1            Poslovni broj: 2 Us I-718/2021-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5                                           Poslovni broj: 2 Us I-718/2021-6

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Sofije Germovšek, u upravnom sporu tužiteljice A. F., iz H., M.-G., koju zastupa opunomoćenik I. H., odvjetnik u R., J., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, radi ispravka u matici rođenih, 4. studenog 2021.,

p r e s u d i o   j e

              Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, KLASA: UP/II-223-02/21-01/07, URBROJ: 514-07-03-01/01-21-02 od 10. svibnja 2021., radi poništenja rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za opću upravu i upravljanje imovinom, KLASA: UP/I-223-02/20-07/113, URBROJ: 2170/1-06-04/6-21-02 od 27. siječnja 2021., te radi nadoknade troškova ovoga upravnog spora.

Obrazloženje

1.  Prvostupanjskim rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za opću upravu i upravljanje imovinom, KLASA: UP/I-223-02/20-07/113, URBROJ: 2170/1-06-04/6-21-02 od 27. siječnja 2021., odbijen je zahtjev tužiteljice (zaprimljen 28. prosinca 2020.) za promjenu podatka o njezinoj nacionalnosti u matici rođenih koju vodi Matični ured Rijeka. Ujedno je odbijen zahtjev tužiteljice za brisanje podatka o njezinoj nacionalnosti („M.“) u navedenoj matici. Prvostupanjsko tijelo obrazlaže, u bitnome, sljedeće. Upis činjenice rođenja tužiteljice u maticu rođenih što se vodi za matično područje Rijeka učinjen je …. (tužiteljica je rođena …., od oca A. F. i majke B. F. rođ. Ć.). U rubrici nacionalnost pritom je navedeno „M.“, o čemu su se sporazumjeli tužiteljičini roditelji, izjavom danom 10. kolovoza 1995. na zapisnik Matičnom uredu Rijeka, označivši ujedno i vlastitu nacionalnost m. Podatak o nacionalnosti djeteta i roditelja upisuje se na temelju izjave roditelja. Promjena podataka u državnim maticama, nakon što su u njih upisani temeljni podaci, mogu se izvršiti kao ispravak grešaka učinjenih prilikom temeljnog upisa i kao naknadni upis. Među taksativno propisanim bilješkama o naknadnim upisima nije propisan podatak o promjeni nacionalnosti. Podatak o nacionalnosti djeteta, upisani na temelju jednom dane izjave roditelja, ne može se brisati. Prvostupanjsko tijelo navodi i da se izvatkom iz matice rođenih dokazuje činjenica rođenja, a ne nacionalnost osobe. Građani se slobodno izjašnjavaju o pripadnosti određenom narodu, ali se ta promjena u izjašnjavanju ne upisuje kao naknadni upis u maticu rođenih djeteta.

2.  Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II-223-02/21-01/07, URBROJ: 514-07-03-01/01-21-02 od 10. svibnja 2021. odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja. Uz potvrdu osnovanosti razloga iznesenih u prvostupanjskom rješenju, tuženik u obrazloženju svojeg rješenja dodaje, u bitnome, da se naknadni upis drugih podataka odnosi, primjerice, na upis stavljanja djeteta pod partnersku skrb i imenovanje partnera skrbnika. Napominje da nacionalnost ne utječe na osobni status osobe i da se sva prava po osnovi nacionalne pripadnosti ostvaruju na temelju izjave o nacionalnoj pripadnosti, a ne na temelju podatka upisanog u maticu rođenih ili iskazanog u izvatku iz te matice. Tužiteljica se slobodno može izjasniti pripadnicom druge nacionalnosti, ali ta se promjena u izjašnjavanju ne upisuje kao naknadni upis u matici rođenih. Tuženik se ujedno poziva na ustavnosudsku praksu za koju smatra da podupire njegova stajališta.

3.  Tužiteljica u tužbi i kasnije u sporu osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, da javnopravna tijela nisu odgovorila zbog čega u pogledu njenog zahtjeva ne bi bila primjenjiva odredba članka 9. točke b)13. Zakona o državnim maticama, da tuženik promašeno tumači tu odredbu, da navedenim Zakonom nije propisano da se temeljni upis nacionalnosti ne može promijeniti, da su mjerodavne zakonske odredbe neodređene i nejasne, da su roditelji mogli pogrešno upisati podatak o tužiteljičinoj nacionalnosti (o čemu tužiteljica nije odlučivala), te da nije dovoljno samostalno izjašnjavanje osobe o svojoj nacionalnosti bez obzira na upis u maticu rođenih jer je to službeni dokument koji se dostavlja prilikom važnijih životnih radnji (poput prijave u odgojne i obrazovne ustanove, te zasnivanja radnog odnosa). Upire na ustavno jamstvo slobode izražavanja nacionalne pripadnosti. K tome, opisuje razloge zbog kojih se po vjeroispovijesti smatra katolkinjom, a po nacionalnosti Hrvaticom. Tužiteljica predlaže da Sud poništi drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje. Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 5.000,00 kuna (uvećano za PDV).

4.  Tuženik u odgovoru na tužbu, ostaje kod navoda osporavanog rješenja, poziva se na ustaljenu upravnosudsku praksu i predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5.  Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora.

6.  Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 3. studenog 2021. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7.  Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se, između ostalog, sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti (čl. 15. st. 4. Ustava Republike Hrvatske, „Narodne novine“, broj 59/90, 135/97, 8/98 – proč. tekst, 113/00, 124/00 – proč. tekst, 28/01, 41/01 – proč. tekst, 55/01 – ispr., 76/10, 85/10 – proč. tekst i 5/14). Ova sloboda zajamčena je, dakako, i pripadnicima hrvatskog naroda, dok je u odnosu na pripadnike nacionalnih manjina izrijekom stipulirana u okviru uređenja njihove ustavnopravne zaštite.

8.  U osporavanim rješenjima citirane su mjerodavne odredbe Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93, 76/13 i 98/19) i mjerodavnih podzakonskih propisa. Te su odredbe, stoga, tužiteljici poznate.                

9.  Između stranaka je sporna pravna interpretacija odredbe članka 9. točke b)13. Zakona o državnim maticama. Tom je odredbom propisano da se u maticu rođenih kao naknadni upisi i bilješke upisuju naknadni ispravci grešaka i druge promjene podataka koje se upisuju u državnu maticu rođenih. Sporno je čini li kasnije različito nacionalno izjašnjavanje osobe tijekom života osnovu za ispravak greške, odnosno drugu promjenu podatka, što se kao naknadni upis i bilješka, upisuje u maticu rođenih.

10.  Sud, prije svega, naglašava da određivanje nacionalnosti novorođenom djetetu suglasnošću njegovih roditelja ne može biti „pogrešno“, u smislu ispravka greške iz članka 9. točke b)13. Zakona o državnim maticama. Nacionalna pripadnost, naime, nije činjenica koja se objektivno utvrđuje, već razumijeva subjektivan osjećaj, za koji se u nekim vrstama predmeta (npr. kod primitka u hrvatsko državljanstvo privilegiranom naturalizacijom) traži dokazivanje iskazivanja tog osjećaja, kakve regulacije ovdje nema. Premda to, zbog netom iznesenog, nije od pravnog utjecaja, nejasno je i zbog čega bi bilo „pogrešno“ djetetu odrediti nacionalnost koju imaju oboje roditelja. Preostaje, dakle, razmotriti čine li promjene nacionalnog izjašnjavanja osobe tijekom života druge promjene podataka iz članka 9. točke b)13. Zakona o državnim maticama, kao temelj za naknadni upis i bilješku u maticu rođenih.

11.  Tuženik je u obrazloženju osporavanog rješenja i u odgovoru na tužbu iznio valjan primjer drugih promjena podataka iz članka 9. točke b)13. Zakona o državnim maticama (stavljanje djeteta pod partnersku skrb). Očito je da je moguća „druga promjena“ u svjetlu ove zakonske odredbe koja nije promjena nacionalnog izjašnjavanja. Formulacija „druge promjene“ u zakonski je tekst uvrštena slijedom ograničenja s kojima je povezano taksativno propisivanje ove materije, uključujući nemogućnost predviđanja svih kasnijih promjena u pravnom poretku koje mogu dovesti do potrebe naknadnog upisa u maticu rođenih. Istodobno, to ne znači da su sve promjene do kojih dolazi tijekom života osobe relevantne za upisivanje u maticu rođenih te za ispunjavanje smisla i svrhe članka 9. točke b)13. Zakona o državnim maticama.

12.  Svaka osoba može tijekom života neograničen broj puta promijeniti svoje nacionalno izjašnjavanje. Štoviše, u istom razdoblju se u različitim službenim i drugim okolnostima može različito nacionalno izražavati. U krajnjoj liniji, primjerice, istog dana jednu nacionalnost može navesti u popisu stanovništva, drugu prilikom popunjavanja službenog obrasca koji sadržava rubriku nacionalnosti, a treću radi ostvarivanja određenog prava pripadnika nacionalne manjine.

13.  Za razliku od varijabilnosti nacionalnog izjašnjavanja, činjenice poput sklapanja braka, stavljanja djeteta pod partersku skrb i sl., pravno su fiksirane, barem u određenom razdoblju.

14.  Javnopravna tijela osnovano ukazuju da se ni jedno pravo vezano uz nacionalnu pripadnost ne ostvaruje na temelju podataka upisanih u maticu rođenih, te da se izvatkom iz matice rođenih ne dokazuje nacionalnost osobe. Usto, podatak o nacionalnosti upisan u maticu rođenih ni na koji način ne ograničava kasnije drukčije iskazivanje nacionalne pripadnosti.

15.  Ne postoji, dakle, pravno bitan razlog zbog kojeg bi se promjene izražavanja nacionalne pripadnosti tijekom života osobe smatrale promjenama kojima se ostvaruju smisao i svrha članka 9. točke b)13. Zakona o državnim maticama, tj. da je riječ o podatku pravno relevantnom za ažuriranje podataka u matici rođenih. Pravno odlučnim razlogom u tom se pogledu ne može smatrati, primjerice, nelagoda osobe prilikom prilaganja izvatka iz matice rođenih u nekim službenim prilikama, tim više što se taj izvadak u praksi nerijetko traži i kada se činjenice što su bitne za konkretan pravni odnos mogu utvrditi i iz drugih javnih isprava. Na koncu, pri izostanku pravno relevantne svrhe za naknadni upis promjene nacionalnosti u matici rođenih, uz istodoban izostanak kasnijeg učinka na ostvarivanje prava osobe po osnovi tog upisa, okolnost moguće nedovoljne preciznosti mjerodavnih pravnih normi ne može ići u prilog tužiteljičinoj argumentaciji.

16.  Podjednako pravno neutemeljeno i bezrazložno bilo bi kod (svake) promjene nacionalnog izjašnjavanja tijekom života tražiti da se promijene svi prijašnji drukčiji upisi nacionalne pripadnosti u raznim evidencijama i dokumentima.

17.  Zbog prethodno navedenog, na rješavanje ove upravne stvari ne utječu razlozi zbog kojih se tužiteljica danas smatra Hrvaticom katoličke vjeroispovijedi, u kojem izjašnjavanju – ni u pravnim učincima tog izjašnjavanja - ničime nije ograničena, pa ni upisom nacionalnosti u maticu rođenih. Uzgredno, vjeroispovijed se ne upisuje u državne matice i vjeroispovijed sâma po sebi nije od utjecaja na nacionalnu pripadnost (postoje Hrvati koji nisu katolici, a još u većoj mjeri katolici koji nisu Hrvati, od Perua do Filipina).

18.  Svoju odluku Sud ne temelji na pravnoj praksi na koju se pozvao tuženik, ali tu praksu prihvaća. Dosad izneseno ukazuje da nema valjanoga pravnog uporišta za promjenu te prakse.

19.  Uzevši u obzir navedeno, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21), vezano uz članak 79. toga Zakona, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

U Rijeci 4. studenog 2021.

S u d a c

              dr. sc. Alen Rajko, v.r.   

              Uputa o pravnom lijeku:

              Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.