Poslovni broj 14 Gž-708/2021-2      

 

 

 

 

 

             Poslovni broj 14 Gž-708/2021-2             
 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vesni Težak-Škrbina, sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice I. B., OIB …, P., …, zastupane po punomoćnici S. D., odvjetnici iz P., protiv protustranaka S. P., OIB … i S. P., OIB …, oboje iz P., …, oboje zastupani po punomoćnici J. M. H., odvjetnici iz P., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Sisku Stalna služba u Petrinji poslovni broj R1-16/2020-11 od 23. travnja 2021., 5. studenog 2021.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba predlagateljice I. B. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sisku Stalna služba u Petrinji poslovni broj R1-16/2020-11 od 23. travnja 2021. u dijelu pod točkama I, II. i III. izreke.

 

II. Uvažava se žalba predlagateljice I. B. kao djelomično osnovana i preinačuje navedeno rješenje u dijelu pod točkom IV. izreke te rješava:

 

Odbija se kao neosnovan zahtjev protustranaka S. P. i S. P. za naknadu troška izvanparničnog postupka u iznosu od 1.500,00 kn.

 

             

Obrazloženje

 

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

 

„I Međa između k.č.br. 58/2 KUĆA I DVORIŠTE U SELU od 676 m2 i ORANICA U SELU od 122 m2 upisana u z.k.ul. 556 k.o. N. S. ukupne površine 798 m2 koja je u vlasništvu predlagateljice i nekretnine k.č.br. 58/4 KUĆA I DVORIŠTE U SELU od 705 m2 upisana u z.k.ul.br. 390 k.o. N. S. suvlasništvo protustranaka uređuje se prema posljednjem mirnom posjedu tako da međa počinje u točci prikazanoj u skici mjerenja A koja je označena farbom na zidu dvorišnog objekta. Od točke A međa se pruža po stranici objekta u smjeru sjeveroistoka i na udaljenosti od 10,64 m nalazi se točka B koja predstavlja sjeveroistočni ugao tog dvorišnog objekta. Od točke B (ujedno kraj objekta) međa se blago lomi u smjeru sjeveroistoka i na udaljenosti od 0,48 m nalazi se točka C koja predstavlja željezni stup žičane ograde. Od točke C međa nastavlja žičanom ogradom do prvog loma koji je na udaljenosti 2.6 m i predstavlja točku D koja je u naravi željezni stup žičane ograde. U točki D međa se pruža žičanom ogradom i na udaljenosti od 9,6 m završava točkom E koja predstavlja kraj te žičane ograde, a u naravi je to željezni stup od te žičane ograde.

II Navedene točke od A do E jasno su na terenu vidljive i označene vodootpornim sprejem u crvenoj boji.

III Sastavni dio ovog rješenja je skica mjerenja Z. G., ing. geodezije.

IV Nalaže se predlagateljici da protustranci naknadi trošak ovog izvanparničnog postupka u visini od 1.500,00 kuna u roku od 15 dana.“

 

2. Protiv ovog rješenja žali se predlagateljica I. B. (dalje: predlagateljica) zbog bitne povrede odredaba parničnog/izvanparničnog postupka te, sadržajno, zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže prihvatiti žalbu.

 

3. Žalba predlagateljice je djelomično osnovana.

 

4. Predmet ovog postupka je zahtjev predlagateljice za uređenjem međe između nekretnine u njezinom vlasništvu i nekretnine u vlasništvu protustranaka, koje nekretnine su pobliže opisane u izreci rješenja.

 

5. Na temelju odredbe čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje: ZVDSP), kad provodi postupak uređenja međe (obnove ili ispravka međe), sud odlučuje u izvanparničnom postupku. U izvanparničnom postupku uređenja međe primjenjuju se postupovna pravila iz Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. broj 71, 720 ("Službene novine" od 1. kolovoza 1934. broj 175-XLV – dalje: ZSVP), koji se zakon u Republici Hrvatskoj primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91- dalje: ZNP) i to kao pravna pravila. Naime, pravna pravila sadržana u Zakonu o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934., primjenjuju se na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske, ukoliko su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske (čl. 2. ZNP).

 

6. Paragraf 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. (dalje: ZSVP) određuje, uz posebno navedenu primjenu propisa Građanskog parničnog postupovnika (Grpp) i njegovu opću supsidijarnu primjenu ukoliko ZSVP nema posebnih odredbi. Dakle, uz primjenu čl. 2. ZNP, jer je građanski parnični postupak u Republici Hrvatskoj reguliran Zakonom o parničnom postupku, u izvanparničnom postupku uređenja međe primjenjuju se supsidijarno odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP).

 

 

7. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti ovaj sud nalazi da njegovim donošenjem sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u vezi s pravnim pravilima iz paragrafa 21. st. 1. ZVSP na koje je sud drugog stupnja dužan paziti po službenoj dužnosti.

 

8. Pobijano rješenje nema nedostataka i proturječnosti zbog kojih se ne bi dalo ispitati. O odlučnim činjenicama ne postoji proturječje između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, razlozi u rješenju su jasni. Stoga sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u vezi s pravnim pravilima iz paragrafa 21. st. 1. ZVSP na koju opisno ukazuje žaliteljica. Navodi u žalbi da predmet vještačenja nije bila „čk.br.58/2 u čitavoj dužini i međašne oznake u prvom dijelu čestice uopće nisu postavljene jer se u prvom dijelu te čestice djelomično nalazi kuća protustranke“ su u suprotnosti sa stanjem u spisu tj. zapisnikom o uviđaju održanom na licu mjesta 19. ožujka 2021. i vještačkim nalazom sudskog vještaka geodetske struke Z. G. sa skicom lica mjesta (listovi 33-39 spisa). Iz navedenog naime, proizlazi da su prisutne stranke prilikom održavanja uviđaja te prilikom davanja stranačkih iskaza nedvosmisleno pokazale što je predmet uviđaja odnosno vještačenja te da u pogledu sastavljenog zapisnika nisu iznijele prigovore koje pravo imaju temeljem čl. 126. st. 2. ZPP u vezi s pravnim pravilima iz paragrafa 21. st. 1. ZVSP.

 

9. Nije osnovan žalbeni prigovor kojim predlagateljica ukazuje da joj je navedeni nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke dostavljen zajedno s pobijanim rješenjem kojim je uređena međa pa da joj je time onemogućeno raspravljanje, a koje pravo da joj je povrijeđeno i time da joj je onemogućeno u postupku postaviti pitanje „da li je nedavni potres utjecao na eventualno pomicanje čestica u odnosu na katastarske mape“. Navedenim prigovorima žaliteljica posredno ukazuje na počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog/izvanparničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP u vezi s pravnim pravilima iz paragrafa 21. st. 1. ZVSP.

 

10. Postupak uređenja međe je, naime, specifična vrsta izvanparničnog postupka u kojem je sud dužan, ukoliko smatra osnovanim prijedlog, na licu mjesta, stvarno urediti odnosno označiti među. Sud je upravo tako na licu mjesta, 19. ožujka 2021., postupio te sukladno rezultatima provedenog postupka (vještačenja i saslušanja stranaka) označio među na način kako je opisano u izreci pobijanog rješenja (točka I. izreke).

 

11. Tako uređena međa, što je ustanovljeno na sudskom zapisniku sastavljenom 19. ožujka 2021., se sadržajno u potpunosti slaže s navodima u pisanom nalazu i mišljenju  vještaka geodetske struke Z. G. koji je na prvostupanjskom sudu zaprimljen nakon održanog uviđaja, 15. travnja 2021. (listovi 37-40 spisa). Predlagateljica je dakle, sve prigovore u pogledu predmeta uređenja međe mogla i trebala istaknuti prilikom održavanja navedenog uviđaja, odnosno na navedenom zapisniku, kada je prvostupanjski sud među utvrdio. Time što joj je dostavljen naknadno pisani nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke, s obzirom da je taj nalaz identičnog sadržaja iznesenog u zapisniku sa navedenog uviđaja, nije predlagateljici povrijeđeno pravo na raspravljanje.

 

12. Suprotno paušalno iznesenim žalbenim prigovorima, sud prvog stupnja je donošenjem pobijanog rješenja, u dijelu pod točkama I, II. i III. izreke, pravilno primijenio materijalno pravo.

 

13. U skladu s odredbom čl. 103. st. 2. i 3. ZVDSP sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi tako bio u stanju postupiti, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

 

14. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagateljica tijekom postupka tvrdila da je međa između predmetnih nekretnina, koje su susjedne i uzajamno graniče, sporna i da ju treba urediti te da predlaže istu urediti prema katastarskom nacrtu, na što protustranke nisu pristale. Također, među nije bilo moguće urediti temeljem sporazuma stranaka.

 

15. Stoga je sud pravilno primijenio odredbu čl. 103. st. 2. i 3. ZVDSP, kada je s obzirom na utvrđeno činjenično stanje u pogledu granica posljednjeg mirnog posjeda predmetnih nekretnina koje između stranaka nije bilo sporno, među utvrdio prema posljednjem mirnom posjedu, na način kako je opisano u izreci.

 

16. Zbog toga je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi s pravnim pravilima iz paragrafa 21. st. 1. ZVSP, žalbu predlagateljice kao djelomično neosnovanu trebalo odbiti i potvrditi pobijano rješenje u dijelu pod točkama I, II. i III. izreke.

 

17. Sud prvog stupnja je međutim, donošenjem odluke o troškovima izvanparničnog postupka sadržanog pod točkom IV. izreke pobijanog rješenja pogrešno primijenio materijalno pravo na što osnovano ukazuje žaliteljica.

 

18. Prema odredbi paragrafa 20. st. 1. ZVSP u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden ukoliko u tom zakonu nije što drugo određeno, a prema odredbi st. 4. sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

 

19. U ovom konkretnom slučaju u kojem je doneseno pobijano rješenje kojim je prihvaćen prijedlog predlagateljice za uređenjem međe te je međa uređena na prethodno opisani način, a prijedlog nije niti odbačen niti odbijen kao neosnovan (protustranke pravilnost tog rješenja nisu pobijale žalbom), ne može se reći da je predlagateljica protustrankama prouzročila troškove svojim neosnovanim prijedlozima odnosno grubom krivnjom. Stoga u pravilnoj primjeni paragrafa 20. st. 1. i st. 4. ZVSP je prijedlog protustranaka za naknadu izvanparničnog troška trebalo odbiti kao neosnovan. U odnosu na žalbene navode kojima žaliteljica aludira da joj je trebalo dosuditi dio troškova vještačenja, treba reći da iz stanja spisa proizlazi da taj zahtjev predlagateljica tijekom postupka nije postavila. Stoga u svakom slučaju na naknadu dijela tih troškova predlagateljica nema pravo (čl. 164. st. 3. ZPP u vezi s pravnim pravilima iz paragrafa 21. st. 1. ZVSP).

 

20. Slijedom iznesenog, temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s pravnim pravilima iz paragrafa 21. st. 1. ZVSP, žalbu predlagateljice je kao djelomično osnovanu trebalo uvažiti i pobijano rješenje je u dijelu pod točkom IV. izreke trebalo preinačiti na način da se prijedlog protustranaka za naknadu troška izvanparničnog postupka odbija kao neosnovan (točka II. izreke drugostupanjskog rješenja).

 

 

U Velikoj Gorici 5. studenog 2021.

 

 

                                                                                                                              Sudac

 

                                                                                                                Vesna Težak-Škrbina, v.r.