Baza je ažurirana 14.04.2026. zaključno sa NN 20/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev-x 1266/2013-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev-x 1266/2013-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. N. iz Z., zastupan po punomoćnici L. K., odvjetnici u S., protiv tuženika pod 1. Grada K., zastupanog po punomoćniku Z. M., odvjetniku u S. i pod 2. S. P. iz S., radi naknade štete, odlučujući o reviziji prvotuženika Grada K. protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj -591/13 od 2. svibnja 2013., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Lukšiću poslovni broj Px-47/12 od 25. siječnja 2013., u sjednici vijeća održanoj 3. studenoga 2021.

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

              Revizija prvotuženika odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

              »I Prihvaća se tužbeni zahtjev u odnosu na teuženika pod 1) Grad K. koji glasi:

              "Nalaže se tuženiku pod 1) Grad K. da u roku od 15 dana isplati tužitelju na ime naknade za oduzeto zemljište i to čest. zem. 1005/4, čest. zem. 1005/6 i čest. zem. 1007/12 u ukupnoj površni od 629 m2, koje su poništene i pripojene u sastav čest. zem. 1795/1 u naravi cesta površine 8281 m2 i čest zem. 1830/1 u naravi cesta, površine 16187 m2, sve u k.o. K. N., iznos od 367.336,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku na taj iznos od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena."

              Za više zatraženu kamatu koja bi tekla od 31.03.1989. tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

              II. Djelomično se prihvaća tuženi zahtjev u odnosu na tuženika pod 1) Grad K. koji glasi:

              "Nalaže se tuženiku pod 1) Grad K. da u roku od 15 dana solidarno isplati tužitelju na ime naknade za čest. zem. 1005/1, čest. zem. 1005/2, čest. zem. 1005/3, čest. zem. 1005/5, čest. zem. 1007/11, te dijela čest. zem. 1007/10 u površini od 48 m2, koji dio je u dopuni nalaza i mišljenja na Situaciji terena izrađenoj od geodeta S. R., a koji nosi oznaku U. T. ožujak 2002" označen slovima A-B-G-F-A, sve K.O. K. N., u sveukupnoj površini od 912 m2, iznos od 366.168,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku na taj iznos od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena."

              Za više zatraženi iznos od 166.440,00 kn tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan, ka i za više zatraženu kamatu koja bi na ukupan iznos tekla od 31.03.1989.

              III. Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika pod 1) Grad K. kojim se ovlašćuje Grad K. da izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na čest. zem. 1005/1, čest. zem. 1005/2, čest. zem. 1005/3, čest. zem. 1005/5,  čest. zem. 1997/11 te 48/340 dijela čest zem 1007/10, sve ZU 2023 k.o. K. N., na svoje ime uz prethodni izbris prava vlasništva s imena tužitelja D. N. L. sve temeljem ove presude i bez posebne naknadne suglasnosti tužitelja.

              IV. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika pod 2) S. P. koji glasi:

              "Nalaže se tuženiku pod 2) da u roku od 15 dana, isplati tužitelju na ime naknade za oduzeto zemljište i to čest. zem. 1005/4, čest. zem. 1005/6 i čest. zem. 1007/12 u ukupnoj površni od 629 m2, koje su poništene i pripojene u sastav čest. zem. 1795/1 u naravi cesta površine 8281 m2 i čest zem. 1830/1 u naravi cesta, površine 16187 m2, sve u k.o. K. N., iznos od 367.336,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 31.03.1989. do 31.12.2007. po stopi od 15% godišnje, a od 01.01.2008. do isplate obračunate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena.

              Nalaže se tuženiku pod 2) da u roku od 15 dana, isplati tužitelju na ime naknade za čest. zem. 1005/1, čest. zem. 1005/2, čest. zem. 1005/3, čest. zem. 1005/5,  čest. zem. 1007/11, te dijela čest. zem. 1007/10 u površini od 48 m2, koji dio je u dopuni nalaza i mišljenja na Situaciji terena izrađenoj od geodeta S. R., a koji nosi oznaku "U T., ožujak 2002" označen slovima A-B-G-F-A, sve K.O. K. N., u sveukupnoj površini od 912 m2, iznos od 532.608,00 sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku na taj iznos od 31.03.1989. do 31.12.2007. po stopi od 15% godišnje, a od 01.01.2008. do isplate obračunate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena."

              V. Svaka stranka snosit će svoj parnični trošak.«

 

2. Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

              »Odbija se djelomično žalba tužitelja i žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Lukšiću poslovni broj Px-47/12 od 25. siječnja 2013. godine u dijelu pod točkom I. izreke, točkom II. izreke, izuzev dijela kojim je naloženo tuženiku pod 1. Gradu K. da solidarno isplati tužitelju dosuđeni iznos, točke III. i IV. izreke.«

 

3. Protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem je prihvaćen zahtjev u odnosu na prvotuženika reviziju je podnio prvotuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da revizijski sud prihvati reviziju, ukine prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu te u odnosu na prvotuženika vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

4. U odgovoru na reviziju tužitelj predlaže da se revizija odbije kao neosnovana.

 

5. Revizija nije osnovana.

 

6. Revizijski sud je pobijanu presudu ispitao na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13, 89/14 - dalje: ZPP) u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Nije osnovan revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući odluka sadrži jasne razloge o svim odlučnim činjenicama koji nisu u međusobnom proturječju.

 

8. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. st. 1. ZPP jer je drugostupanjski sud ocijenio žalbene navode koji su bili od odlučnog značenja za ovo presuđenje, kao i što je označio razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti.

 

9. Neosnovan je i revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

10. Predmet pobijanog dijela spora je zahtjev tužitelja da mu prvotuženik plati naknadu za oduzeto zemljište u iznosu od 367.336,00 sa zateznim kamatama, što predstavlja naknadu štete.

 

11. U postupku pred sudovima prvog i drugog stupnja utvrđeno je da su pravni prednici prvotuženika preko nekretnine tužitelja izgradili cestu na način da su sredinom ožujka 1989. neovlašteno ušli na predmetno zemljište te buldožerom izvršili širok iskop skidanjem humusnog sloja te iskopali kanal radi polaganja vodovodne mreže, te izgradnje puta.

 

12. U tijeku postupka pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom utvrđene su sljedeće odlučne činjenice:

- da je tužitelj u vrijeme izvođenja spornih građevinskih radova bio vlasnik svih nekretnina koje su navedene u tužbenom zahtjevu;

- da su prednici prvotuženika bespravno ušli na nekretninu tužitelja i praktički je deposedirali, zbog čega je nekretnina izgubila funkciju i svojstvo koje je dotad imala;

- da deposedirano zemljište u veličini 699 m2 ima vrijednost od 367.336,00 kn;

- da je na dijelu nekretnine koja je pod cestom uknjižen kao vlasnik Grad K.

 

13. Prema odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 112/99, 88/01 – dalje: ZOO) propisano je da tko drugom uzrokuje štetu dužan ju je naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

 

14. Odredbom čl. 185. st. 1. ZOO propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, dok je stavkom 2. propisano da ako uspostavljanje prijašnjeg stanja nije moguće, ili kad sud smatra da nije nužno da to učini odgovorna osoba, sud će odrediti da ona isplati oštećeniku odgovarajuću svotu novca na ime naknade štete.

 

15. U konkretnom slučaju tužitelj potražuje da mu se s naslova štete koju trpi uslijed radova izgradnje prometnice, kojom su nekretnine u njegovom vlasništvu presječene popola, a bez prethodnog postupka izvlaštenja i obeštećenja, dakle samovlašću prednika prvotuženika, isplati tržišna protuvrijednost svih nekretnina i to kao građevinskog zemljišta, navodeći kako je dio koji je pod cestom i dio uz cestu posve bezvrijedan jer na istome nije moguća gradnja.

 

16. U tijeku postupka je utvrđeno da je navedene radove provodio tadašnji Odbor za rudinsku vodu, a koji je pravni prednik prvotuženika. Također je utvrđeno da isti nije proveo postupak deposedacije i isplate naknade tužitelju, već je proveden bespravni čin ulaska u posjed tužiteljeve nekretnine.

 

17. S obzirom na provedene dokaze i naprijed utvrđene činjenice, pravilno su sudovi prvog i drugog stupnja prihvatili tužbeni zahtjev za naknadu štete u odnosu na prvotuženika u visini vrijednosti nekretnine i presudili kao u izreci.

 

18. Ostali revizijski navodi koji se odnose na činjenicu da prednik tuženika nije bio ni investitor ni izvođač spornih radova su činjenične naravi i kao takve predstavljaju revizijski razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog kojeg se revizija ne može podnijeti (čl. 385. ZPP).

 

19. Kako se nisu ostvarili revizijski razlozi bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, to je valjalo na temelju odredbe čl. 393. ZPP odbiti reviziju prvotuženika i presuditi kao u izreci.

 

Zagreb, 3. studenoga 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v. r.

 

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu