Poslovni broj Gž-2063/2021-2

 

 

 

 

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u pravnoj stvari tužiteljice R. K. iz D., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica S. M. - Č., odvjetnica iz R., protiv tuženih: 1. S. K. iz D., OIB: ... i 2. A. S. iz R., OIB: ..., koje zastupa punomoćnik V. Z., odvjetnik iz R., radi utvrđenja prava osobne služnosti doživotnog plodouživanja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice - predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, rješavajući žalbu tužiteljice izjavljenu protiv
rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama poslovni broj P-
1107/2021-4 od 30. kolovoza 2021., 5. studenoga 2021.,

 

 

r i j e š i o j e

 

Uvaženjem žalbe tužiteljice ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci,
Stalna služba u Delnicama poslovni broj P-1107/2021-4 od 30. kolovoza 2021. u
točki I. izreke i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

 

 

Obrazloženje

 

Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

 

«I.Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

 

I.Prihvaća se prijedlog predlagateljice osiguranja te se radi osiguranja
nenovčane tražbine osnivanja i uknjižbe prava osobne služnosti doživotnog
plodouživanja određuje privremena mjera na način da se protivnicima osiguranja
zabranjuje otuđenje ili opterećenje nekretnine oznake k.č.br. ... opisana kao L. cesta, Dvorište, Stambena zgrada, D., L. cesta 15,17,19,21,23,25,13,11, 22, suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-22) opisana kao dvosobni stan br. 3 na prvom katu lijevo, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice s WC-om i predsoblja, ukupne površine 48,06 m2, uz pripadajući mu dio podruma - spremišta upisan u z.k.ul.... k.o. D..

II. Zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u
Delnicama nalaže se provedba zabilježbe privremene mjere iz. toč. I.
III. Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja Zemljišno-
knjižnom odjelu navedenom u toč. II. izreke.

IV. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog
parničnog postupka.

V. Zaprječuje se protivnicima osiguranja novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 kn ukoliko isti ne postupe po izdanoj privremenoj mjeri.

II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za zabilježbu spora.»

 

Protiv tog rješenja u točki I. izreke žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja
i pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. u svezi s čl. 381. Zakona o
parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,
88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP)
nalazi u tome što rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a
osobito jer je izreka nerazumljiva, odnosno proturječi razlozima rješenja.

 

Navodi da je neosnovan zaključak suda prvog stupnja da nisu kumulativno
ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 346 Ovršnog zakona („Narodne
novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - dalje OZ) jer je knjižno pravo
tužiteljice-predlagateljice osiguranja osigurano zabilježbom spora te u slučaju
uspjeha u istom, postoji mogućnost uknjižbe istog. Navodi da činjenica zabilježbe
spora nije prepreka za određivanjem privremene mjere, a niti ona otklanja
opasnost nastanka nenadoknadive štete kako to pogrešno
zaključuje sud. Navodi da su učinci privremene mjere zabrane opterećenja i
otuđenja nekretnine, a koji se očituju i u činjenici da je predlagatelj osiguranja u
slučaju uspjeha u sporu ovlašten izravno tražiti ovrhu protiv osobe koja se upisala
na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja. Budući je mogućnost
izravne ovrhe jasno zakonski propisana proizlazi da se određivanjem privremene
mjere jača položaj predlagatelja osiguranja te mu je olakšano ostvarenje svojih
prava izravnom ovrhom za razliku od zabilježbe spora koja samo omogućuje
prvenstveni red prema kasnijim upisima.

 

Nadalje, prednost određivanja privremene mjere na nekretnini sastoji se u tome što je privremena mjera dugotrajnija zaštita u odnosu na zabilježbu spora jer ista traje do pravomoćnog okončanja postupka. Posebno ističe kako je prijedlogom za osiguranje zatraženo i da se protivnicima osiguranja zaprijeti novčanom kaznom od 30.000,00 kn u slučaju da ne postupe po izdanoj privremenoj mjeri, što dodatno ukazuje na činjenicu da navedena privremena mjera pruža daleko veći stupanj zaštite prava tužiteljice-predlagateljice osiguranja te da je ista potrebna radi sprječavanja nastanka štete na strani iste. Također ističe kako je tužiteljica zbog postupanja tuženika onemogućena pristupiti u stan u kojem je živjela te da bi joj daljnjim raspolaganjem predmetnom nekretninom dodatno bilo otežano ostvariti svoje pravo na dom.

 

Predlaže pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Tuženici u odgovoru na žalbu osporavaju sve navode žalbe kao
neosnovane, te predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog
stupnja potvrditi.

 

Žalba je osnovana.

 

Donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena bitna povreda iz odredbe čl.

354. st. 2. t. 11. u svezi s čl. 381. ZPP-a, jer razlozi kojima se odbija prijedlog za
donošenje privremene mjere su jasni i razumljivi, pa je pobijano rješenje moguće
ispitati.

 

Naime, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi zbog čega sud prvog
stupnja smatra da je zabilježbom spora dovoljno osigurana tražbina čije osiguranje
tužiteljica traži privremenom mjerom, odnosno zbog čega smatra da je zabilježbom
spora postignuta svrha osiguranja.

 

Takvo stajalište suda prvog stupnja, ovaj sud ne prihvaća.

 

Naime, učinak zabilježbe privremene mjere iz čl. 347. st. 1. t. 4. OZ-a
propisan je odredbom čl. 347. st. 4. OZ-a. Prema navedenom, učinak zabilježbe
zabrane iz st. 1. t. 4. tog članka je u tome što se upisima obavljenim u zemljišnoj
knjizi na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja, nakon upisa
zabilježbe zabrane, mogu steći u odnosu prema predlagatelju osiguranja kakva
prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagatelj osiguranja
bude pravomoćno odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi
ostvarenja tražbine za čije osiguranje je zabilježba upisana. Na temelju ovršne
isprave stečene u postupku koji je pokrenuo protiv protivnika osiguranja radi
ostvarenja tražbine za čije osiguranje je zabilježba zabrane upisana te dokaza da
je osoba koja je stekla određeno pravo na nekretnini ili pravu upisom na nekretnini
na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja to pravo stekla nakon
upisa zabrane, predlagatelja osiguranja može izravno protiv te osobe tražiti ovrhu
radi ostvarenja svog prava utvrđenog ovršnom ispravom.

 

Prema navedenom, učinak zabilježbe privremene mjere nije taj da se
protivniku osiguranja doista zabranjuje otuđenje ili opterećenje nekretnine na koju
je upravljena tražbina protivnika osiguranja, već se zapravo radi o tome da se
zabilježbom u zemljišnoj knjizi publicira postojanje spora u vezi s nekretninom s
određenim pravnim učincima. Pravni učinak takve zabilježbe je dvojak i to prvi
materijalnopravni učinak je taj, da će treća osoba koja unatoč zabilježbi odluči s
protivnikom osiguranja sklopiti pravni posao u vezi sa spornom nekretninom, u
slučaju da predlagatelj osiguranja uspije u parnici, da u odnosu prema njemu nema nikakvo pravo na nekretnini i da on izravno protiv nje može tražiti ovrhu radi
ostvarenja svog prava koje je bilo predmet parnice. Drugi učinak je procesni i
sastoji se u tome da će predlagatelj osiguranja na temelju ovršne presude koju je
dobio u parnici protiv protivnika osiguranja, te uz dokaz da je protivnik osiguranja
spornim pravom raspolagao u korist treće osobe, moći izravno protiv treće osobe
tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava utvrđenog ovršnom presudom. Prema
tome, suština zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina je publiciranje
postojanja spora i pokrivanje svih raspolaganja koju je protivnik osiguranja mogao
učiniti na štetu (mogućeg) prava predlagatelja osiguranja iz kojeg prava proizlazi
nenovčana tražbina.

 

Prema odredbi čl. 81. st. 2. („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99,
73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 - ZZK) zabilježba
spora ima učinak da pravomoćna presuda u povodu tužbe djeluje protiv onih koji
su stekli knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu stigao
zemljišnoknjižnom sudu. Dakle, zabilježbom spora se publicira postojanje spora
glede određene nekretnine i treća osoba koja se upusti u sklapanje pravnog posla
glede iste nekretnine mora biti svjesna da na taj način preuzima rizik da u odnosu
na stranku koja je uspjela u parnici nekretninu zapravo i nije stekla.

 

Prema tome, tužiteljici-predlagateljici osiguranja stoji na raspolaganju da
ravnopravno predlaže i zabilježbu spora i određivanje privremene mjere zabranom
otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine bez obzira što je učinak zabilježbe
spora vrlo sličan učinku zabilježbe privremene mjere zabranom otuđenja i
opterećenja, budući da se međusobno ne isključuju.

 

Budući da sud prvog stupnja zbog pogrešnog pravnog stajališta, nije ispitao
ispunjenost pretpostavke za određivanje privremene mjere iz odredbe čl. 343. i

344. OZ-a, ovaj sud nije imao pravne mogućnosti preinačiti pobijano rješenje.

 

Iz navedenih razloga valjalo je uvaženjem žalbe tužiteljice-predlagateljice
osiguranja, pobijano rješenje u točki I. izreke ukinuti i predmet vratiti istom sudu na
ponovan postupak, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu
iz čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

 

Rješenje suda prvog stupnja u točki II. izreke kao nepobijano ostaje neizmijenjeno.

 

U Rijeci, 5. studenoga 2021.

 

Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara, v.r.

.