1              Poslovni broj: Gž R-1179/2021-2

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž R-1179/2021-2

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Vedrani Perkušić, u pravnoj stvari tužitelja M. M. iz Š., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik K. K., odvjetnik u Š., protiv tuženika V. I. O. d.o.o. Š., OIB: ..., kojeg zastupa Zajednički odvjetnički ured C. & C. u Š., radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o prestanku ugovora o radu, vraćanja na posao i isplate plaće, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 5 Pr-23/2019 od 22. srpnja 2021., dana 9. studenoga 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 5 Pr-23/2019 od 22. srpnja 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je istaknut po tuženiku prigovor pravomoćno presuđene stvari kao neosnovan (točka I. izreke), te je dopuštena preinaka tužbe (točka II. izreke).

2. Žali se tuženik pobijajući prvostupanjsko rješenja zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19; dalje u tekstu: ZPP) u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a s prijedlogom da se isto preinači odnosno ukine. Zatražio je i trošak žalbenog postupka.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. U dijelu obrazloženja prvostupanjskog rješenja kojim je raspravljeno I ocijenjeno pitanje presuđene stvari, postoje takvi nedostaci zbog kojih se isto ne može ispitati.

6. Prema odredbi članka 333. stavak 2. ZPP-a sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

7. Naime, pravomoćna presuda vezuje pravne subjekte na koje se proteže njezina pravna snaga.

8. O predmetu o kojem je pravomoćno odlučeno ne može se ponovno raspravljati ni u parnici u kojoj je odluka donesena, ni u nekoj drugoj parnici.

9. Zapreka za vođenje parnice je ne samo okolnost da je u nekoj prethodnoj parnici odlučeno o tužbenom zahtjevu identičnog sadržaja, već i kada su ta dva zahtjeva sadržajno kontradiktorna, tako da su uzajamno inkompatibilna pa osnovanost jednog isključuje mogućnost da bude osnovan i onaj drugi zahtjev.

10. Utvrđenje sadržaja prava ili pravnih odnosa u sudskoj odluci smatra se istinitim.

11. Pravomoćna odluka je inače, pravni regulator odnosa stranaka s obzirom na stanje i na moment na koji se njezina pravomoćnost odnosi.

12. Da bi se utvrdilo postoji li sadržajni identitet između određenih sporova, bitna su dva elementa: subjektivni-stranke i objektivni- tužbeni zahtjev.

13. Za utvrđivanje subjektivnog identiteta nije bitno u kojem su procesnom položaju stranke.

14. Elementi na temelju kojih se ispituje objektivni identitet zavise od shvaćanja o tome što je predmet spora.

15. Sudska se praksa opredijelila za shvaćanje po kojemu je za utvrđivanje identitete spora potreban identitet tužbenog zahtjeva i činjenične osnove s obzirom na koju je on istaknut.

16. Činjenično je stanje značajno za identifikaciju i utvrđenje identiteta parnice u mjeri u kojoj je odlučno za identifikaciju sadržaja tužbenog zahtjeva.

17. Na istom činjeničnom kompleksu ne može se više graditi sadržajno isti tužbeni zahtjev, bez obzira na to ispuštaju li se u novoj verziji neke od ranije navedenih činjenica iz tog kompleksa odnosno dodaju li se neke nove, te bez obzira na to opravdava li se zahtjev prije iznesenom ili nekom drugom pravnom osnovom.

18. S obzirom na to što pravomoćnost obuhvaća sve činjenice koje predstavljaju jedan činjenični kompleks (povijesni događaj) kojim se određeni tužbeni zahtjev opravdava, pravomoćnost se odnosi i na činjenice koje u raspravljanju što je prethodilo donošenju presude nisu bile iznesene, ako su sastavni dio činjeničnog kompleksa na koji se presuda odnosi.

19. U konkretnom slučaju pitanje identiteta (istovjetnosti) između ovog spora I spora koji se pred istim sudom vodio pod brojem Pr-58/2018 nije razmatrano u smislu gore navedenog. Štoviše, u prvostupanjskoj presudi obrazloženja s tim u vezi uopće nema, čime je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, kako to osnovano ističe žalitelj.

20. Nadalje, tužba se može povući samo djelomično, smanjenjem tužbenog zahtjeva (članak 191. stavak 3. ZPP-a).

21. Na tu radnju odnose se opća pravila o povlačenju tužbe pa i ona o pristanku tuženika kao pretpostavci za njezinu valjanost.

22. Pritom je za ukazati i na pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. travnja 2021.:"Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP-a za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika.“

23. Tužba se može povući i tako da se tužbeni zahtjev zamijeni novim, po pravilima o preinaci tužbe.

24. Međutim, za svoju odluku pod točkom II. izreke pobijanog rješenja sud prvog stupnja iznosi proturječno obrazloženje, bez da je vidljivo kako zapravo ocjenjuje spornu dispoziciju tužitelja u smislu gornjih navoda.

25. Slijedom izloženog, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a uvažiti žalbu tuženika, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

U Splitu 9. studenoga 2021.