Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, sutkinja Marija Bušković, u pravnoj stvari tužiteljice
I. V., OIB: …, koju zastupaju punomoćnici J. M. i I. J.,
odvjetnici u o. d. J. … p.., protiv tuženika zavod
, OIB: …, Z., M. …, radi isplate plaće,
nakon održane javne glavne rasprave zaključene 21. listopada 2021. u prisutnosti
zamjenice punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika, 27. listopada 2021.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 4.122,43 kuna bruto za zakonskim
zateznim kamatama tekućim na iznos od
- 305,95 kuna bruto od 16. veljače 2016., - 274,40 kuna bruto od 16. ožujka 2016., - 307,44 kuna bruto od 16. travnja 2016., - 307,43 kuna bruto od 16. svibnja 2016. - 309,70 kuna bruto od 16. lipnja 2016.
- 307,43 kuna bruto od 16. srpnja 2016.
- 369,35 kuna bruto od 16. kolovoza 2016.
- 369,35 kuna bruto od 16. rujna 2016.
- 369,35 kuna bruto od 16. listopada 2016.
- 369,35 kuna bruto od 16. studenog 2016.
- 362,31 kuna bruto od 16. prosinca 2016.
- 424,08 kuna bruto od 16. siječnja 2017. i
- 329,50 kuna bruto od 16. veljače 2017.do isplate,
i to zateznom kamatom koja teče na navedene bruto iznose umanjene za iznos poreza na
dohodak i prireza na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, a po stopi koja se
određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od
godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana nadoknaditi tužiteljici trošak postupka u
iznosu od 4.437,50 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 28. listopada 2021. do isplate
po stopi koja se određuje po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena.
Obrazloženje
1. 1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 12. veljače 2021. tvrdi da je zaposlenica
tuženika, time zaposlenica u javnoj službi, te da joj je tuženik od siječnja 2016. do siječnja
2017. pogrešno obračunavao plaću po osnovici od 5.108,84 kuna, te u siječnju 2017. po
osnovici od 5.211,02 kuna, pa da joj duguje razliku plaće. Pojašnjava da je Vlada RH sa
sindikatom javnih službi 23. studenog 2006. sklopila Sporazum o osnovici za plaće u
javnim službama po kojem je dogovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim
službama za po 6 % u 2007., 2008. i 2009. godini, no da je uslijed recesije 13. svibnja
2009. potpisan Dodatak sporazuma kojom je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz
2008., time na iznos od 5.108,84 kuna, dok je povećanje osnovice za 2009. godinu
odgođeno skladno čl. 3. Dodatka sporazuma. Nadalje, tvrdi da je 26. listopada 2011.
između Vlade Rh i sindikata javnih službi sklopljena izmjena i dopuna Dodatka sporazuma,
a koja je prihvaćena i u obliku arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., i po kojoj isti traje 5
godina. Obzirom je rok od pet godina istekao 26. siječnja 2017., a po Vjerodostojnom
tumačenju Izmjena Dodatka Sporazuma koji su obje strane prihvatile 28. prosinca 2012.,
smatra da joj pripada pravo na osnovicu od 5.415,37 kuna. Pojašnjava da je spomenutim
tumačenjem određeno da će osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi
5.415,37 kuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH
ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za
dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili
više posto (mjerene aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve
slijedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Navodi da je 28. kolovoza 2015.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno već za 1,2 % u drugom
tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, što je potvrđeno procjenom
DZS od 4. rujna 2015., dok je 27. studenog 2015. objavljena prva procjena za treće
tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8 % u trećem
tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a što je potvrđeno procjenom DZS
od 4. prosinca 2015., pa kako aritmetička sredina navedenih stopa realnog rasta BDP-a
iznosi 2 %, da je krajem studenog 2015. ispunjen uvjet iz čl. 3. Izmjena dodatka
sporazuma po kojem se u prvom slijedećem mjesecu vrši povećanje osnovice na način da
ista iznosi 5.415,37 kuna. Čl. III. Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici da je propisano
da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u
kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i da će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene
prema tim Izmjenama. Dana 28. kolovoza 2015. da je Državni zavod za statistiku (dalje:
DZS) objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u
kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u
odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji da su potvrđeni i
procjenom DZS od 04. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. da je Državni zavod za
statistiku (dalje: DZS) objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje
2015. godine u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju
2015. godine u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji da su
potvrđeni i procjenom DZS od 04. prosinca 2015. S obzirom da aritmetička sredina gore
navedene dvije stope realnog rasta BDP iznosi upravo 2,0% (1,2% + 2,8% dijeljeno sa 2),
04. prosinca 2015. godine da je ispunjen uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazuma o
osnovici. Nadalje, ukazuje na obvezu Vlade republike Hrvatske da, sukladno čl. IV.
Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici, utvrdi tzv. kvocijent, a kako ista navedeno nije
učinila, pojašnjava da iz statističkih podataka koje je DZS sukladno čl. VII.b st. 10. Izmjena
Dodatka Sporazuma o osnovici dostavljao sindikatima javnih službi da proizlazi da
mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za
dvanaest mjeseci u 2015. godini iznosi 6.225,44 kn, a da prosječna mjesečna nominalna
bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj u 2015. godini iznosi 7.247,50 kn, proizlazi da
paritet za 2015. godinu iz čl. IV. st. 1. al. 1. Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici iznosi
85,9:100. čime se, sukladno odredbi čl. VII.b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka Sporazuma o
osnovici kojom je ugovoreno da je paritet za 2008. godinu 87,9:100, kvocijent pariteta
određuje stavljanjem u odnos pariteta 85,9/100 i 87,9/100 i on da iznosi 97,72 %, iz čega
da proizlazi da je paritet iz 2015. godine za 2,28 % manji od pariteta iz 2008. godine. Kako
je pri tome čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici ugovoreno da će se u
slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirati
od prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu
utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta
prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini s ciljem očuvanja
pariteta iz 2008. godine, smatra da je od plaće za srpanj 2016. osnovicu trebalo uvećati za
daljnjih 1,14 % (2,28 %/ 2), dok je sukladno čl. IV. st. 3. istih izmjena, plaću za prosinac
2016. i siječanj 2017. trebalo uvećati za daljnjih 1,14 %. Tužiteljica time smatra da je za
obračun plaće u razdoblju od prosinca 2015. do lipnja 2016. trebalo primijeniti osnovicu od
5.415,37 kuna, od srpnja 2016. do studenog 2016. u iznosu od 5.477,11 kuna, a od
osnovica od prosinca 2016. do siječnja 2017. osnovicu od 5.539,55 kuna.
1.2. Slijedom navedenog, zahtjeva razliku plaće za razdoblje od siječnja 2016. do
veljače 2017. u ukupnom iznosu od 4.122,43 kuna bruto sa zakonskom zateznom
kamatom koja teče na pojedinačnu razliku plaće od dospijeća do isplate, uz obvezu
tuženika da joj nadoknadi trošak postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od
donošenja presude do isplate.
2.1. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava pasivnu legitimaciju u odnosu na
istaknuti zahtjev tvrdeći da nije odgovaran za utvrđivanje osnovice za izračun plaće u
javnim službama već isključivo za isplatu plaće sukladno ugovoru o radu, te da nema
ovlast niti mogućnost određivanja visine osnovice za obračun plaće, a što je uređeno
Zakonom o osnovici plaće u javnim službama i odlukama o visini osnovice za obračun
plaće u javnim službama koje donesi Vlada Republike Hrvatske.
2.2. Tuženik smatra da Dodatak sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama
od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune nisu sastavni dio kolektivnog
ugovora pa da se stoga ne mogu smatrati kolektivnim ugovorom, pa da je on stoga za
obračun plaće primijenio jedini mogući važeći dokument – odluku Vlade Republike
Hrvatske od 1. travnja 2009. i 30. prosinca 2016., a ovo stoga je osnovica plaće u javnim
službama nije bila utvrđena kolektivnim ugovorom.
2.3. Prigovora i zastari potraživanja za prosinac 2015. Predlaže odbiti zahtjev tužiteljice kao neosnovan.
3. Tijekom glavne rasprave pročitan su Izmjene i dopune od 26.10.2011. Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, Arbitražnu odluku od 07.12.2011.,
sporazum od 23.11.2006. o osnovici za plaće u javnim službama, dodatak od 13.05.2009.
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, vjerodostojno tumačenje od
28.12.2012. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama,
priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku u povodu objave prve procjene
tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2015., treće tromjesečje
2015., odluku Vlade RH od 29.12.2016. o visini osnovice za obračun plaće u javnim
službama, obračuni plaća i izračun razlike plaća, te je provedeno knjigovodstveno
financijsko vještačenje.
4. Ocjenom navedenih dokaza, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku
("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13 i 70/19; dalje:
ZPP), utvrđeno je da je da tužbeni zahtjev osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće koja joj je isplaćena u
odnosu na plaću koja bi joj bila isplaćena po osnovici određenoj odredbom čl. III i IV.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog
26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., a za razdoblje od siječnja
2016. do veljače 2017.
6. U postupku nije sporno:
- postojanje i trajanje radnog odnosa u utuženom razdoblju, time
- da je tužiteljica u ovom razdoblju radila u javnoj službi kod tuženika, te
- da je za obračun plaće tužiteljice u utuženom razdoblju od siječnja 2016. do
siječnja 2017. primijenjena osnovica od 5.108,84 kuna, te u siječnju 2017. osnovica od
5.211,02 kuna.
7. Sporna je:
- legitimiranost tuženika,
- osnova za izračun osnovice plaće,
- visina potraživanja te - zastara potraživanja.
8. U odnosu na legitimiranost tuženika za isplatu plaće, konkretno razlike plaće,
ukazuje se da je tuženik je poslodavac tužiteljice, te je upravo on legitimiran za
potraživanja po osnovi plaće, obzirom je čl. 7. st. 1. Zakona o radu (¨Narodne novine¨ broj
93/14, dalje u tekstu ZR) jasno propisano da je poslodavac obvezan u radnom odnosu
radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema
uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti
posao. Isplata plaće je time temeljna obveza poslodavca, dok je pitanje financijskih
sredstava u isključivoj nadležnosti poslodavca koji kao takav ima obvezu osigurati
potrebna sredstva, no isto ne utječe na pravo tužiteljice da bude plaćena za svoj rad.
Činjenica da tuženik sredstva za isplatu plaće ostvaruje kao korisnik proračunskih
sredstava te da je sam obračun plaće reguliran odlukama tijela vlasti ne pretpostavlja
isključenje odgovornosti poslodavca da radnika plati za obavljeni rad sukladno ugovorenoj
ili propisanoj plaći. Pri tome se ukazuje da plaću radnika može regulirati ugovor o radu,
kolektivni ugovor te zakonski ili podzakonski propis, te da se u svakom slučaju primjenjuje
pravo koje je najpovoljnije za radnika, pa ukoliko je poslodavac ugovorio određeno pravo
za radnika, isti ga ne može jednostrano izmijeniti, čak i ako je u ime poslodavca isto
ugovarala država.
9.1. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i
namještenike u javnim službama (NN 141/12, dalje u tekstu: TKU) koji u čl. 51. regulira da
plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću
zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, te
dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni
dodaci i uvećanja plaća.
9.2. U istom čl. TKU, time čl. 51. stavak 4., određeno je da ugovorne strane
zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od
13.05.2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od
25.11.2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
samim dokumentima.
10.1. Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni
sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog
obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni
sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni
sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi
zaključili 23. studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim
Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava
za 6% u 2007., zatim u 2008., te u 2009. i da navedene obračunske osnovice se
primjenjuju od 1.1. svake godine.
10.2. Nadalje, Vlada RH i prethodno navedeni Sindikati javnih službi zaključili su 13.
svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem
kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od
5.108,84 kn bruto time da su u čl. III utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se
osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što
službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a
to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl. IV odredili i način usklađivanja
pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama
(koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj.
10.3. Potom su Vlada RH te navedeni Sindikati javnih službi 26. listopada 2011.
zaključili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a
kojim izmjenama je promijenjen čl. III Dodatka, te članak IV, koji su se odnosili na način
povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII u kojem su utvrđeni
odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na
način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog
BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III do V tih
Izmjena i dopuna, dok je 7. prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem
Sporazuma o arbitraži, donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, na način kako je to prethodno opisano.
10.4. Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute
Izmjene od 26. listopada 2011., donijeli su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje
Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, i to u odnosu na čl. IV u vezi s čl. VII Dodatka Sporazumu.
11. Iz sadržaja Izmjena i dopuna dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011. proizlazi da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom
sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata
parafirane.
12. Iz prethodno navedenog, jasno proizlazi da su u pregovorima koji su prethodili
donošenju Izmjena i dopuna dodatka Sporazuma od 26. listopada 2011. sudjelovali svi
potpisnici osnovnog sporazuma i dodatka istog te da nitko od sudionika nije osporavao
donesene odluke niti sastav pregovaračkog odbora, a pogotovo Vlada Republike Hrvatske
koja je nastupala u ime poslodavaca, time i tuženika.
13.1. Kao što je Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu pod poslovnim brojem
Revr-408/12, te Ustavni sudi Republike Hrvatske u predmetu poslovni broj U-III/3535/12,
tumačio, izmjene kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika
KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog
pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora.
13.2. Tuženik nije tijekom postupka dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i
socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja. Dapače, utvrđeno je
da je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu što znači da je ravnopravno sa
ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima.
14.1. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.10.2011. predstavljaju Kolektivni
ugovor sklopljen skladno odredbama čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama
(¨Narodne novine¨ broj 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim
službama određuje kolektivnim ugovorom između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te
odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama (NN 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te
svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama, te odrede čl.
51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama
(NN 141/12), kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama.
14.2. Izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici imaju pravnu narav i pravnu
snagu kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama („Narodne novine“ br. 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) koji propisuje da se
osnovica plaće u javnim službama određuje kolektivnim ugovorom između Vlade
Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ br. 115/10, dalje:
TKU/10) određuje primjenu Dodatka Sporazuma o osnovici te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama identično kao što to određuje i čl. 51.
st. 4. TKU/12 pri čemu čl. 10. KUZOU/14 dodatno određuje da Dodatka Sporazuma o
osnovici te sve njegove izmjene i dopune predstavljaju sastavni dio tog Ugovora i da su
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim istim
dokumentima, sud utvrđuje da Izmjene Dodatka Sporazuma o osnovici predstavljaju
valjanu pravnu osnovu potraživanja tužitelja, pri čemu se ukazuje da je, zbog pravila o
produženoj primjeni kolektivnog ugovora sadržanog u čl. 199. st. 1. ZoR, primjena Izmjena
Dodatka Sporazuma o osnovici istekla tek 26. siječnja 2017. odnosno protekom tri
mjeseca od isteka roka na koji su Izmjene Dodatka Sporazuma o osnovici bile sklopljene
(pet godina).
15.1. U odnosu na postojanje uvjeta za primjenu osnovice iz čl. III Izmjena Dodatka
Sporazuma o osnovici (5.415,37 kn), ističe se da je čl. VII st. 1. Izmjena Dodatka
Sporazuma o osnovici propisano da se uskladba odgađa ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom razdoblju opisanom u čl. III do V tih
Izmjena. Cijeneći navedeno u svezi sa sadržajem čl. III Izmjena kojim je određeno da će
osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kn za mjesec u kojem
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na
poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili
više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), sud zaključuje da se odgoda uskladbe
određena čl. VII st. 1. Izmjena ne odnosi na porast osnovice plaće reguliran čl. III Izmjena,
već isključivo na usklađenja regulirana čl. IV i čl. V Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici
dok iz sadržaja čl. III Izmjena jasno proizlazi da se ova odredba odnosi na razdoblje od
trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice pa na dalje odnosno ubuduće. Prema
ocjeni ovog suda, namjera Vlade Republike Hrvatske prilikom sklapanja Izmjena Dodatka
Sporazuma o osnovici je bila povrat osnovice za plaću u javnim službama na razinu iz
2009. konkretno na iznos od 5.415,37 kn, kako to uostalom proizlazi iz same formulacije
odredbi Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih
kvartala konzumirana je kroz čl. IV st. 5 Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici i
Vjerodostojnim tumačenjem budući je tom odredbom ugovoreno da će Vlada Republike
Hrvatske biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 01. travnja 2013. na
dalje ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz čl. III Izmjena Dopuna
Sporazuma o osnovici, a kako to zaključuje i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj
Rev 1111/2020-2 od 01. prosinca 2020.
15.2. Kako pri tome iz priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od 28.
kolovoza 2015., procjene tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. od 04. rujna
2015., priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od 27. studenog 2015.,
procjene tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. od 04. prosinca 2015. i procjene
tromjesečnog BDP za četvrto tromjesečje 2015. od 04. ožujka 2016. proizlazi da od
četvrtog kvartala 2014. godine na dalje (kroz utuženo razdoblje) nije bilo negativnog rasta
BDP-a već da je BDP stalno rastao, što je među strankama i nesporno, i to na način da je
u drugom tromjesečju 2015. godine BDP bio realno veći za 1,2% u odnosu na isto
tromjesečje 2014. godine dok je u trećem tromjesečju 2015. godine BDP bio realno veći za
2,0% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, a aritmetička sredina te dvije stope
realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2,0% (1,2% + 2,8% dijeljeno sa 2), utvrđeno je da je
počevši od 01. prosinca 2015. ispunjen uvjet određen čl. III Izmjena Dopuna Sporazuma o
osnovici odnosno da je osnovica za obračun plaće tužitelja počevši od prosinca 2015. do
zaključno lipnja 2016. godine utuženo razdoblje iznosila 5.415,37 kuna.
15.3. U odnosu na postojanje uvjeta za primjenu osnovice određene sukladno čl. IV
Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici (5.477,11 kuna), uvidom u priopćenje za javnost
Državnog zavoda za statistiku od 28. kolovoza 2015., procjenu tromjesečnog BDP za
drugo tromjesečje 2015. od 04. rujna 2015., priopćenje za javnost Državnog zavoda za
statistiku od 27. studenog 2015. , procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015.
od 04. prosinca 2015., procjenu tromjesečnog BDP za četvrto tromjesečje 2015. od 04.
ožujka 2016. , priopćenje za javnost Državnog zavoda za statistiku od 20. listopada 2016. i
elaborat o izračunu tzv. kvocijenta radi korekcije osnovice za obračun plaće po Izmjenama
i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 23. veljače
2017., utvrđeno je da je mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim
službama prosječno za dvanaest mjeseci 2015. godine iznosila 6.225,44 kn kao i da je
prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj u 2015. godini
iznosila 7.247,50 kn, a stavljanjem u omjer kojih se iznosa plaća (6.225,44 kn/7.247,50 kn)
dobiva paritet parametara određenih čl. IV st. 1. Izmjena Dopuna Sporazuma o osnovici od
85,9:100.
15.4. Kada se dobiveni paritet od 85,9:100 stavi u omjer s paritetom parametara
određenih čl. IV st. 1. Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici za 2008. godinu, a koji
paritet sukladno čl. VII.b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici iznosi
87,9:100, zaključuje se da je paritet iz 2015. godine manji za 2,28 % u odnosu na paritet iz
2008. godine.
15.5. S obzirom na označeno smanjenje pariteta utvrđeno točno šest mjeseci (04.
lipnja 2016.) nakon objave podatka iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici u
odnosu na 2008. godinu, ispunjen je uvjet određen čl. IV st. 2. Izmjena Dodatka
Sporazuma o osnovici prema kojem dolazi do korekcije osnovice za obračun plaće i to od
prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike (od srpnja 2016.) na način da se ista
uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog
postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini, s
ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine, čime se od srpnja 2016. primjenjuje osnovica od
5.415,37 kuna uvećana za 1,14 %.
15.6. Nadalje, čl. IV. stavkom 3. Izmjena dodatka određeno je da nakon pet
mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodno stavku, osnovica će
se uvećati za preostalih 50 % utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije
očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja
pariteta iz 2008. Temeljem prethodno navedenog, osnovica plaće za razdoblje od prosinca
2016. i siječnja 2017. se uvećava za daljnjih 1,14 %, što znači da ista u ova dva mjeseca
osnovica od 5.415,37 kuna uvećava za ukupno 2,28 % (1,14 % u odnosu na prethodno
uvećanu osnovicu)
16.1. Obzirom je tuženik osporio obračune razlike plaće koje je tužiteljica izradila
sukladno prethodno navedenim osnovicama, a u vezu s obračunima isplaćenih plaća u
istom razdoblju, provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po stalnoj sudskoj
vještakinji I. S..
16.2. Vještakinja je temeljem obračuna plaće u utuženom razdoblju izradila obračun
plaće na način da je za plaće ostvarene od siječnja 2016. do lipnja 2016. primijenila
osnovicu od 5.415,37 kuna, za plaće od srpnja 2016. do studenog 2016. isti iznos
osnovice uvećan za 1,14 %, te za plaće u prosincu 2016. i siječnju 2017. osnovicu
prethodnog razdoblja uvećanu za dodatnih 1,14 %, te utvrdila ukupnu i mjesečnu razliku
kako je navedeno u točki I. izreke presude, a kako to identično zahtjeva tužiteljica.
16.3. Navedeni obračun vještakinje je prihvaćen u cijelosti jer sastavljen sukladno
nalogu suda te osnovi koja je prethodno obrazložena, dakle uvećanjem pariteta na način
propisan čl. IV. st. 2. i 3. Izmjena Dodatka Sporazuma o osnovici u odnosu na 2008.
godinu.
17. U odnosu na prigovor zastare potraživanja, ocjenjuje se da je isti neosnovan jer
je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 12. veljače 2021., čime je sukladno čl. 241.
Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, u nastavku ZOO),
prekinut tijek zastare, u vezi s činjenicom da najstarije utuženo potraživanje dospjelo 15.
veljače 2016. i to kao plaća za rad u siječnju 2016., pa do pokretanja ovog postupka nije
protekao zastarni rok od 5 godina određen čl. 139. ZR/14-a, a u kojem roku radnik može
svoje pravo ostvarivati prisilnim putem.
18. Zakonska zatezna kamata koja na svaki pojedinačni mjesečni iznos teče je
dosuđena od 16.-tog dana u mjesecu za prethodni mjesec, obzirom plaća dospijeva
najkasnije 15.tog u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno čl. 84. st. 3. ZR-a, a po stopi
određenoj primjenom čl. 29. st. 2. ZOO-a, s tim da tužitelj ima pravo na zatezne kamate na
pojedinačne bruto razlike plaće umanjenje za iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak, sadržan u ovim iznosima, obzirom se sukladno čl. 24. Zakona o porezu na
dohodak (¨Narodne novine¨ broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20) predujam poreza
na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji
važe na dan isplate, a sukladno čl. 25. istog zakona, istodobno s isplatom primitka od
nesamostalnog rada, pa time navedeni iznosi još nisu dospjeli na naplatu da bi tužiteljica
imala pravo na zateznu kamatu za iste, u smislu zakašnjenja tuženice u ispunjenju
obveze.
19.1. Tužiteljica je u cijelosti uspjela u postupku, pa temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i
čl. 155. ZPP-a, uslijed zastupanja po punomoćniku odvjetniku, ima pravo na nadoknadu
troška sastava tužbe u iznosu od 500,00 kuna (tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika, ¨Narodne novine¨ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, u
nastavku OT), sastava obrazloženog podneska od 15.4.2021. i 13.9.2021. u ukupnom
iznosu od 1.000,00 kuna (tbr. 8. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištima na kojima se
raspravljalo o glavnoj stvari 7.5.2021. i 21.10.2021. u ukupnom iznosu od 1.000,00 kuna
(tbr. 9. t. 1. OT-a), te pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 250,00 kuna (tbr.
9. toč. 3. OT-a), sve uvećano za PDV od 25 % u iznosu od 687,50 kuna (tbr. 42 OT), pa
time ima pravo na naknadu troška zastupanja u ukupnom iznosu od 3.437,50 kuna.
19.2. Uz navedeno, tužiteljica ima pravo i na nadoknadu troška plaćenog predujma
za vještačenje u iznosu od 1.000,00 kuna, čime zajedno s troškom zastupanja, ima pravo
na nadoknadu ukupnog troška postupka u iznosu od 4.437,50 kuna.
19.3. Tužiteljica nema pravo na nadoknadu troška sastava podneska od 5. svibnja
2021. jer je isti podnesak dostavljen dva dana prije održanog ročišta na kojem je istovjetno
izlagala i za koje zastupanje joj je dosuđena nadoknada troška, čime ovaj podnesak nije
bio potreban za uspjeh u sporu.
10 Poslovni broj: 11 Pr-532/21
20. Odluka o zateznoj kamati tekućoj na trošak postupka je donesena temeljem čl.
30. Ovršnog zakona (¨Narodne novine¨ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17), u vezi s
čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.
Dubrovnik, 27. listopada 2021.
Sutkinja
Marija Bušković, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalbu u roku od 15 dana od dana dostave otpravka
presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pisano u tri
istovjetna primjeraka.
Dostaviti:
1. Pun. tužiteljice,
2. Tuženiku