Poslovni broj: Gž-549/2021-4

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Irene Lenić, kao predsjednice vijeća, te Krešimira Biljana kao suca izvjestitelja i Željka Marina kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Općine B., iz B., T.T.B., OIB:…., zastupane po punomoćniku D.Š., odvjetniku iz Z., protiv tuženika G.M., iz C.P., C.P. bb, OIB:…., zastupanog po punomoćniku M.Č., odvjetniku iz P., radi prestanka uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-1868/2020-47 od 25. lipnja 2021. i žalbi TD V.R.C.d.o.o. B., K.P., OIB: ….. zastupanog po punomoćnici S.Z., odvjetnici iz Z., protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-1868/2020-47 od 25. lipnja 2021. na sjednici vijeća održanoj dana 09. studenog 2021.,

 

r i j e š i o j e

 

 

I. Prihvaća se žalba TD V.R.C.d.o.o. B. kao osnovana te se preinačava rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-1868/2020-47 od 25. lipnja 2021. na način da mu se dopušta sudjelovanje u parnici u svojstvu umješača na strani tužiteljice.

II. Odbacuje se dopuna žalbe tužiteljice od 13. rujna 2021. kao nepravovremena.

 

p re s u d i o  j e

 

 

Prihvaćaju se žalbe tužiteljice i umješača te se preinačava presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-1868/2020-47 od 25. lipnja 2021. u točki I. i II. izreke i sudi:

              1. Nalaže se tuženiku da uspostavi prijašnje stanje na način da vrati uklonjeni asfalt i ukloni sve predmete koji se nalaze na dijelu k.č. br. 1898/1 k.o. B. i to na onom dijelu koji se na skici izmjere u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke  I.M.ing. geo. od 29. svibnja 2018. označen crvenim crtama, žutom bojom i slovima A-B-C-D-A u površni od 22 m2, a koja skica je sastavni dio ove presude, te mu se ubuduće zabranjuje na isti ili sličan način uznemiravati tužitelja na gore navedenom dijelu nekretnine u roku 15 dana.

              2. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 40.250,00 kuna (četrdeset tisuća dvjesto pedeset kuna) u roku 15 dana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom presudom je odbijen tužbeni zahtjev kojim bi se naložilo tuženiku da uspostavi prijašnje stanje na dijelu k.č.br. 1898/1 k.o. B. na način da ukloni asfalt i sve predmete u površini od 22 m2 prema nalazu i mišljenju mjernika vještaka koji je sastavni dio presude (točka I. izreke).

Tužiteljici je naloženo da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 36.250,00 kuna u roku 15 dana (točka II. izreke).

Prvostupanjskim rješenjem je odbijena kao neosnovana prijava miješanja na strani tužitelja podnesena od TD V.R.C.d.o.o. B.

2. Pravodobno podnesenom žalbom tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu iz svih razloga sadržanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13.  89/14. i 70/19. – dalje u tekstu ZPP) navodeći kako je prvostupanjski sud počinio i povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. navedenog zakona te predlaže drugostupanjskom sudu prihvaćanje žalbe i preinaku pobijane presude a podredno ukidanje iste i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

Smatra da je prvostupanjski sud zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno primijenio materijalno pravo pri tome napominjući da je prednik tuženika (raniji vlasnik k.č.br. 1898/1) darovao dio zemljišta za asfaltiranje već postojećeg puta samo u većim gabaritima.

Tuženik nakon kupovine nekretnine nije stupio u posjed spornog dijela koji predstavlja dio puta odnosno nerazvrstane ceste što proizlazi i iz dopisa koji je tuženik uputio tužiteljici 20. listopada 2016.

3. Na žalbu tužiteljice nije odgovoreno.

4. TD V.R.C.d.o.o. B. je također uložila pravodobnu žalbu protiv prvostupanjske presude i rješenja kao potencijalni umješač navodeći kako ima pravni interes jer je vlasnik k.č.br. 1930/4 k.o.B. a predmetni put je jedini pristup do njegove nekretnine.

Stoga smatra da je prvostupanjski sud pogrešno odbio njezin zahtjev za stupanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tužiteljice a ujedno osporava prvostupanjsku presudu iz svih razloga sadržanih  u članku 353. stavak 1. ZPP-a u bitnom navodeći da predmet spora ne može predstavljati dio tuženikove nekretnine bez obzira na upis u zemljišne knjige obzirom na prijelazne u završne odredbe Zakona o cestama (NN 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19. . dalje u tekstu ZC/11.) napose imajući u vidu da tuženik nakon kupovine predmetne zemljišne čestice nije stupio u posjed predmeta spora odnosno da nije mogao steći više prava nego što ih je imao raniji vlasnik nekretnine.

Slijedom izloženog predlaže drugostupanjskom sudu prihvaćanje žalbe i preinaku prvostupanjske presude na način da sud u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev a podredno ukidanje iste i  vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

5. Tužitelj je dostavio ovome sudu podnesak naslovljen kao nadopuna žalbe koji je zaprimljen 13. rujna 2021. u kojem navodi da je u drugome predmetu istoga suda u obrnutim stranačkim ulogama odbijen zahtjev tuženika za utvrđenje prava vlasništva na predmetu spora.

6. Na žalbe tužitelja i umješača nije odgovoreno.

7. Žalba umješača protiv prvostupanjskog rješenja i presude je osnovana kao i žalba tužitelja od 08. srpnja 2021. tako da su pobijano prvostupanjsko rješenje i presuda preinačeni dok je nadopuna žalbe tužitelja od 13. rujna 2021. nepravodobna i kao takva odbačena.

8. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu sukladno odredbi članka 365. ZPP-a te utvrđuje da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.

Prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud kao drugostupanjski pazi po službenoj dužnosti a niti povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. navedenog zakona kako to proizlazi iz sadržaja žalbi jer daje razloge o odlučnim činjenicama zbog kojih tužbeni zahtjev smatra neosnovanim tako da se presuda može ispitati.

9. Predmet spora je zahtjev za prestanak uznemiravanja od strane tuženika realnog dijela k.č.br. 1898/1 u površini od 22 m2 prema skici izmjere mjernika vještaka i uspostava prijašnjeg stanja na način da tuženik vrati uklonjeni asfalt i ukloni sve predmete na spornom dijelu navedene zemljišne čestice uz zabranu takvog ili sličnog uznemiravanja ubuduće.

10. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno da predmet spora u naravi predstavlja asfaltirani put te da je tuženik skinuo asfalt i isti potkopao.

Nadalje je utvrđeno da su prije asfaltiranja (okvirno u periodu od 1998. najkasnije do 2000.) gabariti navedenog puta bili uži kao i to da su se vlasnici nekretnina koji su koristili predmetni put odrekli vlasništva na dijelu svojih zemljišnih čestica u korist tužiteljice radi proširenja puta.

Također je nesporno da je tužitelj nakon asfaltiranja temeljem kupoprodajnog ugovora sa ranijim vlasnikom (D.L.) od 09. rujna 2002. upisao u zemljišnoj knjizi svoje vlasništvo na k.č.br. 1898/1 iz z.k.ul. 3223 k.o. B., Pašnjak sa 226 m2.

Nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora  tuženik nije stupio u posjed spornog dijela predmetne zemljišne čestice već je tek naknadno (2015.) samovlasno iskolčio dio asfaltiranog puta za što je i prijavljen od strane tužiteljice nadležnoj PP Zadar (prijava od 10. studenog 2015. list 6. spisa).

Dakle nesporno je da sporni dio k.č.br. 1898/1 kao dio asfaltirane ceste nije kao takav upisan u zemljišnoj knjizi niti je za ovu cestu izdana uporabna dozvola.

11. Na tako utvrđeno činjenično stanje  pozivom na odredbe članka 98., 100., 101., 102. i 131. ZC/11. prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev a svoju odluku u bitnom obrazlaže time da se širina puta, za koji nije izdana uporabna dozvola, nakon asfaltiranja promijenila odnosno da se ne radi o prometnici koja je postojala prije 01. siječnja 1997. odnosno da se ne radi o nerazvrstanoj cesti u vlasništvu tužiteljice.

U pogledu prijave miješanja TD V.R.C.d.o.o. B. prvostupanjski sud smatra da nije dokazano postojanje pravnog interesa za sudjelovanje u postupku u svojstvu umješača jer iz priložene dokumentacije u spisu (zemljišnoknjižni izvadak, skica sudskog očevida) ne proizlazi da mu je navedeni put jedini pristupni put do njegove nekretnine.

12. O žalbi umješača protiv prvostupanjskog rješenja

Prema odredbi članka 206. ZPP-a osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspje može se pridružiti toj stranci i stupiti u parnicu tijekom cijelog postupka sve do pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu (stavak 1. i 2. ) a svaka stranka može osporiti umješaču pravo da sudjeluje u postupku s tim što sud može i bez izjašnjenja stranaka odbiti sudjelovanje umješača ako utvrdi da isti nema pravni interes za stupanje u parnicu (članak 207. stavak 1. ZPP-a).

Uvidom u spis proizlazi da je umješač svojim podneskom od 07. travnja 2021. podnio prijedlog za stupanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tužiteljice navodeći kako ima pravni interes da ista uspije u parnici jer predmetni put u naravi predstavlja jedini pristupni put na njegovu nekretninu.

Po utvrđenju ovoga suda umješač ima pravni interes za stupanje u parnicu obzirom da mu se postupcima tuženika ograničava njegovo pravo pristupa na nekretninu čiji je vlasnik (k.č.br. 1903/4 iz z.k.ul. 2576 k.o. B.) slijedom čega je ovaj sud sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP-a preinačio prvostupanjsko rješenje.

Pri tome je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da iz priložene dokumentacije u spisu nije vidljivo da se radi o jedinom pristupnom putu na nekretninu umješača odnosno da isti ovu svoju tvrdnju nije dokazao.

Ukoliko je sud smatrao da se na temelju priložene dokumentacije iz podnesaka od 07. travnja 2021. ne može sa sigurnošću dokazati tvrdnja iz prijedloga tada je to trebao raspraviti na ročištu od 15. lipnja 2021.

No po ocijeni ovoga suda iz priložene dokumentacije u spisu proizlazi osnovanost tvrdnje umješača o tome da predmetnu put predstavlja jedini prilazni put na njegovu nekretninu što proizlazi iz izvoda iz katastarskog plana (list 25. spisa).

13. O žalbama protiv presude

Po ocijeni ovoga suda zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti zahtjeva iz razloga koji se navode  je pogrešan.

Prema odredbi članka 131. stavak 1., 3. i 7. ZC/11. ceste koje se na dan stupanja na snagu toga zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste.

Ukoliko nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u njima nije upisano stvarno stanje, nerazvrstane ceste se upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar s tim što su nerazvrstane ceste koje su kao takve bile u uporabi na dan 01. siječnja 1997. javno dobro u općoj uporabi i neotuđivom vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalaze.

Prema odredbi članka 102. ZC/11. nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosni izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevinom sukladno posebnom propisu te se kao takva upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Nadalje prema odredbi članka 7. stavak 1. ranije važećeg Zakona o cestama (NN 42/90., 34/91., 37/91., 61/91., 49/92., 26/93., 56/93., 109/93., 29/94., 47/94., 52/94., 36/95., 48/96., 100/96., 77/99. – dalje u tekstu ZC/90.) nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju raznih korisnika.

Imajući u vidu  da je predmetni put korišten i prije 01. siječnja 1997. sukladno prijelaznoj i završnoj odredbi članka 131. stavak 7. ZC/11. tužiteljica je stupanjem na snagu toga zakona (28. srpnja 2011.) postala vlasnica predmeta spora kao dijela nerazvrstane ceste pri čemu nije odlučno da li je za istu izdana uporabna dozvola jer navedena odredba propisuje način postupanja sa zatečenim stanjem odnosno statusom prometnice prema ranije važećem ZC/90.

Obzirom da je predmet spora tužiteljica stekla temeljem zakona (bez obzira na zemljišnoknjižni upis) neodlučno je da li je za istu prometnicu ishođena cjelokupna dokumentacija, jer je ista sukladno odredbama članka 132. i članka 133. ZC/11. potrebna samo radi upisa u zemljišnu knjigu.

Sama činjenica da su najkasnije 2000. prošireni gabariti ove prometnice nije od utjecaja na vlasništvo tužiteljice napose imajući u vidu, što je utvrđeno u postupku, da su vlasnici nekretnina uz ovu prometnicu, pa tako i raniji vlasnik sporne čestice dozvolili tužiteljici asfaltiranje i na njihovim dijelovima nekretnina kao i to da je tuženik predmetnu nekretninu kupio nakon proširenja ceste slijedom čega raniji vlasnik na njega nije mogao prenijeti više prava nego što ih je i sam imao odnosno tuženik nakon kupovine uopće nije stupio u posjed predmeta spora.

Obzirom na navedeno nespornim proizlazi da je tuženik samovlasno uznemiravao tužiteljicu u vršenju njezinog prava vlasništva slijedom čega ista ostvaruje pravo na sudsku zaštitu u smislu članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.).

14. Stoga je ovaj sud sukladno odredbi članka 373. točka 3. ZPP-a prihvatio žalbe tužiteljice i umješača i preinačio prvostupanjsku presudu.

15. O žalbi tužiteljice od 13. rujna 2021.

Iako je tužiteljica svoj podnesak od navedenog datuma naslovila kao nadopuna žalbe radi se o žalbi koja je podnesena izvan zakonskog roka.

Prvostupanjska presuda je objavljena na ročištu od 25. lipnja 2021. te sukladno pouci o pravnom lijeku rok za žalbu je istekao 08. srpnja 2021.

Stoga je ovaj sud sukladno odredbi članka 367. stavak 1. ZPP-a istu odbacio kao nepravodobnu.

16. Sukladno odredbi članka 166. stavak 2. ZPP-a odlučeno je i o troškovima postupka imajući u vidu vrijednost predmeta spora, uspjeh stranaka u postupku te primjenom odredbi članka 154. stavak 1.  i članka 155. ZPP-a kao i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. - dalje u tekstu OT).

Tužiteljici zastupanoj po odvjetniku kao osnovani priznati su zatraženi troškovi sastava tužbe, dva podneska po tbr 8.1. OT, zastupanja na 4 ročišta po tbr 9.1. OT i 6 ročišta po tbr 9.2. OT, PDV, troškovi vještačenja i troškovi sudskih pristojbi na tužbu i presudu u sveukupnom iznosu od 40.250,00 kuna.

Obzirom da umješač nije zatražio naknadu troškova parničnog postupka isti mu nisu niti dosuđeni. 

 

 

Vukovar, 09. studenog 2021.

 

              Predsjednik vijeća

              Irena Lenić