa), izvršen je uvid u izvješće I. PP Zagreb u kojem potvrđuju da su svjedocima – svojim policijskim službenicima D.Š. i S.T. uručili uredno pozive za ročište 28. travnja 2021. godine i pozive za posljednju glavnu raspravu za 05. listopada 2021. godine (koja se po dogovoru prebacila na dan 07. listopada 2021.) (list 77, 98 i 110 spisa), te je izvršen uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije (list 102-103 spisa) o prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika, iz koje je razvidno da je isti prekršajno kažnjavan samo za prometni prekršaj koji se tiče prekoračenja brzine kretanja vozilom.

              Na izvršeni uvid te na pročitano okrivljenik i braniteljica nisu imali primjedbi.

              Po provedenom postupku, temeljem obrane okrivljenika, iskaza svjedoka - službenika policije D. Š., uvidom u optužni prijedlog, njegove privitke i  uvidom u izvješće policajca S. T. koji se nije odazvao pozivu suda pa se čitalo njegovo izvješće o događaju, sudac nije mogao sa sigurnošću i nesporno utvrditi da bi okrivljenik počinio prekršaje na način kako mu se stavljaju na teret. Naime, optuženjem mu se stavlja na teret da je objavom teksta na svom f. profilu, koji tekst je u međuvremenu obrisan, vrijeđao i omalovažavao policijske službenike I. PP Zagreb, D. Š. i S. T., te da je istim tekstom a sa ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u etničkoj pripadnosti povrijedio dostojanstvo policijskog službenika S. T., koji tekst se citira: "… a tek jadna nam milicija, kojoj bi građanski trebalo kao vjerovati – došla je na moj poziv nekoliko desetaka puta ali svaki put jadno i nemoćno "sliježe ramenima" kada shvati da se s druge strane radi o troprstim P. silnicama! Jutros su tako, kao zadnja kap u prepunoj čaši, došla na moj poziv u pomoć dva mlada policajca, i jedan od njih Hrvat, odmah mi je na vratima na uho šapnuo da je onaj drugi sa njime "srbin" – S.!?? te da se pazim i budem oprezan?? Znači znao je, ono što mi svi, 30 godina poslije pobijeđenog krvavog D. rata sa V. znamo …!? Pa što će nam takva policijska milicija!?...".

              Predmetni u obrani poriče u cijelosti počinjenje oba prekršaja izjavljujući da navodna objava na njegovom f. profilu ne postoji, da ga nitko iz spomenutih portala u optuženju nije zvao i provjerio da li je takvo što napisao na svom f. profilu a da u odnosu na objavljene informacije i tekst na portalima nije tražio ispravak jer nije vidio smisao iz razloga jer je ranije imao problema sa objavljenim novinskim člancima o sebi kada je zadovoljštinu tražio putem suda, što je rezultiralo samo velikim troškovima, radi čega je odlučio ignorirati objave. Osim navedenog, da se u navodno objavljenom tekstu nigdje ne spominju imena službenika policije D. Š. i S. T., niti se tekst može dovesti u svezu sa istima, pa da tako isti nisu stavljeni u diskriminatorni položaj niti bi bili vrijeđani kako mu se navodima optuženja stavlja na teret. Naglasio je da se u postupku primjenjuje akuzatorno načelo, a da u konkretnom slučaju ne postoji dokaz o predmetnoj objavi na njegovom F. profilu na kojega se tužitelj poziva, radi čega da nema niti prekršaja. Naglašava također da iznimno cijeni policiju i da je u dobrim odnosima sa pripadnicima srpske nacionalnosti.

              Ispitani svjedok, D. Š., službenik policije na kojega se odnosi tekst optuženja da bi bio izvrijeđan i omalovažavan navodnom objavom okrivljenika, izjavljuje da ga predmetni u tijeku intervencije nije omalovažavao i vrijeđao, da mu se nije obraćao uznemirujućim riječima te da se zapravo ne može detaljno sjetiti događaja radi proteka vremena. Istovremeno se niti u jednom momentu nije referirao na navodno objavljeni tekst koji je dio optuženja, već se osvrnuo isključivo na tijek intervencije na koju je došao zajedno sa svojim kolegom T., a na poziv predmetnoga koji je zatražio pomoć policije. Na raspravi nije isticao niti je spomenuo da bi se osjećao navodnim tekstom povrijeđen i omalovažen.

              Također, iz izvješća policajca T., u kojega je izvršen uvid, ne proizlazi da bi ga predmetni i u jednom momentu diskriminirao po nacionalnoj osnovi, odnosno da bi ga kao službenu osobu za vrijeme službe vrijeđao, odnosno omalovažavao, te se na kraju svog izvješća referirao na navodnu objavu na f. statusu J. R. navodeći da je R. izmislio situaciju i da se to nije dogodilo - da je u intervenciji policajac Hrvat šapnuo na uho R. da je ovaj drugi policajac Srbin te da se stoga pazi i bude oprezan. Ističe mišljenje da je ta situacija izmišljena samo kako bi se potakla mržnja i dostigla popularnost na društvenim mrežama. U svom izvješću nije istaknuo osjećaj da bi bio povrijeđen, uznemiren, omalovažen, diskriminiran i stavljen u nepovoljniji položaj na osnovi nacionalne pripadnosti.

              Odredbom članka 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je kažnjavanje onoga tko sa ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo. Istim Zakonom, ali u članku 1. st. 2. definirana je diskriminacija pa je to stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Prema stavu Visokog prekršajnog suda RH-a od 24. rujna 2020. godine – IUS INFO u predmetu Jž-1659/2017 koji stav se odnosi na odgovornost za prekršaj iz članka 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, Visoki prekršajni sud navodi u obrazloženju da se prekršaj može vezati samo uz izravnu namjeru kao konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja, pa se tako prekršaj može počiniti samo izravnom namjerom, što je tužitelj propustio navesti u činjeničnom opisu a predstavlja konstitutivni elemenat predmetnog prekršaja. S time u svezi, iz samog činjeničnog opisa podnesenog optužnog prijedloga ne proizlazi izravna namjera okrivljenika da navodnim tekstom prouzroči strah odnosno stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje zbog nacionalne pripadnosti NEKOGA, čime da bi bilo povrijeđeno dostojanstvo tom nekom, jer se ne spominju imena nego sam tužitelj navodi da bi se tekst odnosio na policijskog službenika S. T., kao što sam tužitelj navodi i da se tekstom vrijeđaju i omalovažavaju službenici policije D. Š. i S. T., iako se istim tekstom nigdje ne spominju njihova imena. Valja napomenuti da je tužitelj kod opisa djela koji bi se odnosio na prekršaj iz članka 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije pogrešno naveo da bi se u predmetnom slučaju radilo o diskriminaciji "na temelju razlike u etničkoj pripadnosti", iako bi prema stanju spisa i tekstu trebalo stajati "na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu".

              Slijedom svega gore navedenoga, a nakon pomne analize samog teksta optuženja u kojem nedostaju bitni elementi, nakon provedenog postupka i dovođenja u svezu optuženja i provedenih dokaza, u ovom slučaju nije nesporno utvrđeno da bi predmetni počinio prekršaje na način kako su opisani optuženjem, pa je odlučeno kao u izreci ove presude, shodno članku 183. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona. 

              Temeljem članka 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, jer je okrivljenik oslobođen krivnje za počinjeni prekršaj.     

 

    U Zagrebu, dana 10. studenog 2021. godine.

 

                                                                                                                          

    zapisničarka                                                                                                       sudac

Angelina Zadro, v.r.                                                            Maja Župančić Ukropina, v.r.  

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

              Protiv ove presude tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u Zagrebu, pisano, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.