Poslovni broj: Gž-766/2021-2

Poslovni broj: Gž-766/2021-2

 

U I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke koji je izgradila viša sudska savjetnica Tihana Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja Suvlasnika stambene zgrade u Z., i to I-tužiteljica V. B. iz L. D., OIB: ..., II-tužiteljica A. M. F. iz P., OIB: ..., III-tužitelj S. M.1 iz Z., OIB: ..., IV-tužitelj S. M.2 iz Z., OIB: ..., V-tužiteljica M. M. iz M., OIB: ..., VI-tužitelj K. M. iz Z., OIB: ..., VII-tužiteljica J. N. iz V., OIB: ..., VIII-tužitelj Ž. R. iz Z., OIB: ..., IX-tužitelj M. S. iz Z., OIB: ..., X-tužiteljica A. Š. iz Z., OIB: ... i XI-tužiteljica S. Š. iz Z., OIB: ..., svi zastupani po upravitelju G. S. K. G. d.o.o. iz Z., OIB: ..., kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva H. i p. d.o.o. iz Z., protiv tuženika Ministarstva državne imovine iz Zagreba, OIB: ..., zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko upravni odjel, radi isplate,odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-1107/20-7 od 25. veljače 2021., 2. studenog 2021.,

 

r i j e š i o  j e

 

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-1107/20-7 od 25. veljače 2021. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika M. J. iz Z., poslovni broj Ovrv-46298/19 od 19. prosinca 2019. u cijelosti te je naloženo tužiteljima naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 500,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. veljače 2021. pa do isplate, u roku od 15 dana.

 

2. Protiv presude pravovremeno se žale tužitelji pobijajući presudu iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 70/19.; – pročišćeni tekst; dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba tužitelja je osnovana.

 

5. Predmet ovog spora jest zahtjev tužitelja kao suvlasnika nekretnine u Z., anagrafske oznake ..., prema tuženiku za isplatom iznosa od 883,77 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, a koji iznos predstavlja naknadu troškova zajedničke pričuve za razdoblje od siječnja 2018. do travnja 2019.

 

6. S obzirom na vrijednost predmeta spora – tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 883,77 kuna, radi se o sporu male vrijednosti, u smislu odredbe članka 460. ZPP-a, radi čega se prvostupanjska presuda može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. ZPP-a (osim točke 3. istog stavka) te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a sve prema odredbi članka 467. stavka 1. ZPP-a.

 

7. Ispitujući presudu povodom žalbe tužitelja ovaj sud nije utvrdio da je ostvarena ukazana bitna povreda postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Tužitelji ostvarenje navedene bitne povrede vide u činjenici što bi prvostupanjski sud pobijanom presudom ukinuo platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi bez da je odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Naime, na zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 13. lipnja 2019. u Zagrebu, zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem prvostupanjski sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP ako prilikom ukidanja platnog naloga ujedno ne odbije tužbeni zahtjev. Navedeno pravno shvaćanje, radi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti u njegovoj primjeni, prihvaća i ovaj sud. Dakle, propuštanje odbijanja tužbenog zahtjeva u situaciji kada je ukinut platni nalog, ne čini izreku presude nerazumljivom.

 

8. Međutim, ispitujući pobijanu odluku sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nalazi ostvarenu bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 8. ZPP-a, jer je u postupku sudjelovala stranka koja ne može biti stranka u postupku.

 

9. Naime, ovaj postupak je pokrenut prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji su ovrhovoditelji podnijeli protiv ovršenika Ministarstva državne imovine, OIB: ...

 

10. Javni bilježnik je, smatrajući da su za to ostvarene sve zakonske pretpostavke, donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave pod poslovnim brojem Ovrv-46298/19. Rješenje o ovrsi je dostavljeno ovršeniku te je na isto uložen prigovor u kojem je istaknuto kako ovršenik nema stranačku sposobnost. Povodom istaknutog prigovora, sud je rješenjem od 12. svibnja 2020. platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stavio van snage te postupak nastavio kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. U daljnjem tijeku postupka, prvostupanjski sud je održao pripremno ročište te nakon zaključenja tog ročišta proveo i glavnu raspravu.

 

11. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi kako je prvostupanjski sud, smatrajući da bi vlasnik nekretnine, a time i obveznik plaćanja pričuve bila Republika Hrvatska, a ne tuženik, koji uzgredno ne može niti biti stranka u postupku, pozivom na odredbu članka 451. stavka 3. ZPP-a, ukinuo platni nalog.

 

12. Izneseni stav prvostupanjskog suda tužitelji u žalbi osporavaju, ističu kako je, sukladno odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“ broj 93/16, 104/16, 116/18, 127/19; dalje: ZUDT) Ministarstvo državne imovine tijelo državne uprave koje obavlja poslove koji se odnose na upravljanje državnom imovinom te u vezi njih izvršava vlasničke ovlasti u ime Republike Hrvatske. Također, smatraju da se u konkretnom slučaju Ministarstvo i Republika Hrvatska ne razlikuju po pravnoj osobnosti

 

13. Odredbom članka 77. ZPP-a je propisano da stranka u postupku može biti fizička ili pravna osoba, s tim da se posebnim propisom može odrediti tko osim fizičke i pravne osobe može biti strankom u postupku, te se pod određenim uvjetima može priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost.

 

14. Nadalje, prema odredbi članka 83. stavka 1. ZPP-a, kada utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, sud će pozvati tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili poduzme druge mjere da bi postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku, a ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako određeni rok bezuspješno protekne, sud će sukladno stavku 5. citirane odredbe rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaćene tim nedostacima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprečavaju daljnje vođenje parnice.

 

15. Najprije valja kazati kako pravilno prvostupanjski sud cijeni da tuženik Ministarstvo državne imovine ne može biti stranka u postupku jer nema stranačku sposobnost, već to može biti isključivo Republika Hrvatska koja stječe prava i obveze preko svojih ministarstava i drugih tijela uprave.

 

16. U odnosu na izneseni žalbeni navod sadržaj tužitelja, drži se potrebnim navesti da odredbe ZUDT-a ne čine ministarstvo vlasnikom nekretnina već je temeljem zakona na njih preneseno izvršavanje vlasničkih ovlasti u ime Republike Hrvatske.

 

17. Također, Ministarstvu državne imovine ne može se priznati „ius standi in iudico“ (članak 77. stavak 3. ZPP-a) jer ono ne može biti stranka u postupku niti po posebnim propisima, dakle niti po odredbama ZUDT-a, jer ne predstavlja poseban oblik udruživanja, već tijelo državne (izvršne) vlasti. Stranka u ovom sudskom postupku može stoga biti isključivo Republika Hrvatska koja stječe prava i obveze preko svojih ministarstava i drugih tijela uprave.

 

18. Tužiteljima je još za ukazati i na nužnost razlikovanja pasivne legitimacije od stranačke sposobnosti - navedeno obzirom na žalbenu tvrdnju ovrhovoditelja da , citira se :“..da je nejasno zašto prvostupanjski sud smatra da iz priložene dokumentacije nije razvidna pasivna legitimacija tuženika.“ Naime, pasivna legitimacija je materijalno-pravna pretpostavka osnovanosti tužbenog zahtjeva uperenog prema konkretnom tuženiku, dok je stranačka sposobnost svojstvo fizičke i pravne osobe ili nekog oblika udruživanja (pod posebnim pretpostavkama) da bude stranka u sudskom postupku.

 

19. Međutim, kada je sud u postupku utvrdio da bi tužba bila neuredna (jer su tužitelji kao tuženika označili Ministarstvo državne imovine, koje nema stranačku sposobnost), on je bio obvezan postupiti prema odredbi članka 109. ZPP-a, te pozvati tužitelje na uređenje tužbe. Pritom se sudu, s obzirom na izneseni stav da se nakon donošenja rješenja o ovrsi ono više ne može ispravljati rješenje u pogledu osobe ovršenika, napominje kako se u ovršnom postupku supsidijarno primjenjuje ZPP (članak 21. stavak 1. Ovršnog zakona "Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje: OZ) pa tako i odredba članka 109. ZPP-a. Odredbom članka 39. OZ-a, propisan je obvezan sastav prijedloga za ovrhu. Ranijim zakonodavnim rješenjem sud je imao ovlasti prijedlog ovrhovoditelja koji nema sve potrebne podatke odbaciti bez pozivanja ovrhovoditelja na njegovo uređenje. Međutim, povodom odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I/2881/2014 od 1. lipnja 2016. godine ("Narodne novine", broj 55/16), spomenuta odredba članka 39. stavka 3. OZ-a je ukinuta pa je sada sud, sukladno odredbi članka 21. stavka 1. OZ-a, obvezan ovrhovoditelja čiji prijedlog za ovrhu nema sve potrebne podatke pozvati na uređenje takvog podneska odgovarajućom primjenom odredbi ZPP-a. U svakom slučaju, budući da je rješenjem prvostupanjskog suda od 12. svibnja 2020. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stavljeno van snage i postupak nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, tužitelj ima sva procesna ovlaštenja propisana ZPP-om (članak 445.a ZPP-a) pa to i ona iz odredbe članka 109. ZPP-a.

 

20. Stoga, budući da je u ovom postupku sudjelovala osoba koja nema stranačku sposobnost, ostvarena je bitna povreda iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 8 ZPP-a, radi čega je pobijanu presudu valjalo ukinuti.

 

21. U ponovljenom postupku, sud će postupiti prema odredbi članka 109. ZPP-a i pozvati tužitelja na uređenje tužbe. Međutim, pritom prvostupanjski sud mora voditi računa o tome da ako tužitelji kao tuženika označe Republiku Hrvatsku utvrdi da li su ispunjenje pretpostavke iz odredbe članka 186.a ZPP-a.

 

22. Slijedom navedenoga, na temelju odredbe članka 369. stavka 3. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

 

23. Odluka o trošku sastava žalbe ostavlja se za konačnu odluku (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

U Splitu 2. studenog 2021.