Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-3679/21-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Lidije Vukičević predsjednice vijeća, Dijane Vidović i Biserke Kalauz članica vijeća, te više sudske savjetnice Žanet Vidović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. B. iz D., K., kojeg zastupa opunomoćenik M. V., odvjetnik u M., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi određivanja mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1341/21-8 od 31. svibnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 9. studenoga 2021.
p r e s u d i o j e
I Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1341/21-8 od 31. svibnja 2021.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenje tuženika KLASA: UP/II-140-02/20-01/03136134730, URBROJ: 341-99-05/3-20-4144, od 18.01.2021. i rješenja tuženikova Područnog ureda u D., KLASA: UP/I-140-02/20-01/03136134730, URBROJ: 341-05-05/3-20-6827, od 28.04.2020. kao i zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika odbijena je tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog javnopravnog tijela kojim je odbačen zahtjev tužitelja za ponovni izračun prijevremene starosne mirovine jer ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje i vođenje upravnog postupka.
3. Tužitelj izjavljuje žalbu protiv presude suda prvoga stupnja te u bitnome navodi da je podnio zahtjev za ponovno određivanje mirovine jer mu je mirovina prethodnim rješenjem određena uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Stoga nije jasno zbog čega je tuženik kao i sud takav zahtjev smatralo prijedlogom za obnovu postupka. Budući da nije podnio prijedlog za obnovu postupka, argumentaciju javnopravnog tijela i suda prvoga stupnja prema kojoj razloge za obnovu nije učinio vjerojatnom, smatra pogrešnom. Ističe da je u ovoj upravnoj stvari elemente bodovnog sustava koji služe za izračun njegove mirovine prema općem propisu trebalo odrediti i uz primjenu članka 27. i 55. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj: 121/17. i 98/19. dalje ZHBDR) s obzirom na utvrđeni status hrvatskog branitelja, pripadnika borbenog sektora. Traži trošak sastava žalbe. Predlaže žalbu usvojiti, osporenu presudu poništiti i odlučiti sukladno tužbenom zahtjevu.
4. Tuženik predlaže žalbu odbiti. Navodi da je tužitelju određena mirovina sukladno članku 26., 27. i 55. ZHBDR-a, no da je ona manja od mirovine određene prema općem propisu uz dodatak na mirovinu prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 79/07., 114/11. i 115/18., dalje u tekstu Zakon o dodatku na mirovine).
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu, ovaj Sud nalazi da prvostupanjski sud nije povrijedio zakon tužitelju na štetu.
7. Prema ocjeni ovog suda žalbeni navodi tužitelja ne mogu dovesti do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari zbog čega se presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14. i 29/17.).
8. Prema podacima spisa tužitelju je pravomoćnim rješenjem od 11. travnja 2019. priznato pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u iznosu od 3.438,94 kune mjesečno. Navedeni iznos mirovine određen je na temelju elemenata bodovnog sustava sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019.- dalje u tekstu ZOMO), a u mirovinski staž koji služi za izračun mirovine tužitelju je uračunato razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu u uvećanom trajanju po stopi povećanja 12/24. Uz tako određenu mirovinu određen je i dodatak na mirovinu prema Zakonu o dodatku na mirovine.
9. Prema Zakonu o dodatku na mirovine, dodatak ostvaruju korisnici čija je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999.
10. Iz obrazloženja pravomoćnog rješenja od 11. travnja 2019. proizlazi da je prvostupanjsko javnopravno tijelo, s obzirom na tužiteljev status hrvatskog branitelja, pripadnika borbenog sektora odredilo prijevremenu starosnu mirovinu promjenom odredaba ZOMO-a te članaka 27. i 55. ZHBDR-a, no iznos mirovine određen primjenom navedenih odredbi (2.761,98 kn) je manji od mirovine određene prema općem propisu uz dodatak na mirovine zbog čega je tužitelju određena isplata mirovine prema općem propisu uz dodatak uz mirovinu.
11. Tužitelj je dana 3. listopada 2019. podnio zahtjev za određivanje novog iznosa prijevremene starosne mirovine odnosno određivanje mirovine primjenom odredaba općeg propisa uz povećanja iz članka 27. i 55. ZHBDR-a.
12. Pravilno tužitelj navodi da je njegov zahtjev pogrešno u postupak uzet kao prijedlog za obnovu postupka u smislu članka 134. ZOMO i 123. ZUP-a, umjesto kao zahtjev za određivanje mirovine primjenom odredaba ZHBDR-a. No u konačnici, time nije povrijeđen zakon tužitelju na štetu.
13. Naime, prema ocjeni ovoga Suda, tužitelj kao hrvatski branitelj i pripadnik borbenog sektora ostvaruje pravo da mu se prijevremena starosna mirovina ostvarena prema odredbama ZOMO-a odredi i uz povećanje osobnog boda i uračunavanjem uvećanog staža osiguranja za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu u smislu članka 27. i 55. ZHBDR-a. No tužitelj ne uzima u obzir da se u tom slučaju iznos dodatka uz mirovinu ne može uzeti u obzir jer je člankom 1. Zakona o dodatku na mirovinu propisano da dodatak ostvaruju korisnici čija je mirovina stečena i određena isključivo prema odredbama općeg propisa.
14. Naime, kada bi se tužiteljeva prijevremena starosna mirovina odredila uz povećanje iz ZHBDR-a, ne bi se više radilo o mirovini određenoj isključivo prema odredbama općeg propisa pa tužitelj u tom slučaju ne bi mogao ostvariti pravo na dodatak uz mirovinu u iznosu od 731,11 kn.
15. Slijedom navedenoga iznos mirovine koji je tužitelju određen primjenom općeg propisa uz dodatak na mirovinu povoljniji je od određivanja mirovine uz primjenu odredaba ZHBDR-a. Stoga u ovoj upravnoj stvari nema mogućosti za donošenje pozitivne odluke o zahtjevu tužitelja. Time što je zahtjev tužitelja odbijen iz razloga koji se tiču obnove postupka, umjesto argumentacije o povoljnijem pravu, nije povrijeđen zakon tužitelju na štetu jer je ishod postupka u oba slučaja jednak i rezultira odbijanjem zahtjeva za ponovno određivanje mirovine.
16. Kako tužitelj nije uspio u sporu, to nema mogućnosti za usvajanje zahtjeva za naknadu troška sastava žalbe, a što proizlazi iz članka 79. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima.
17. Slijedom navedenoga žalbu je kao neosnovanu valjalo odbiti, a osporenu presudu ocijeniti zakonitom te na temelju članka 74. stavka 1. i članka 79. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 9. studenoga 2021.
Predsjednica vijeća
Lidija Vukičević,v.r.