Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Pr-1903/2020-11

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac
Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Jeleni Kvarantan-Karuza, kao
sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijaliste Natalije
Đurašinović, u pravnoj stvari tužitelja Ž.Š., OIB:, S., kojeg zastupa pun. M.G., odvjetnik u Z., protiv tuženika SŠBR, OIB:, iz K.Š., kojeg zastupa ravnateljica M.K., radi
isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 19.
listopada 2021. u nazočnosti zam.pun. tužitelja, a u izočnosti tuženika, objavljene
dana 02. studenoga 2021.,

presudio je

I.Nalaže se tuženiku SŠBR, OIB:, K.Š., isplatiti tužitelju Ž.S., OIB: , iznos od 8.651,44 kn
zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 586,65 kn od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 585,29 kn od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;
- na iznos od 594,93 kn od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;
- na iznos od 584,45 kn od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 594,93 kn od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 598,66 kn od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 603,75 kn od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 627,35 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;
- na iznos od 653,07 kn od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;
- na iznos od 640,40 kn od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;
- na iznos od 645,99 kn od dana 16. studenoga 2016. godine do isplate;
- na iznos od 645,27 kn od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;
- na iznos od 640,23 kn od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;
- na iznos od 650,47 kn od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;
u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako
polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u
roku od 15 dana, osim zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak sadržanih u bruto iznosu 8.651,44 kn.





2

Pr-1903/2020-11

II.Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu
od 1.875,00 kn uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja pa do
isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za
svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 28. studenoga 2020. podnio ovom sudu tužbu protiv
tuženika radi isplate. U tužbi se navodi da je tužitelj u utuženom razdoblju bio
zaposlenik tuženika, koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe
čl.2. Zakona o plaćama u javnim službama. Sporazumom sklopljenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi dana 23. studenoga 2006. ugovoreno je povećanje
osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini.
Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada RH i sindikati javnih službi
sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je
osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine na iznos od 5.108,84 kn,
dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. godine sporazumno odgođeno
sukladno čl.III. Dodatka Sporazuma. Dana 26. listopada 2011. između Vlade RH i
sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici
za plaće u javnim službama, koje predstavljaju osnovu ove tužbe. Izmjene Dodatka
Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 7. prosinca 2011., od

26. listopada 2011. i arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Vlada RH i sindikati
javnih službi su dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena
Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene čl.IV. st.5. u vezi s čl.VII. st.1. Izmjena
Dodatka Sporazumu. Budući da je odredbom čl.VII.c st.3. Izmjene Dodatka
Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za mjesec“, da se u
prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se
osnovica u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kn. Kako je tuženik od
prosinca 2015. pa nadalje tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn,
umjesto sukladno Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kn,
ukupan dug tuženika prema tužiteljici s osnove razlike u plaći iznosi 8.651,44 kn za
sve plaće od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017. godine, koji iznos tužitelj i
potražuje ovom tužbom uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni
iznos neisplaćene razlike plaće do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa
zakonskom zateznom kamatom počevši od presuđenja do isplate.

2.U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je sporna pravna valjanost, pravna
narav, obveznost, a potom i sadržaj navedenih pravnih izvora, i to Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 26. listopada

2011., kojeg je parafirao, ali ne i potpisao (dakle, nije sklopio) Samostalni sindikat
zdravstva i socijalne skrbi, a sve izmjene i dopune, da bi bile pravno valjane, trebaju
sklopiti sve stranke ugovornog odnosa, što ovdje nije slučaj. Stoga su Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće pravno nevaljale, odnosno ništetne i
nepostojeće. Također prigovara pravnoj naravi i valjanosti Sporazuma o osnovici
plaće u javnim službama od 23.studenoga 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici
plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009. i Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu
o osnovici plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. kao kolektivnog ugovora s
obzirom da za njih nikada nije uspostavljen Odbor sindikata za kolektivne pregovore,



3

Pr-1903/2020-11

a osim toga isti sadržajno ne utvrđuju konkretna prava zaposlenika koja bi se izravno
i neposredno, samo pozivom na iste, mogla primijeniti. Nadalje, navodi kako je
pogrešno i nepotpuno pozivanje tužitelja i temeljenje tužbenog zahtjeva na čl.3.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od

26.listopada 2011. po kojima je osnovica za obračun plaća 5.415,37 kn jer okolnosti
za povećanje osnovice plaće u javnim službama u iznosu i na način kako tužitelj
navodi nisu nastupile. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, sve uz
naknadu troškova.

3.Tijekom postupka sud je izveo dokaze: pregledom ugovora o radu,
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenoga 2006., Dodatka
Sporazumu od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatku Sporazumu o osnovici
za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca

2011., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici
za plaće u javnim službama usvojenog dana 28. prosinca 2012., priopćenja za
javnost Državnog zavoda za statistiku od 28. kolovoza 2015. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., objavu procjene DZS-a od 4. rujna

2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27. studenoga 2015. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., te objavu procjene DZS-a od

4.prosinca 2015., zaključka sa sastanka 8.12.2016. s profesorima pravnih fakulteta u
RH, Katedra radnog prava, e-mailova.

4.Sud je odbio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka
P.Č., B.M. i M.M. kao suvišne i nepotrebne
za ovaj postupak, a sve radi izbjegavanja odugovlačenja postupka i postizanja
ekonomičnosti odnosno bez stvaranja bespotrebnih troškova (čl.10. Zakona o
parničnom postupku). Sud je odbio i prijedlog tužitelja za izvođenje dokaza
financijskim vještačenjem, budući da visina među strankama nije sporna pa je na
temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju rezultata
provedenog postupka (čl.8. ZPP) donio odluku kao u izreci ove presude.
5.Među parničnim strankama nije prijeporno:

-da je tužitelj bio zaposlenik tuženika u utuženom razdoblju temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme,

-da joj je tuženik u vremenu od prosinca 2015. do siječnja 2017. obračunao i
isplaćivao plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn

-da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09)

-da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni
sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i
visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat,
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski
sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23.studenoga 2006. Sporazum o osnovici za
plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za
izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., 2008., te u 2009. i da
navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1.siječnja svake godine,

-da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se
suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn
bruto time da su u čl.III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica
za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što
službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast



4

Pr-1903/2020-11

međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u
čl.IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

-da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te
izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je
promijenjen čl.III. Dodatka, te čl.IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i
način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl.VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući
uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se
ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u
razdobljima opisanih u čl.III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) trajao,

-da je 7. prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o
arbitraži, donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,
-da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute
Izmjene od 26.listopada 2011. donijeli 28.prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje
Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na član IV. u vezi s
članom VII. Dodatka Sporazumu,

-da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za
statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg
tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno,

-da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem
tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da
je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen
dana 4.prosinca 2015.,

-da je Vlada RH 29.prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun
plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj.
počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču

2017.

6.Prijeporno je između parničnih stranaka je li odredbom čl.VII Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama zaključenim

26.listopada 2011. odgođena i primjena odredbe čl.III o „povratu“ osnovice.
7.Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan na način kako je to određeno u izreci
ove odluke.

8.Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće temeljem
odredbe čl.III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim
službama, zaključenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.
9.U konkretnom slučaju, tuženik osporava pravnu valjanost Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
smatrajući da su ništetne ne samo Izmjena Dodatka Sporazumu iz 2011. već i
Dodatak Sporazumu iz 2009. te Sporazum o osnovici iz 2006. kao i Arbitražna odluka
od 7. studenoga 2011., a sve iz razloga što je na strani jednog pregovarača, odnosno
na strani Sindikata bilo nedostataka jer nisu potpisani od svih sindikata koji su
pregovarali s Vladom RH. Tuženik tvrdi da se nisu ispunili uvjeti za primjenu odredbe
članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama



5

Pr-1903/2020-11

od 26. listopada 2011. jer se nisu ispunili uvjeti za primjenu, odnosno "uskladbu"
propisani člankom 7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od 26. listopada 2011., te da gore navedeni Sporazum ima
vremensko važenje od pet godina, čije je trajanje isteklo 25. listopada 2016., tako da
je otpala pravna osnova za usklađenje plaća.

10.Prema odredbi čl.3. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne
novine“ broj 27/01 i 39/09) na pitanje plaća i drugih naknada po osnovu rada
službenika i namještenika u javnim službama koja nisu uređena tim Zakonom,
primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni
ugovori.

11.Imajući u vidu gore navedenu odredbu, ukazuju se kao neosnovani navodi
tuženika da se plaće u javnim službama ne mogu urediti na temelju KU sklopljenog
između Vlade RH i sindikata javnih službi.

12.Prema odredbi čl.192. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14.,
127/17. i 98/19., u daljnjem tekstu: ZR) predmet kolektivnog ugovora mogu biti prava
i obveze stranke koje su taj ugovor sklopile, a može sadržavati i pravna pravila
kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa te druga pitanja iz
radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosom pa prema tome i pregovaranje o plaći
kao važnom segmentu radnog odnosa.

13.Prema tome, sindikati su mogli pregovarati i potpisivati određene anekse,
odnosno izmjene i dopune pojedinih kolektivnih ugovora, odnosno sporazuma
zaključenih s Vladom RH, u ovom slučaju poslodavcem, a gdje se odlučivalo o
osnovicama te dodacima na plaću za zaposlene u javnim službama.

14.U utuženom razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12., u
daljnjem tekstu: TKU), koji uređuje te definira plaću zaposlenih u javnim službama i to
u čl.51. na način da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću,
a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na
koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu
godinu radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na
posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavku

4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25.studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.

15.Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama od 23.studenoga

2006. sklopljenim između sindikata javnih službi navedenih u njemu i Vlade
Republike Hrvatske, ugovoreno je povećanje osnovice za plaće u javnim službama
za 2007., 2008. i 2009. godinu za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati
od 1. siječnja svake godine.

16.Sporazumom o dodacima na plaću u obrazovanju od 25. studenoga 2006.
regulirano je kako će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja
i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećanje osnovice utvrđene u članku 2.
tog Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećanje obujma i složenosti
posla kako slijedi: od dana 1.kolovoza 2007. za 2%; od dana 1.srpnja 2008. za 2,1%;
od dana 1.srpnja 2009. za 2,2%; od dana 1 srpnja 2010. za 2,2%; od dana 1.srpnja

2011. za 2,2% i od dana 1.srpnja 2012. za 2,3%. Uvećanja se obračunavaju na način



6

Pr-1903/2020-11

da se ugovoreni dodaci za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine.

17.Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikat javnih službi sklopili su
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U
članku III. izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim
službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za
obračun plaća iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (a u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više % (mjereno
aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene
prema izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je
propisano da se dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju
ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane
obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za
godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno
do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %. Zbog
pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o
radu/14 (što znači da vrijede i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile
zaključene) primjena izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.
18.Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26.listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne odluke od

7.prosinca 2011. u kojoj je navedeno da se čl.III mijenja i glasi: osnovica za obračun
plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno
rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene
prema tim Izmjenama i dopuna. U članku IV. Izmjena Dodatka Sporazumu o
osnovnici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. uređen je način
usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno
šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i Dopuna, ugovorne stane
utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća
početnika s VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u
odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog
pariteta iz prethodne alineje u 2008. Članom V. Izmjena i Dopuna određeno je da se
nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članovima II. i IV. Izmjena i
Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene
rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru
95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto
plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda
za statistiku, uvećana za 1,5 %. Vlada RH donijela je novu Uredbu o nazivima radnih
mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj
25/13), kojom je umanjila koeficijente za 3%, što znači da je tom Uredbom smanjen
koeficijent s 1,25 na 1,2125.



7

Pr-1903/2020-11

19.Imajući u vidu gore navedeno, ovaj sud smatra neosnovanim prigovore
tuženika u pogledu pravne nevaljanosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., sukladno tome i
Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011., budući da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju pravno valjani Kolektivni ugovor
sklopljen sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("Narodne novine" broj 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim
službama određuje KU između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe članka

51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
službama ("Narodne novine" broj 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim
službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12), kojom je utvrđena
primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine
plaće u javnim službama. Člankom 51. stavak 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10) je i bilo propisano da
ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi
sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima
na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se
primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Identično je bilo
propisano i odredbom članka 51. stavak 4. TKU (NN 141/12). Dakle, Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.listopada

2011., na koji se poziva tužitelj, predstavljaju pravo valjani kolektivni ugovor.
20.Naime, Vlada Republike Hrvatske kao potpisnik Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011., izrijekom je
potvrdila njihovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7.prosinca 2011.,
Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama od

12.prosinca 2012., kao i Vjerodostojnim tumačenjem Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.prosinca 2012. Prilikom
pregovaranja i potpisivanja tih akata, nije dovedena u pitanje njihova pravna
valjanost. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III
spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom
primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i izsadržaja odredbi članka III Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada

2011.

21.Nadalje, iz Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-
408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene
kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU-a, kao i
da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog
pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Okolnost da su Sporazum o osnovici
plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama
potpisani od osam potpisnika, a da je jedan potpisnik i to Samostalni sindikat
zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, samo parafirao KU, ne utječe na pravnu
valjanost, odnosno nema za posljedicu ništetnost, kako to neosnovano tvrdi tuženik.
Osim toga, tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi Samostalni sindikat
zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja, a
upravo suprotno proizlazi iz spisa, jer je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka



8

Pr-1903/2020-11

Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u
pregovorima. Vrhovni sud RH u svojoj presudi poslovni broj -13/02 zauzeo je
stajalište prema kojem se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i
kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to
odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni
sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti
jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku ni sa
čime nije osporila valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim
službama.

22.U skladu s naprijed navedenim, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. obvezuju tuženika, u čije
ih je ime i za čiji račun sklopila Vlada Republike Hrvatska sa sindikatima javnih službi.
23.Također, neosnovani su prigovori kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni
niti uvjeti za primjenu odredbe članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja
propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni
međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja
navedenih u članku III-IV Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak VII. stavak 1.
Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u
razdoblju opisanih u članku III.-V. bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe
članka III. proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za
povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom
tromjesečnom stanju BDP-a, a koje je objavio Državni zavod za statistiku RH vidljivo
je da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, štoviše BDP
je stalno rastao. Odredba članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma
o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat
osnovice iz članka III, već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV. i V. Izmjena
Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i
to na iznos od 5.414,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je
konzumirana kroz članak IV. st.5. Izmjena Dodatka sporazumu i temeljem
Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV. stavak

5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati
i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1.travnja 2013. pa nadalje, ako se do

31.prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III.

24.Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici plaće od

26.listopada 2011. bilo je utvrđeno da će doći do povećanja osnovice koja će iznositi

5.415,37 kn bruto kada bude ispunjen uvjet, odnosno kada službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), kao što je i u ovom
slučaju.

25.Dakle, ispunjen je uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu
temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, budući da je došlo
do poboljšanja stanja, odnosno rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili
više posto).



9

Pr-1903/2020-11

26.Stoga je tuženik tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi bio u
obvezi isplatiti utuženi iznos od 8.651,44 kn radi čega se tužbeni zahtjev tužitelja za
isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju ukazuje osnovanim.

27.U odnosu na tuženikovo pozivanje na zaključke sastanka od 8.prosinca

2016. u kojem je izražen stav profesora pravnih fakulteta u RH s katedre radnog
prava na temu predmeta spora, upućuje se na odluku Županijskog suda u Splitu -
867/2020 od 27.svibnja 2020. prema kojoj sud nije vezan za autoritet i argumentaciju
znanstvenih institucija već isključivo za pravnu argumentaciju među parničnim
strankama.

28.Kako između parničnih stranaka nije prijeporna visina tužbenog zahtjeva,
valjalo je tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 8.651,44 kn prihvatiti u cijelosti. Na
dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od
dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz
članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05.,
41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći. Naime,
bruto plaća se sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak, a sukladno odredbi čl.15. st.3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne
novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13.,
125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i čl.17. st.3. Pravilnika o porezu na dohodak
("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10.,
137/11., 61/12., 70/13., 160/13. i 157/14.), zatezne kamate koje se na zakašnjele
isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu
oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj
presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak
dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na
dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači
da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza
porezu na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju.

29.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. Zakona o
parničnom postupku, Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika
("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu
troška. Tužitelju je priznat slijedeći trošak: za sastav tužbe- 75 bodova, za pristup na
ročište od 19. listopada 2021.- 75 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od
10,00 kn iznosi 1.500,00 kn + PDV, što ukupno iznosi 1.875,00 kn. Tužitelju nije
priznat sastav podneska od 9.02.2021. kojim se očituje na tuženikov odgovor na
tužbu, a sve prema pravnom shvaćanju Županijskog suda u Splitu zauzetom na
sjednici građanskog odjela od 2. rujna 2021. prema kojem se u ovakvim tipskim
postupcima za isplatu plaće kada se radi o sporu male vrijednosti u kojem se dokazi
moraju predlagati u tužbi i odgovoru na tužbu, nema potrebe očitovati na odgovor na
tužbu, te da se takav trošak podneska tužitelja neće priznati.

30.Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od 02.
studenoga 2021. kao dana presuđenja pa do isplate, a kako je to navedeno u točki II.
izreke odluke.

U Splitu, 02. studenoga 2021.



10

Pr-1903/2020-11

Sutkinja:

Jelena Kvarantan-Karuza

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja
-tuženiku
-u spis





Broj zapisa: eb301-64edc

Kontrolni broj: 00123-c5e0c-31d8d

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JELENA KVARANTAN-KARUZA, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu