- 1 -              Poslovni broj: I Kž-Us-64/2021-4

Poslovni broj: I Kž-Us-64/2021-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića univ.spec.crim., predsjednika vijeća te Tomislava Juriše i dr.sc.Tanje Pavelin, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenih P. H. i drugih, zbog kaznenih djela iz članka 328. stavak 1. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljenih P. H., V. M., T. K. i J. D., podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 12. svibnja 2021., broj Kov-Us-18/2020., u sjednici vijeća održanoj 28. listopada 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbijaju se žalbe okrivljenih P. H., V. M., T. K. i J. D., kao neosnovane.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Županijski sud u Zagrebu, rješenjem od 12. svibnja 2021., broj Kov-us-18/2020, odbio je prijedloge branitelja okrivljenog P. H., V. M., T. K., M. M. i J. D. za izdvajanje kao nezakonitih dokaza i to naloga sudaca istrage Kir-t-Us-36/16, Kir-t-Us-392/16, Kir-t-Us-30/17, Kir-t-Us-269/17, Kir-t-Us-287/17, Kir-t-Us-375/17, Kir-t-Us-445/17 i Kir-t—Zs-515/17 te rezultata provedenih dokaznih radnji temeljem tih naloga, kao i dokaza u popisu dokaza optužnice pod rednim brojem 1. do 7207. te dokaza iz posebnih omota 1,3,8,9,11,12,13,14,15 i 16, pojedinačno pobrojanih i opisanih u pobijanom rješenju. 

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se okrivljeni P. H., po branitelju, odvjetniku T. I. zbog „bitne povrede odredbi kaznenog postupka i pogrešno te nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja“, s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da ukine pobijano rješenje i vrati na ponovno odlučivanje.

 

2.1. Žalbom rješenje pobija i okrivljena V. M., po braniteljici odvjetnici A. H., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.), s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje i vrati na ponovno odlučivanje.

 

2.2. Okrivljena T. K. žali se protiv pobijanog rješenja po branitelju, odvjetniku T. G., zbog „bitne povrede odredbi kaznenog postupka i pogrešno te nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja“, te predlaže ukinuti pobijano rješenje i vratiti na ponovno odlučivanje.

 

2.3. Protiv pobijanog rješenja žalbu je podnio i okrivljeni J. D., po branitelju odvjetniku N. D., zbog „bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja“, s prijedlogom da „vijeće Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske prihvati žalbu i preinači pobijano rješenje te iz spisa predmeta kao nezakonite izdvoji dokaze navedene u izreci pobijanog rješenja“.

 

3. Na temelju članka 474. stavak 1. u vezi članka 495. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalbe nisu osnovane.

 

5. Nisu u pravu okrivljeni P. H. i okrivljena T. K. kada smatraju da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., jer izreka rješenja ne sadrži zakonsku osnovu odnosno članak zakona na temelju kojeg je odluka donesena, a to stoga jer izostanak članka zakona na temelju kojeg je odluka donesena ne čini izreku pobijanog rješenja nerazumljivom, proturječnom samoj sebi ili razlozima rješenja, shodno čemu ne priječi ni ispitivanje rješenja, jer je iz izreke rješenja jasno vidljiv predmet i sadržaj odluke, pa se ista može ispitati.

 

5.1. Okrivljena V. M. žalbom ističe da optužno vijeće prvostupanjskog suda izrijekom nije odlučilo o prijedlogu žaliteljice za izdvajanje iz sudskog spisa dokaza na kojima se temelji optužnica, specificirajući dokaze koje je nabrojila, iako se prvostupanjski sud očitovao u njezinom prijedlogu u razlozima pobijanog rješenja, čime da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka. Opravdano okrivljena V. M. navodi da nije odlučeno o njezinom prijedlogu za izdvajanje iz spisa dokaza oduzetih potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta broj…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…,…. Međutim, neovisno o propustu optužnog vijeća da odluči o prijedlogu za izdvajanje žaliteljica nije prekludirana u svom pravu da ponovno predloži izdvajanje tih dokaza, što može učiniti već na idućoj sjednici optužnog vijeća, međutim takvim postupanjem prvostupanjskog suda nije počinjena povreda na koju žaliteljica upire.  

 

5.2. Nadalje, nisu u pravu okrivljeni P. H., T. K. i J. D., kada smatraju pogrešnim zaključak prvostupanjsko suda da odredba članka 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“ broj 76/09 i 92/13, dalje: ZPPO) ovlašćuje policijske službenike da u provođenju izvida u svim slučajevima, pa i onim propisanim člankom 339.a ZKP/08.,mogu provoditi mjere provjere istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacija na daljinu, time upirući na povredu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, žalitelji krivim tumačenjem odredbe članka 68. ZPPO i članka 339.a ZKP/08., smatraju da je i za poduzimanje policijskih izvida iz članka 68. ZPPO bio potreban nalog suca istrage iz članka 339.a ZKP/08 jer da su u pitanju kataloška kaznena djela, odnosno kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora u trajanju preko pet godina. Međutim, ispravno prvostupanjski sud zaključuje da se prema odredbi članka 68. ZPPO-a navedeni policijski izvidi mogu poduzeti u odnosu na sva kaznena djela, neovisno o njihovoj težini, ali rezultati se tih radnji ne mogu koristiti kao dokazi na kojima bi se temeljila optužba. Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 1. listopada 2020. broj I Kž-Us-80/2020-4, na koju se okrivljeni H. i okrivljena K. u žalbama pozivaju, odnosi se na drugačiju procesnu situaciju jer su u tom predmetu podaci koje je policija prikupila na temelju članka 68. ZPPO tužitelju predstavljali temelj za podizanje optužnice, što u konkretnom slučaju nije slučaj. Sud prvog stupnja pravilno je ukazao da radnje koje je policija poduzela na temelju članka 68. ZPPO-a predstavljaju policijske izvide čiji rezultati imaju neformalni karakter i ne mogu predstavljati dokaze u kaznenom postupku, ali tako pribavljeni podaci s obzirom na njihovu spoznajnu vrijednost mogu predstavljati valjanu osnovu za izdavanje zakonitog naloga suca istrage, a koja utvrđenja prihvaća kao ispravna i drugostupanjski sud, dok navedeni prigovor okrivljenih P. H., T. K. i J. D. ocjenjuje neosnovanim.

 

5.3. Stoga je zakonito i osnovano prvostupanjski sud odbio izdvojiti na temelju naloga sudaca istrage Kir-t-Us-36/16, Kir-t-Us-392/16, Kir-t-Us-30/17, Kir-t-Us-269/17, Kir-t-Us-287/17, Kir-t-Us-375/17, Kir-t-Us-445/17 i Kir-t—Zs-515/17 rezultate provedenih dokaznih radnji kao nezakonite dokaze, jer se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitom dokazu u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. koji bi bio pribavljen povredom prava obrane, a niti je riječ o dokazu koji je pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka (članak 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08.).

 

5.4. Nadalje, nije u pravu okrivljeni H. kada smatra da se radilo o nezakonitim pretragama doma temeljem naloga suca istrage broj Kir-T-Us-604/17 od dana 19. studenog 2017., jer branitelj okrivljenika, odvjetnik I. M., nije bio obaviješten, a protiv okrivljenika je u trenutku pretraga bila otvorena istraga i određen istražni zatvor u kojem slučaju je obrana obvezna. Naime, ispravno prvostupanjski sud navodi da i u okolnostima obvezne obrane, uvjet zakonitosti pretrage doma, a koji se odnosi na prisutnost branitelja, zadovoljen je činjenicom da je okrivljenik, na upit policijskih djelatnika, odbio mogućnost obavještavanja branitelja, a što je i zabilježeno u zapisniku o provedenoj pretrazi, a što je i konkretno slučaj, pa stoga nije u pravu okrivljenik da se radi o nezakonito provedenoj pretrazi u smislu članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP/08.

 

5.5. Isto tako nije u pravu okrivljeni H. kada smatra da je pretraga doma, temeljem Zapisnika o pretrazi doma i drugih prostorija koji prileži listu 29004-20107 spisa, nezakonito provedena jer je zbog dugotrajnosti pretrage bilo prisutno osam svjedoka pretrage koji su se sukcesivno izmjenjivali, pa nije moguće kontrolirati koji su svjedoci bili prisutni prilikom izuzimanja dokaza, slijedom čega da su zapisnik i svi dokazi koji iz istog proizlaze nezakoniti dokazi u smislu članka 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08. u vezi članka 248. stavak 1. točka 1. ZKP/08., članka 254. stavak 2. ZKP/08. i članka 250. stavak 1. točka 7. ZKP/08. Naime, zapisnik o pretrazi doma (list 29004-20107 spisa), u potpunosti je u skladu sa svim navedenim odredbama ZKP/08., jer je o navedenoj pretrazi sastavljen zapisnik, koji je potpisala osoba kod koje se obavlja pretraga te osobe čija je prisutnost obvezna, primjerak zapisnika izdan je osobi kod koje je obavljena pretraga, pretrazi doma bila su u svakom trenutku prisutna najmanje dva punoljetna građanina kao svjedoci te je pretraga provedena u prisutnosti osoba koje moraju prisustvovati pretrazi. Stoga nije u pravu žalitelj da se radi o nezakonitom dokazu iz članka 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08.

 

5.6. Prigovor žalitelja da su nezakoniti dokazi utvrđeni Zapisnikom o pretrazi doma i drugih prostorija na listu 28973-28976 spisa, jer da su svjedoci koji su bili prisutni za vrijeme pretrage spavali, također nije osnovan. Naime, ispravno prvostupanjski sud utvrđuje da iz sadržaja predmetnog zapisnika navedena okolnost ne proizlazi, a isto tako obrana nije u dovoljnoj mjeri argumentirala ni učinila iole uvjerljivim svoj dokazni prijedlog za ispitivanje svjedoka pretrage, pa tako dovela u sumnju ispravnost utvrđenja na zapisniku. Razloge iznesene u prvostupanjskom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

5.7. Naposljetku, nije osnovan prigovor žalitelja da su dokazi izuzeti prilikom pretrage doma temeljem Zapisnika o pretrazi doma i drugih prostorija na listu 28984-28987 spisa nezakoniti i da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje kada je odbio ispitati svjedoka V. H., na okolnost da je pretraga doma izvršena za vrijeme pretrage osobe okrivljenika koja je trajala od 17:40 do 20:40 sati dana 14. studenog 2017., a koja je ozakonjena zapisnikom o pretrazi doma od dana 15. studenog 2017. Naime, ispravno je prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje i odbio prijedlog za izdvajanje dokaza kao nezakonitih, jer sama činjenica dugotrajnosti pretrage osobe, bez drugih objektivnih dokaza (u koje ne ulazi privilegirani svjedok na kojeg se poziva obrana) nije dostatna okolnost koja bi dovela u pitanje zakonitost pretrage doma i svih dokaza koji su tom prilikom izuzeti.

 

6. Budući da žalbama okrivljenika nije s uspjehom osporeno pobijano rješenje, niti su ispitivanjem pobijanog rješenja na temelju članka 494. stavak 4. ZKP/08. utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 28. listopada 2021.