1             Poslovni broj: 11 Us I-906/2021-6

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 11 Us I-906/2021-6

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

 

              Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja A. L. iz R., kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva V. i p., odvjetnici u R., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, R., radi uklanjanja građevine, 28. listopada 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/21-02/570, URBROJ: 443-02-02-12-21-02/ZS od 28. lipnja 2021.

 

 

                                              r i j e š i o  j e

 

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe.

 

 

Obrazloženje

 

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/21-02/570, URBROJ: 443-02-02-12-21-02/ZS od 28. lipnja 2021. toč. 1. izreke naređeno je investitoru-vlasniku, ovdje tužitelju, da u roku od 120 dana od dana dostave rješenja ukloni rekonstrukciju – nadogradnju terase stana na IV. katu zgrade, okvirnih tlocrtnih dimenzija 6,00 x 7,00 m, visine 3,00 m, izvedenu nadogradnjom potpuno zatvorenog objekta s metalnom skeletnom nosivom konstrukcijom ostakljenih stijena, izgrađenu bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole na zemljištu oznake k.č. … k.o. S., na adresi … U toč. 2. upozoren je investitor – vlasnik da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke. U toč. 3. upozoren je investitor – vlasnik da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njegovu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. U toč. 4. upozoren je investitor – vlasnik da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine, koji bi nakon uklanjanja rekonstrukcije građevine čije uklanjanje je naređeno mogli biti opasni za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti. U toč. 5. izreke upozoren je investitor – vlasnik da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je rekonstrukcija građevine izvedena i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štetu, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke.

2. Tužitelj u pravovremeno podnesenoj tužbi osporava zakonitost pobijanog rješenja zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Nastavno pojašnjava kako je obrazloženje pobijanog rješenja manjkavo jer ne sadrži obvezne sastojke propisane odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, dalje: ZUP), odnosno razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza niti razloge donošenja zaključka u tijeku postupka odnosno isto je u cijelosti nerazumljivo i nejasno. Nadalje, ukazuje kako suprotno odredbi čl. 8. ZUP-a tuženik prije donošenja pobijanog rješenja nije pravilno utvrdio činjenično stanje odnosno kako je suprotno odredbi čl. 30. ZUP-a stranci onemogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima. Tužbenim zahtjevom stoga predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika.

 4. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

 

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 27. listopada 2021. i to na temelju odredbe čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

 

6. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog postupka te spisu upravnog spora.

 

7. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

8. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

 

9. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

 

10. Obzirom tužitelj u ovom postupku nije dostavio dokaze kojima bi doveo u sumnju ili osporio činjenična utvrđenja građevinskog inspektora – kako u konkretnom slučaju tužitelj ne raspolaže potrebnim aktom za gradnju, to je zakonito inspektor na temelju citirane odredbe čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a naložio uklanjanje predmetne gradnje.

 

11. Nastavno, ističe se kako navodi tužitelja kojima se ukazuje na povredu pravila upravnog postupka nisu osnovani.

 

12. Naime, tužitelj navodima u tužbi samo paušalno ukazuje na nedostatnost obrazloženja, međutim sud iste nije prihvatio budući da pobijano rješenje tuženika sadrži obrazloženje koje je u cijelosti u skladu sa odredbom čl. 98. st. 5. ZUP-a.

 

13. Nadalje, odredbom čl. 30. ZUP-a, na koju se poziva tužitelju u tužbi, propisano je da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari te se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom.

 

14. U konkretnom slučaju tako nije propisano zakonom, rješenje tuženika ima negativan učinak na pravne interese tužitelja, no u postupanju tuženika nema elemenata nezakonitosti, kako to pogrešno ukazuje tužitelj, obzirom je tužitelj kao stranka bio prisutan prilikom provođenja inspekcijskog nadzora te je zapisnik o istome potpisao bez isticanja primjedbi ili traženja roka za očitovanje na isti.

 

              15. Dakle, iz navedenog je razvidno kako je tužitelju omogućeno da se očituje u upravnom postupku sukladno citiranoj odredbi čl. 30. ZUP-a te time nije povrijeđeno njegovo pravo na izjašnjavanje.

 

16. Pri tome se ističe da odredba čl. 106. st. 4. ZDI-a znači da se može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke, ali ne i bez prethodnog očitovanja stranke na činjenice koje su utvrđene inspekcijskim pregledom. Navedeni stav je izražen i u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-4007/18 od 17. travnja 2019. u kojoj je navedeno da izvođenje dokaza saslušanjem stranke i sudjelovanje stranke u postupku nisu jednoznačni pojmovi te je nadalje navedeno da je saslušanje stranke jedan od načina utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje pravilne i zakonite odluke u upravnom postupku dok je sudjelovanje stranke u postupku jedan od osnovnih elemenata prava na pravičan postupak kojim je stranci omogućeno da se izjasni o svim bitnim okolnostima važnim za rješavanje upravne stvari.

 

17. Pored prethodno navedenog, ističe se i da je jedan od osnovnih elemenata pravičnog postupka u smislu čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) i čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17, dalje: Konvencija) mogućnost sudjelovanja u postupku osobe o čijim se pravima ili obvezama (neposredno ili posredno) odlučuje.

 

18. Slijedom iznijetog, sud ocjenjuje kako u konkretnom slučaju nije došlo do postupovnog propusta u naprijed navedenom smislu, odnosno da je tužitelju omogućeno sudjelovanjem u upravnom postupku zaštiti svoja prava i interese, čime u konačnici nije povrijeđeno jamstvo pravičnog postupka iz čl. 6. st. 1. Konvencije.

 

19. Zaključno, u odnosu na prigovor tužitelja koji se odnosi na razgledanje spisa predmeta napominje se da je tužitelj sukladno odredbi čl. 84. ZUP-a imao mogućnost razgledati spis predmeta da je isto zatražio. Osim toga, tužitelju je omogućeno izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za rješavanje stvari kroz sudjelovanje u upravnom sporu (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Us-1912/2010-4 od 25. listopada 2012.).

 

20. S obzirom na sve navedeno, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kako je to navedeno u izreci ove presude.

 

21. Tužitelj je zatražio da tužba ima odgodni učinak, međutim kako tužitelj nije dokazao da bi mu izvršenjem rješenja nastupila šteta koja bi se mogla teško popraviti, takav je zahtjev u smislu odredbe čl. 26. st. 2. ZUS-a neosnovan te je odlučeno kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

 

U Rijeci 28. listopada 2021.

 

                                                                                                                     Sutkinja

 

                                                                                                       Dubravka Zec v.r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Protiv rješenja žalba nije dopuštena.