Baza je ažurirana 31.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                            Poslovni broj Ovr - 516/2021-2

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Ovr- 516/2021-2

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Puli – Pola, po sucu Robertu Fabrisu, sucu pojedincu, u  pravnoj stvari predlagateljice osiguranja Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko upravni odjel, OIB; ..., protiv protivnika osiguranja V. M. iz Z.,  OIB:..., radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom predbilježbe založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1990/2020 od 23. veljače 2021., 9. studenog 2021.

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se, kao neosnovana, žalba protivnika osiguranja, te se u cijelosti potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1990/2020 od 23. veljače 2021.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, na temelju prijedloga predlagateljice osiguranja i na temelju ovršne isprave – ovršnog rješenja Porezne uprave, Područni ured R., KLASA: UP/I-415-02/20-01/252, UR.BROJ: 513-07-08/20-18 od 24. travnja 2020., a radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja u ukupnom iznosu od 555.655,65 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose koji su pobliže navedeni u rješenju o osiguranju, određena je uknjižba založnog prava u korist predlagateljice osiguranja na odgovarajućim suvlasničkim dijelovima nekretnine označene kao k.č.br. 2708/1, stambeno poslovna zgrada br. 65, 67 i 69, R., Stambeno poslovna zgrada br. 6, 6A, 6B i 6C F. F., Stambena zgrada br. 6D, 6E, 6F i 6G F. F., podzemna garaža i dvorište – F. F., površine 14333 m2, upisana u zk.ul. 25696 k.o. T., s kojim suvlasničkim dijelovima je povezano pravo vlasništva posebnih dijelova nekretnina i to 632 – suvlasnički dio 3/10000 Etažno vlasništvo (E-632), Parkirno garažno mjesto broj C33 u podrumu – 1, površine 18,18 m2, označeno u Planu posebnih dijelova zgrade sa Pgm C33 i narančastom bojom; te 794 suvlasnički dio 13/10000 Etažno vlasništvo (E-794) dvosobni stan na VIII. katu, oznake C2/45, sadržaja: ulaz, kuhinja, kupaonica, dnevni boravak, soba-površine 45,32 m2, neodvojivo povezan sa ložom, površine 5,80 m2, sveukupno neto korisne površine stana C2/45 od 49,04 m2, u Z., U. F. F. 6B, u građevini oznake "C", ulaz C2, označeno u planu posebnih dijelova zgrade sa zelenom bojom, upisanim u korist protivnika osiguranja, u 1/1 dijela, te će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnim knjigama naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena.

 

2.              Protiv navedenog rješenja žalbu pravovremeno podnosi protivnik osiguranja iz svih žalbenih razloga. Navodi da porezno rješenje od 24. travnja 2020. nije pravomoćno, jer je protivnik osiguranja podnio tužbu radi poništenja rješenja Ministarstva financija, te je pred Upravnim sudom u Rijeci u tijeku upravni spor koji se vodi pod poslovnim brojem Usl-230/2021 a radi poništenja rješenja na temelju kojeg je doneseno ovo pobijano rješenje o osiguranju. Stoga smatra, budući da predmetno rješenje nije pravomoćno, da nisu ispunjeni uvjeti za opravdanje prethodne mjere i donošenje pobijanog rješenja, pa je time pobijano rješenje preuranjeno, pa je prijedlog predlagateljice od 16. svibnja 2020. trebalo odbiti, tim više što je isti podnesen naslovnom sudu prije nego je Ministarstvo financija odbilo žalbu ovdje protivnika osiguranja izjavljenu protiv njihovog rješenja, Klasa:UP/I-415-02/20-01/252 od 24. travnja 2020. Isto tako ističe da je rješenjem Porezne uprave utvrđena porezna obveza T. G. O. d.o.o. N., i poreznom jamcu podmiriti porezne obveze, te ističe kako protivnik osiguranja V. M. nije zakonski zastupnik T. G. O. d.o.o. već se istog pobijanim rješenjem tereti kao poreznog jamca, dok je odredbom čl. 28. Općeg poreznog zakona predviđeno da ako su zakonski zastupnici fizičkih i pravnih osoba i zastupnici ili upravitelji udruženih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti u obavljanju poslova počinili kazneno djelo utaje poreza ili sudjelovali u istoj, te bespravno ostvarili smanjenje poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe, tada se zastupnik ili upravitelj smatraju poreznim jamcem za manje plaćeni porez. Međutim, u obrazloženju pobijanog rješenja ne navodi se na koji način je Porezna uprava, Područni ured Rijeka, i uvidom u koju dokumentaciju, utvrdila da je ovdje protivnik osiguranja počinio kazneno djelo utaje poreza. Nadalje navodi da je on kao prenositelj 5. travnja 2019. sklopio ugovor o prijenosu poslovnih udjela T. C. grupa, pravnog prednika T. G. O. d.o.o., u cijelosti sa R. P. kao stjecateljem. Prije sklapanja ugovora o prijenosu poslovnih udjela sa R. P. kao stjecateljem, izvršio je sve porezne obveze evidentirane u Poreznoj upravi, uključujući i nedospjele rate predstečajne nagodbe. Isto tako ističe da je pobijano rješenje o osiguranju uknjižbom založnog prava prekomjerno i nerazmjerno visini duga, odnosno vrijednosti nekretnine protivnika osiguranja.

              Žalbeni je prijedlog da se usvoji njegov žalba, te preinači pobijano rješenje na način da se odbije prijedlog za osiguranje uknjižbe založnog prava.

 

3.              Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

 

4.              U ovom predmetu sud prvog stupnja utvrdio da su ispunjeni uvjeti za opravdanje prethodne mjere, koju je prethodnu mjeru donio Županijski sud u Karlovcu pod poslovnim brojem Ovr-36672020-2 od 30. studenog 2020., te je odredio na temelju prijedloga predlagateljice osiguranja i na temelju ovršne isprave – ovršnog rješenja Porezne uprave, Područni ured R., KLASA: UP/I-415-02/20-01/252, UR.BROJ: 513-07-08/20-18 od 24. travnja 2020., a radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja u ukupnom iznosu od 555.655,65 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose koji su pobliže navedeni u rješenju o osiguranju, određena je uknjižba založnog prava u korist predlagateljice osiguranja na odgovarajućim suvlasničkim dijelovima nekretnine protivnika osiguranja, sve pobliže navedeno u izreci pobijanog rješenja, te će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnim knjigama naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena.

5.              Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome - dodatno – i po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede odredaba postupka (čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a), ocjena je ovog suda, kao suda drugog stupnja, da je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, a pri tom nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti one na koje ukazuje žalitelj.

6.              Pri tom, kako je rješenje kojim je određena prethodna mjera postalo pravomoćno danom donošenja rješenja Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, dana 30. studenog 2020. protivnik osiguranja u ovoj žalbi na rješenje o osiguranju od 23. veljače 2021. više ne može iznositi okolnosti relevantne za donošenje tog rješenja (pogrešna primjena materijalnog prava).

 

7.              Nadalje, porezno rješenje Ministarstva financija, Porezna uprava, Područni ured R. od 24. travnja 2020., a koje je predlagatelj osiguranja dostavio uz prijedlog radi opravdavanja prethodne mjere sadrži klauzulu ovršnosti (8. veljače 2021.), dok je prijedlog suprotno žalbenim navodima protivnika osiguranja podnesen 16. veljače 2012. (list 172 spisa), protivnik osiguranja ne može osporavati u ovom postupku jer je ista donijeta u upravnom postupku i prvostupanjsku sud vezan je načelom strogog formalnog legaliteta, ne može se upuštati u pravilnost te odluke, odnosno klauzule.

 

8.              Pri tom žalitelj neosnovano ukazuje da rješenje nije postalo pravomoćno, jer je protivnik osiguranja upravo pokrenuo upravni spor protiv drugostupanjskog rješenja donesenog  u upravnom postupku.

 

9.               Međutim, temeljem čl. 133. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09,110/2021) prvostupanjsko rješenje se izvršava nakon što postane izvršno, a izvršno postaje istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodi učinak, dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe. Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno dostavom stranci. Nadalje, temeljem čl. 23. st. 4. Ovršnog zakona (NN br. 112/2012, 25/2013, 42/00, 93/2014, 55/2016, 73/2017, dalje u tekstu: OZ) odluka donesena u upravnom postupku ovršna je ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak, pa je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je utvrdio opravdanje prethodne mjere na temelju potvrde o ovršnosti, pa je žalba žalitelja u cijelosti neosnovana.

10.              Stoga, kako sud, sud prvog stupnja, kao ovršni sud, ne može odlučivati o materijalnoj ili procesnoj valjanosti ovršne odluke na kojoj je zasnovano pobijano rješenje, a koja odluka je donijeta u upravnom postupku, žalbeni navodi protivnika osiguranja su, oni koji se odnose samo na ovaj postupak, neosnovani, pa je temeljem čl. 380. t. 2. ZPP-a, u vezi sa čl. 21. OZ-a valjalo odlučiti kao u izreci.

11.              O nesrazmijeru vrijednosti nekretnine u odnosu na koju je određeno osiguranje i potraživanja, po zahtjevu protivnika osiguranja odlučit će sud prvog stupnja.

 

U Puli, 9. studenog 2021.

 

     Sudac:

 

Robert Fabris

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu