Republika Hrvatska Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 8 Gž-665/2021-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u izvanparničnom predmetu
predlagatelja S. B. iz K. G., …, OIB:
…, koga zastupa punomoćnica S. G., odvjetnica u K.
G., …, protiv protustranaka: 1) V. I. iz K.
G., …, OIB: … i 2) Z. I. iz K.
G., …, OIB: …, koje zastupa punomoćnik M.
J., odvjetnik u K. K., …, radi uređenja međe,
odlučujući o žalbi protustranke pod 1) i 2) protiv rješenja Općinskog suda u Splitu,
poslovni broj R1-29/2019 od 30. ožujka 2021., dana 4. studenog 2021.,

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranaka pod 1) V. I. i 2)
Z. I. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-
29/2019 od 30. ožujka 2021.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:

"I. Uređuje se međa između posjeda - nekretnine predlagatelja (zapadni dio
čest.zem …, …, … i … K.O. K. G.) i posjeda - nekretnine
protustranaka (istočni dio čest.zem …, …, … i … K.O. K.
G.) po zadnjem mirnom posjedu na način da međa ide betonskim zidom –
pravcem označenim slovima A-B-C-D-E, kao na skici – Prikazu lica mjesta vještaka
mjernika T. Č. od 18.03.2021. godine, te se utvrđuje da: -dio čest. zem.
… zapadno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed predlagatelja; -dio
čest. zem. … istočno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed
protustranaka; -dio čest. zem. … zapadno od pravca na skici vještaka predstavlja
posjed predlagatelja; -dio čest. zem. … istočno od pravca na skici vještaka
predstavlja posjed protustranaka; -dio čest. zem. … zapadno od pravca na skici
vještaka predstavlja posjed predlagatelja; -dio čest. zem. … istočno od pravca na
skici vještaka predstavlja posjed protustranaka; -dio čest. zem. … zapadno od

Poslovni broj: 8 Gž-665/2021-2 2

pravca na skici vještaka predstavlja posjed predlagatelja; -dio čest. zem. …
istočno od pravca na skici vještaka predstavlja posjed protustranaka;

II. Točke međne linije su na terenu označene plavom bojom i strankama je
predan posjed do uređene međne linije.

III. Stranke se upućuju da svoje jače pravo vlasništva na spornom dijelu međe
mogu dokazivati u parničnom postupku, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana
pravomoćnosti rješenja o uređenju međe.

IV. Nalaže se protustrankama pod 1) i pod 2) na ime troškova ovog
izvanparničnog postupka solidarno naknaditi predlagatelju iznos od 1.336,40 kn u
roku od 15 dana.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu su izjavile protustranke pod 1) i 2) (dalje:
protustranke) navodeći da je predlagatelj podnio prijedlog tvrdeći kako je isključivi
vlasnik i posjednik zapadnog dijela kat. čest. …, …, … i … sve k.o.
K. G., pri tom da je 1973. sukladno sporazumu njega i ranijeg vlasnika
nekretnina koje sada pripadaju protustrankama, sagrađen betonski zid koji je i danas
na licu mjesta, međutim takvi navodi se spore u cijelosti. Naime, predlagatelj da
navodi kako je otac protustranaka zajedno sa K. B. i M.
D. sklopio sporazum 1973. upravo da se podigne betonski zid na mjestu
na kojem se i danas nalazi, što se spori u cijelosti iz razloga što je M. D.
više puta protustrankama rekao kako nikada nije bio suglasan sa navedenim zidom
niti je sudjelovao u izgradnji istoga kao ni otac protustranaka, a ako je i potpisao bilo
kakav sporazum na tu okolnost da sigurno nije znao što potpisuje niti mu je tako
nešto ikada predlagatelj ponudio. Skreće pozornost na to da je predlagatelj kupio
nekretninu 1973., dok su protustranke kupile svoje nekretnine 1972., dakle godinu
dana ranije nego predlagatelj, pa sporazum na koji se poziva predlagatelj nema
pravni učinak budući da je isti sklopljen sa M. D. koji u tom
trenutku nije imao nikakva vlasnička prava niti legitimaciju da utvrđuje među sa bilo
kojom ugovornom stranom iz priloženog sporazuma. Uostalom, ni sam predlagatelj
ne spori činjenicu da je isključivo on odnosno njegov otac snosio troškove izgradnje
zida i to dok su protustranke bile u Njemačkoj, pa se postavlja pitanje zar ne bi bilo
pravično i logično da međaši sudjeluju zajedno u troškovima izgradnje zida ako već
postoji sporazum među njima. Da sporazuma ima, onda bi protustranke potpisale
odnosno dale suglasnost na elaborate kojima se mijenja i usklađuje stanje u katastru
i zemljišnoj knjizi. Prvostupanjski sud se poziva na primjenu odredbe čl. 103. Zakona
o vlasništvu i drugim stvarnim pravima međutim uredio je među prema zadnjem
mirnom posjedu stranaka, a da u obrazloženju rješenja nije pojasnio iz kojeg razloga
nije uredio među prema katastarskom nacrtu. U tom smislu obrazloženje nije
dostatno te ne sadrži valjane razloge kojima se vodio sud pri donošenju odluke.
Nadalje, rješenje je preuranjeno jer je sud imao opravdani razlog dostaviti strankama
nalaz i mišljenje vještaka mjernika te ih pozvati na očitovanje prije donošenja
rješenja, a ne istovremeno dostaviti i rješenje i nalaz i mišljenje jer u ovoj fazi
postupka nije jasno na temelju čega je sud donio odluku primjenom čl. 103.
navedenog Zakona jer se predloženici nisu mogli ni očitovati je li im prihvatljivo da se
međa uredi prema katastarskom nacrtu, a nije isključeno ni da ne bi došlo do
postizanja sporazuma stranaka. Primjećuje se kako vještak u nalazu i mišljenju nije

Poslovni broj: 8 Gž-665/2021-2 3

označio dio koji se odnosi na posjed protustranaka na kat. čest. … k.o. K.
G., dok je označen dio koji se na toj čestici nalazi u posjedu predlagatelja. Za
kat. čest. … k.o. K. G. vještak navodi kako se zapadni dio iste nalazi u
posjedu predlagatelja i to označen slovima na skici lista mjesta DEFGD, dok nije
označio ni prikazao dio kat. čest. … koji se nalazi u posjedu protustranaka iako
navodi da se određeni dio nalazi u njihovom posjedu. Iz tih razloga je vještvo
nedostatno i nužno ga je dopuniti kako u tekstualnom tako i u grafičkom dijelu, pa se
predlaže i radi navedenog žalbenog razloga prihvatiti žalbu. Slijedom navedenog,
predlaže se prihvatiti žalbu i donijeti rješenje kojim se prvostupanjsko rješenje ukida u
cijelosti i postupak vraća na ponovno postupanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da sud prvog
stupnja pri donošenju istog, nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354.
st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. -
pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine",
broj 70/19.), na koju sadržajno ukazuje žalitelj, budući da se isto može ispitati, a nisu
počinjene niti povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9.,

13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl.

365. st. 2. u svezi čl. 381. ZPP, a koji Zakon se u vanparničnom postupku primjenjuje
temeljem pravnog pravila iz paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom
postupku iz 1934. koji se ima primijeniti na temelju Zakona o načinu primjene pravnih
propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91).

6. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem uređena je međa na način kako je to izrekom
odlučeno u pobijanom rješenju i to po zadnjem mirnom posjedu, a primjenom
odredbe čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne
novine", broj 81/15. - pročišćeni tekst; dalje ZVDSP).

7. Odredbom čl. 103. st. 2. ZVDSP određeno je da će sud među obnoviti ili ispraviti
prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je st.

3. određeno da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. tog članka sud će
među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude
li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi –
prema pravičnoj ocjeni.

8. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

9. Naime, iz zapisnika sačinjenog na licu mjesta od 12. ožujka 2021. proizlazi da je
utvrđeno kako nekretnine predlagatelja u naravi predstavljaju obiteljsku kuću
angrafske oznake …, sa uređenim dvorišnim prostorom, dok je
nekretnina protustranaka u naravi stambeni objekt anagrafske oznake …, sa uređenim dvorišnim prostorom. Također je utvrđeno da su posjedi
stranaka na terenu jasno omeđeni, a granicu između posjeda predstavlja u naravi –
betonski zid visine 0,3 - 0,5m uz koji je sa predlagateljeve strane zasađena živica.

Poslovni broj: 8 Gž-665/2021-2 4

Nadalje, slijedi da je sudski vještak izvršio identifikaciju nekretnina te je pozvan
pokazati smjer pružanja međne linije prema katastarskim planovima, pa nakon što je
ista pokazana, a što je sve i konstatirano na zapisniku, slijedi da je predlagatelj
izjavio da nije suglasan da se međa uredi prema katastarskom nacrtu.

10. Dakle, polazeći od sadržaja citirane odredbe, koja uređuje redoslijed i pravila o
uređenju međe reći je da na uređenje međe prema katastarskom nacrtu predlagatelj
nije pristao, a radi se o načinu uređenja međe za koji je nužan pristanak stranaka što
slijedi i iz obrazloženja pobijane odluke, pa utoliko žalbeni navodi izneseni u svezi s
tim ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja.

11. Niti žalbeni navodi da je pobijano rješenje preuranjeno ne dovode u pitanje
pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja budući da je prvostupanjski sud pravilno
postupio kada je u skladu s odredbom čl. 103. st. 4. ZVDSP istodobno s donošenjem
odluke o uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu na licu mjesta označio
među međašnim znakovima i nakon toga donio pobijano rješenje.

12. Nastavno navedenom navodi o dostavi odnosno tekstualnom dijelu sadržaja
nalaza i mišljenja vještaka T. Č. također nisu s uspjehom doveli u
pitanje pravilnost prvostupanjskog rješenja budući da je međa uređena na licu mjesta
pravcem koji ide betonskim zidom označenim točkama A-B-C-D-E, a sve kako je to i
prikazano na skici lica mjesta vještaka mjernika T. Č. od 18. ožujka

2021. te nalaz i mišljenje imenovanog vještaka nije proturječan sadržaju zapisnika i
strankama je dostavljen u skladu sa sadržajem ročišnog rješenja.

13. Dakle, u situaciji kada nisu bile ispunjene pretpostavke za uređenje međe prema
katastarskom nacrtu, a niti su stranke postigle sporazum što jasno slijedi iz sadržaja
zapisnika sačinjenog prilikom očevida na licu mjesta, a nije odlučna činjenica da li bi
isti sporazum eventualno kasnije postigli, pa kako dokazi provedeni tijekom postupka
uređenja međe daju dovoljnu osnovu u odnosu na zaključak glede posljednjeg
mirnog stanja posjeda sporne površine ima se smatrati da su ispunjene pretpostavke
za uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu koji se izvršava nesmetano od

1973. kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud.

14. Nadalje, pravilno je sud prvog stupnja sukladno odredbi čl. 103. st. 5. i 6. ZVDSP
odlučio da se od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra da
postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati u parnici, koja
se može pokrenuti u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti odluke. Dakle, na spornoj
površini protustranke mogu u parnici primjenom navedene odredbe dokazivati
vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, a za slučaj uspjeha oboriti
predmnijevu o vlasništvu tako da žalbeni navodi u svezi stjecanja prava vlasništva
nekretnina od strane predlagatelja odnosno protustranaka nisu odlučni za donošenje
ove drugostupanjske odluke.

15. Prema čl. 283. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku stranka koja je
stavila prijedlog za uređenje međe snosi sama troškove postupka ako se iz rasprave
pokaže da uređenje međe nije bilo potrebno, jer međa nije bila sporna ili se mogla
lako raspoznati, a troškove zastupanja snose zastupljeni, pa kako je međa između
nekretnina predlagatelja i protustranaka bila sporna i uređenje međe je bilo potrebno,

Poslovni broj: 8 Gž-665/2021-2 5

sud prvog stupnja pravilno je temeljem navedene odredbe naložio protustrankama da
predlagatelju plate razmjerne troškove od ½ dijela u iznosu od 1.336,40 kn.

16. Slijedom iznesenog valjalo je po odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu
protustranaka kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Zadru, 4. studenog 2021.

Sutkinja

Sanja Dujmović