1               Poslovni broj: 5 UsI-2387/21-7

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

              Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Zrinki Pivac, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja D. K. iz D., , OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenica V. K., odvjetnica u D., , protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Gundulićeva 29a, Split, radi stambenog zbrinjavanja, nakon javne rasprave zaključene 20. listopada 2021. bez prisutnosti uredno pozvanih stranaka, objavljene 28. listopada 2021.

p r e s u d i o   j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Klasa: 371-06/16-01/304, Urbroj: 522-4/2-2-21-8 od 14. svibnja 2021.

2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1.               Osporenim rješenjem tuženika Klasa: 371-06/16-01/304, Urbroj: 522-4/2-2-21-8 od 14. svibnja 2021. odbijen je zahtjev D. K. iz D., rođenog ..., OIB: …, HRVI 20% - X. skupine, za dodjelu stambenog kredita za kupnju kuće ili stana, uz obrazloženje kako je tužitelj prodao odgovarajući stan u zgradi u D., A, a što kako predstavlja zapreku za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita u smislu odredbe članka 84. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 121/17 i 98/19, dalje ZOHBDR).
2.               Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika u bitnom navodeći kako je on zaista jedno vrijeme bio upisan kao nositelj prava vlasništva  u vrhu nekretnine označene i opisane kao čest. zgr. …, Z.U. …, K.O. G., tijelo III, i to stana na drugom katu, površine 73,95 m2, slijedom sklopljenog pravnog posla kupoprodaje. Međutim, ističe kako on nikad nije isplatio kupoprodajnu cijenu, niti stupio u posjed navedene nekretnine, odnosno navodi kako on nikada nije bio stvarni vlasnik predmetne nekretnine. Naime, tužitelj navodi kako je pristao učiniti uslugu svom kumu i dugogodišnjem prijatelju, te je s njim sklopio Ugovor o kupoprodaji označene i opisane nekretnine, koji je ovjeren kod javnog bilježnika N. V. dana 1. listopada 2003. pod brojem Ov-…, pri čemu je uoči sastavljanja tog ugovora, ujedno sastavio i izjavu kojom se potvrđuje kako se kod sklapanja tog pravnog posla radi o simuliranom ugovoru, na koju okolnost predlaže da sud izvede dokaz njegovim saslušanjem, te da se u svojstvu svjedoka sasluša T. G.. Predmetni Ugovor o kupoprodaji kako je bio i povod sudskom sporu između R. G., bivše supruge T.G. s jedne strane, te T. G. i njega, s druge strane, koji se pred Općinskim sudom u D. vodio pod poslovnim brojem P….. U tom predmetu, kojeg predlaže pribaviti na uvid, kako je sklopljena sudska nagodba 11. prosinca 2007., a iz koje jasno proizlazi da će se sporni stan prodati kako bi se kupio novi stan za djecu T. G., na kojem će potom biti uknjiženo doživotno plodouživanje u korist bivše supruge T. G. S tim u vezi, nastavno ističe kako je dana 11. prosinca 2007. sklopio Ugovor o kupoprodaji spornog stana sa P.P., ovjeren kod javnog bilježnika N. V. pod brojem OV-…, u kojem je jasno navedeno kako se kupoprodajna cijena, iako je formalno tužitelj prodavatelj, ima isplatiti T. G. Na potonju okolnost također predlaže svoje saslušanje, kao i da se u svojstvu svjedoka saslušaju T. G. i J. M. G., druga supruga T. G. Iz navedenog kako jasno proizlazi da je Ugovor o kupoprodaji od 11. prosinca 2007. zapravo simulirani pravni posao, a da je pravi disimulirani pravni posao Ugovor o kupoprodaji između T. G. i P. P., pa je Ugovor o kupoprodaji od 11. prosinca 2007. ništav i bez pravnog učinka, koji kao takav ne može biti niti prepreka stjecanju prava na stambeno zbrinjavanje prema odredbama članka 84. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 121/17 i 98/19, dalje ZOHBDR). Sijedom iznijetog, tužbenim zahtjevom predlaže poništiti rješenje tuženika Klasa: 371-06/16-01/…, Urbroj: 522-4/2-2-21-… od 14. svibnja 2021. Ujedno potražuje trošak spora prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/14, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe 2.500,00 kuna, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.
3.               U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
4.               Podneskom od 31. kolovoza 2021. generalni opunomoćenik tuženika se pridružio navodima tuženika iz odgovora na tužbu. Nastavno, ističe kako tužitelj u tužbi niti ne osporava da bi bio upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetnog stana, međutim, smatra kako nije bio stvarni vlasnik stana makar je notorno da se vlasništvo stječe uknjižbom i da je tužitelj s tim u vezi bio vlasnik stana sve dok vlasništvo tog stana nije stekao P. P.. Smatra kako tužitelj pogrešno zaključuje kako je simulirani pravni posao upravo ugovor o kupoprodaji od 11. prosinca 2007. jer iz sadržaja tog ugovora, a posebno iz sudske nagodbe broj P-… od 11. prosinca 2007. nesporno proizlazi stvarana volja ugovornih strana da se taj ugovor sklopi, dok je prividan, simuliran ili fiktivan onaj ugovor koji nije sklopljen suglasnošću volja ugovornih strana, nego je nastao suglasnošću volja ugovornih strana da se samo stvori privid ili fikcija o sklapanju određenog ugovora. Ugovorne strane kako mogu simulirati sklapanje nekog ugovora iz različitih razloga, a jedini cilj takvog ugovora je da se kod trećih osoba stvori privid da je određeni ugovor sklopljen, te u tom slučaju ne postoji suglasnost volje ugovornih stranaka za sklapanje određenog ugovora, pa takav ugovor niti ne nastaje, odnosno ugovor je apsolutno ništav. Suprotno tome ako stranke sklapaju prividni pravni posao da bi njime prikrili neki drugi posao, onda kako se radi zapravo o dva ugovora, jedan koji se prividno zaključuje i drugi prikriveni koji odgovara volji ugovornih stranaka. Nadalje, ističe kako ugovor između istih ugovornih strana i u pogledu istog predmeta ne može biti i simuliran i disimuliran, a kako to nastoji prikazati tužitelj, te napominje kako se prividnost ugovora od 11. prosinca 2007. ne ističe nikom drugom ili trećem osim tuženiku, za kojeg bi jedino taj ugovor trebao biti simuliran, dok bi za ostale on bio i ostao valjan i u skladu s voljom ugovornih strana čijom je suglasnošću  i sklopljen, a što je pravno i životno neodrživo. Zaključno, generalni opunomoćenik tuženika ističe kako se protivi izvođenju dokaza saslušanjem tužitelja, T. G. i njegove supruge kao nepotrebnog, budući da je potpuno činjenično stanje u ovom postupku moguće utvrditi iz isprava koje su priložene kako uz tužbu, tako i u spisu upravnog tijela.  Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
5.               U sporu je održana rasprava 20. listopada 2021. čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koje su predmet ovog upravnog spora, na koju nisu pristupile uredno pozvane stranke, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 39. stavak 2. u svezi s odredbom članka 37. stavak 3. ZUS-a održana bez prisutnosti stranaka.
6.               U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženog tijela, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.
7.               Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
8.               Predmet ovog upravnog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika kojim je odbijen zahtjev tužitelja za stambeno zbrinjavanje dodjelom kredita za kupnju stana ili kuće, pri čemu je među strankama sporno postojanje zapreke na strani tužitelja u smislu odredbe članka 84. ZOHBDR-a. Naime, tužitelj u bitnom prigovara kako on nije nikad bio stvarni vlasnik predmetnog stana u zgradi u D.
9.               Odredbom članka 18. f. Zakona o braniteljima propisano je kako hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji pod uvjetima određenim ovim Zakonom mogu ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje.
10.          Odredbom članka 83. ZOHBDR-a propisano je kako pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način. Prema stavku 2. citirane zakonske odredbe pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće odnosno izgradnju kuće, dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, dodjelom stambenog kredita ili financijske potpore za razliku u površini, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih glede kamata i rokova otplate i pravom na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (na rok od deset godina uz mogućnost produljenja nakon isteka) odnosno uz mogućnost kupnje ako najmoprimac ispunjava zakonske pretpostavke za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu.
11.          Prema odredbi članka 84. stavak 1. ZOHBDR-a pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz članka 83. ovoga Zakona i članovi njezina obiteljskog kućanstva nemaju sljedeće zapreke za njegovo ostvarivanje:

a)     ako ima u knjižnom ili izvanknjižnom vlasništvu odgovarajući stan ili kuću bez obzira na to gdje se nekretnina nalazi

b)     ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme, osim ako taj stan vrati u roku od šest mjeseci od donošenja rješenja o pravu na stambeno zbrinjavanje

c)     ako je imala odgovarajući stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, bez obzira na to gdje se nekretnina nalazi

d)     ako je na temelju propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima

e)     ako je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj odgovarajući nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo prema propisima o nasljeđivanju, bez obzira na to gdje se nekretnina nalazi

f)       ako je stambeno zbrinuta odgovarajućom površinom putem propisa o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorije oštećenja

g)     ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana odnosno stambenog kredita prema ranijim propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

h)     ako je stambeno zbrinuta odgovarajućom površinom putem propisa o područjima posebne državne skrbi darovanjem kuće ili stana u državnom vlasništvu, darovanjem građevinskog materijala za popravak, obnovu, gradnju ili rekonstrukciju kuće ili stana 

i)        ako je stambeno zbrinuta odgovarajućom površinom na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, ali po drugom posebnom propisu.

12.          Prema odredbi članka 90. stavak 1. ZOHBDR-a stambeni kredit i druga prava vezana za stambeno zbrinjavanje ostvaruju se za odgovarajuću stambenu površinu i određuju se prema broju članova uže i šire obitelji, i to: a) za samca 35 m2; b) za dvočlanu obitelj 45 m²; c) za tročlanu obitelj 60 m²; d) za četveročlanu obitelj 70 m²; e) za peteročlanu obitelj 80 m² i f) za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m². Stavkom 2. citirane zakonske odredbe propisano je kako će se stan dodijeljen ili kupljen putem stambenog kredita smatrat da ima odgovarajuću stambenu površinu ako odstupa od stambene površine određene u stavku 1. ovoga članka za +/- 10 m².
13.          Odredbom članka 11. stavak 1. Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja te hrvatskih ratnih vojnih invalida i dragovoljaca iz Domovinskog rata („Narodne novine“, broj 57/18, dalje Uredba) propisano je kako se pri odlučivanju o dodjeli stana, stambenih kredita odnosno financijskoj potpori, pod članovima uže obitelji podnositelja zahtjeva sukladno ovoj Uredbi podrazumijevaju njegov bračni i izvan­bračni drug i djeca (bračna, izvanbračna, pastorčad i posvojena) koja u trenutku podnošenja zahtjeva s podnositeljem zahtjeva žive u zajedničkom kućanstvu do punoljetnosti odnosno do završetka redovnog školovanja, odnosno prema stavku 2. djeca koja završe redovno školovanje, ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili na redovnom školovanju, a u trenutku donošenja rješenja i dalje žive u zajedničkom kućanstvu s podnositeljem zahtjeva i djeca kojoj je utvrđena nesposobnost za privređivanje odnosno samostalan rad neovisno o godinama života.
14.          Iz spisa predmeta proizlazi kako je upravni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 31. listopada 2016., kojim je zatražio da mu se dodijeli stambeni kredit za kupnju stana ili kuće. U provedenom upravnom postupku je utvrđeno kako je tužitelj bio upisan kao vlasnik stana površine 73,95 m2, na adresi …, č. zgr. …, K.O. G., dakle odgovarajućeg stana, kojeg je prodao P. P. Predmetno proizlazi iz očitovanja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured D., Ispostava D., Klasa: 034-04/21-13/…, Urbroj: 513-07-19-01-21-… od 18. siječnja 2021., u kojem se navodi kako je tužitelj 2008. godine otuđio stan, površine 73,95 m2, na adresi A…, č. zgr. …, K.O. G., kojeg je stekao 2003. Navedeno, proizlazi i iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za Z.U. …, K.O. G., pregledom kojeg je utvrđeno kako je tužitelj bio uknjižen za cijelo kao vlasnik stana na drugom katu čest. zgr. …, površine 73,95 m2, koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka, kuhinje, kupaonice, spreme, hodnika i dva balkona, te drvarnice u prizemlju, uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, dok je P. P. stekao pravo vlasništva na temelju Ugovora o kupoprodaji, ovjerenog pred javnim bilježnikom N. V. pod brojem Ov…., te aneksa tog Ugovora, ovjerenog pred javnim bilježnikom N. V. pod brojem Ov. ...
15.          Navedeno tužitelj ne osporava, ali tvrdi kako se radilo o fiktivnim ugovorima, koji kao takvi nemaju učinke među ugovornim strankama, međutim, takve tvrdnje tužitelja nemaju uporište u dokumentaciji priloženoj u spisu predmeta.
16.          Naime, spisu prileže uvjerenja o prebivalištu za tužitelja i članove njegove uže obitelji (supruga i dva sina) iz kojih proizlazi kako su oni u razdoblju od 27. listopada 2003., odnosno od 8. lipnja 2004. (sin A.) do 6. kolovoza 2008. imali prijavljeno prebivalište na adresi u D., …, dakle upravo na adresi predmetnog stana.
17.          Nadalje, u članku 3. nagodbe sklopljene 11. prosinca 2007. pred Općinskim sudom u D. u predmetu pod poslovnim brojem P…. se navodi kako je  tužitelj vlasnik predmetnog stana, koji se obvezuje prodati stan P. P., a što je i učinio te je 11. prosinca 2007. sklopio Ugovor o kupoprodaji stana s P. P., ovjeren pred Javnim bilježnikom u D. N. V. pod brojem OV-… „U D., 11. prosinca 2007.“, koji ugovor je potom proveden u zemljišnoj knjizi za K.O. G.
18.          Slijedom iznijetog, pravilna je ocjena tuženika kako u konkretnom slučaju na strani tužitelja postoje zapreke u smislu odredbe članka 84. stavak 1. točka c) ZOHBDR-a. Također, imajući u vidu naprijed priložene isprave, sud je pozivom na odredbu članka 33. ZUS-a odbio provoditi daljnje dokaze u sporu kao suvišne.
19.          Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.
20.          Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 79. stavak 4. ZUS-a, kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Stoga je, a kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, odbijen zatraženi trošak tužitelja, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude. 

U Splitu,  28. listopada 2021.

                               S U T K I NJ A

                                Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 66. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 70. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).

DNA:

1. D. K. iz D., …, kojeg zastupa opunomoćenica V. K., odvjetnica u D., …
2. Ministarstvo hrvatskih branitelja RH, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29a
3. u spis

Rj./

1. Vrijednost predmeta je neprocjenjiva.
2. Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudske pristojbe (HRVI 20%).
3. Spis tuženiku vratiti po pravomoćnosti.
4. Kalendar 30 dana.