Baza je ažurirana 31.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju


Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-402/2020-2

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, te Andree Boras Ivanišević, kao suca izvjestitelja i Denis Pancirov Parcen, kao člana vijeća u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužitelja, R. G. iz Republike Italije, OIB: ..., zastupanog po punomoćnici P. V., odvjetnici iz R., protiv tuženika: 1. V. I. G. d.o.o. u stečaju sa sjedištem u P., OIB: ..., zastupanog po stečajnom upravitelju K. M. iz P. i 2. M. d.o.o. sa sjedištem u P., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima L. T. i F. S., odvjetnicima iz P., poradi povrata bjanko zadužnice, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola od 28. listopada 2019., poslovni broj 3 PU P-246/2019-5, u sjednici vijeća 27. listopada 2021.

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola od 28. listopada 2019.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

I. Odbija se u cijelosti prvopostavljeni tužiteljev tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se drugotuženiku da tužitelju preda bjanko zadužnicu ovjerenu po javnom bilježniku N. K., broj OV-12228/17 u roku od 15 dana“.

II. Odbija se u cijelosti i drugopostavljeni eventualnokumulirani tužiteljev tužbeni zahtjev koji glasi:

„Poništava se bjanko zadužnica ovjerena po javnom bilježniku N. K., broj OV-1228/17 i nalaže se Hrvatskoj javnobilježničkoj komori da izbriše bjanko zadužnicu ovjerenu po javnom bilježniku N. K., broj OV-12228/17 iz Registra zadužnica i bjanko zadužnica“.

III. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.675,00 kuna.

IV. Tužitelj je dužan drugotuženiku naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.875,00 kuna, u roku od 15 dana.

V. U preostalomu dijelu, u visini od 400,00 kuna, zahtjev drugotuženika za naknadu parničnog troška odbija se.“

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj, pobijajući presudu suda prvog stupnja zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.; dalje: ZPP), predlažući ovom sudu istu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora predstavlja glavni tužbeni zahtjev tužitelja za obvezivanje drugotuženika na predaju bjanko zadužnice, ovjerene po javnom bilježniku N. K., broj OV-12228/17, kojem zahtjevu je postavljen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za poništenje bjanko zadužnice ovjerene po javnom bilježniku N. K. pod brojem OV-1228/17 i obvezivanje Hrvatske javnobilježničke komore za brisanje bjanko zadužnice iz Registra zadužnica i bjanko zadužnica.

6. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno da je tužitelj dana 13. srpnja 2017. s prvotuženikom sklopio Ugovor o zajmu (loan agreement), prema kojem da je primio zajam u iznosu od 60.000,00 €, što da u kunskoj protuvrijednosti predstavlja iznos od 445.200,00 kn i istoga da se obvezao vratiti u razdoblju od 28. kolovoza 2017. do 28. srpnja 2019. u mjesečnim anuitetima po 365,00 na račun broj ..., dakle sveukupno iznos od 8.395,00 €, sve kako to stoji u članku 2. Ugovora pod nazivom T. Isto tako između stranaka nije bilo sporno da je dana 28. srpnja 2017. tužitelj potpisao i bjanko zadužnicu, ovjerenu po javnom bilježniku N. K. broj OV-12228/17 i predao je u posjed prvotuženiku.

8. I na koncu nije bilo sporno da je predmetna bjanko zadužnica solemnizirana od strane javnog bilježnika u P. dana 28. srpnja 2017. pod broj: OV-12228/17 te da je temeljem iste javni bilježnik izdao potvrdu europskog platnog naloga za izvršenje potpisanu od strane tog javnog bilježnika u P. 4. veljače 2019., u kojoj je upisan kao vjerovnik trgovačko društvo M. d.o.o. sa sjedištem u P., ..., OIB: ..., ovdje drugotuženik.

9. Sporno je međutim u postupku valjalo raspraviti i utvrditi je li prvotuženik bio ovlašten prenijeti na drugotuženika predmetnu bjanko mjernicu, a podredno udovoljava li ista uvjetima pravne valjanosti.

10. Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku odbio glavni i eventualni tužbeni zahtjev tužitelja jer je smatrao kako tužitelj nije dokazao osnovanost tužbenih navoda, kako u odnosu na zahtjev za povrat predmetne bjanko zadužnice, tako i njenu pravnu valjanost.

11. Naime, obična zadužnica ima sva obilježja vrijednosnog papira od trenutka njezina izdavanja, dok bjanko zadužnica stječe to svojstvo nakon što se upiše iznos tražbine i ime vjerovnika. Pojam i učinci zadužnice određeni su Ovršnim zakonom u člancima 214.-218. („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, u nastavku: OZ). Pod zadužnicom se podrazumijeva privatna isprava potvrđena od strane javnog bilježnika, u kojoj dužnik daje svoju suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene njegovi svi ili samo određeni računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se sredstva s tih računa, u skladu s izjavom dužnika, isplate izravno vjerovniku.

12. Uzevši u obzir odredbe OZ-a, proizlazi da zadužnica predstavlja ovršnu ispravu, a ima i učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na račun ovrhovoditelja.

13. Zadužnica je, sukladno odredbi članka 214. stavak 1. OZ-a, privatna isprava potvrđena kod javnog bilježnika kojom dužnik može dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku.

14. Sadržaj i pravni učinak bjanko zadužnice propisani su člankom 215. stavak 1. OZ-a i slični su običnoj zadužnici uz nekoliko bitnih razlika: u njoj se ne mora unaprijed odrediti tko je vjerovnik, kao niti iznos tražbine te se izdaje samo do najviše propisane svote. Nužno je da zadužnica i bjanko zadužnica budu potvrđene (solemnizirane) od strane javnog bilježnika kako bi proizvodile pravne učinke pravomoćnog rješenja o ovrsi.

15. S druge strane Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (NN 115/12, 82/17) propisuje oblik i sadržaj bjanko zadužnice s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave. Bjanko zadužnica se izdaje na tiskanom obrascu popunjeno jasno i čitko rukom ili mehaničkim sredstvom pitanja. Obrazac bjanko zadužnice sastoji se od četiri stranice.

16. Na prvoj stranici bjanko zadužnice nalazi se naziv obrasca: »Bjanko zadužnica« te izjava dužnika koja se sastoji od:

naznake jednog od najviših iznosa bjanko zadužnice iz članka 9. ovoga Pravilnika koji se može u nju upisati,– podataka o dužniku poput tvrtke ili skraćene tvrtke, naziv za pravne osobe, odnosno ime i prezime fizičke osobe, sjedište odnosno mjesto i adresa i osobni identifikacijski broj,

izjave dužnika da je suglasan da se radi naplate tražbine u iznosu koji će naknadno odrediti vjerovnik, sa zateznom kamatom koja teče od dana koji će naknadno odrediti vjerovnik, ali najranije od dana izdavanja zadužnice do dana isplate, po stopi koju će naknadno odrediti vjerovnik a koja ne može biti viša od stope propisane zakonom zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u bjanko zadužnici, izravno s računa isplate vjerovniku,

izjave dužnika odnosno jamca platca da je suglasan i da pristaje da mu javni bilježnik, nakon potvrde, izda izvornik bjanko zadužnice u skladu s odredbom članka 50. stavka 2. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16-dalje ZJB). Pravilnik, dalje regulira kako se na drugoj stranici bjanko zadužnice nalazi izjava jamca platca, koja se sastoji od sljedećeg:

(1) podataka o jamcu platcu poput tvrtke ili skraćene tvrtke, naziv za pravne osobe, odnosno ime i prezime fizičke osobe, sjedište odnosno mjesto i adresa i osobni identifikacijski broj,

(2) izjave jamca platca da je suglasan da se radi naplate tražbine vjerovnika iz te bjanko zadužnice zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s izjavom sadržanom u bjanko zadužnici, izravno s računa isplate vjerovniku.

(3) mjesto i datum davanja jamstva,

(4) potpisa jamca platca.

17. Osim na prvoj stranici, i ispod teksta druge stranice nalaze se napomene o načinu popunjavanja ove stranice bjanko zadužnice, a na drugoj stranici je to jamac, dok o se na trećoj i četvrtoj stranici bjanko zadužnice nalazi prazno mjesto za potvrdu privatne isprave dužnika i jamca, za izjave o prijenosu isprave i ovjeru potpisa u tu svrhu, te naknadne zabilježbe o naplaćenim iznosima troškova, kamata i glavnice koju ispisuje Agencija. Stoga, u slučaju da treća i četvrta stranica bjanko zadužnice budu popunjene prije naplate tražbine iz nje u cijelosti, četvrta će se stranica proširiti novim praznim listom ili listovima čije će stranice biti označene oznakom: »Obrazac bjanko zadužnice stranica 4A«, »Obrazac bjanko zadužnice stranica 4B«.

18. Suprotno navodima žalitelja, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je predmetna zadužnica sastavljena i popunjena u skladu s citiranim Pravilnikom, što je razvidno i iz sadržaja predmetne zadužnice dostavljene uz tužbu. Ostalo je stoga raspraviti o osnovanosti navoda žalbe je li potvrda od strane javnog bilježnika u skladu s odredbama ZJB-a obzirom na tvrdnje tužitelja da nije bio upoznat sa značenjem predmetne isprave.

19. Potvrda privatne isprave - solemnizacija predstavlja posebnu vrstu javnobilježničke potvrde kod koje se provodi postupak potvrđivanja privatne isprave kod javnog bilježnika. U postupku solemnizacije privatne isprave, javni bilježnik provjerava da li je pravni posao koji ta isprava sadržava sklopljen u propisanoj formi te objašnjava sudionicima smisao, posljedice i sve pravne učinke te isprave, odnosno pravnog posla sadržanog u toj ispravi. Nakon što javni bilježnik potvrdi (solemnizira) privatnu ispravu, ta isprava proizvodi sve učinke koje proizvodi javnobilježnički akt. Što znači da je solemnizirana privatna isprava, jednako kao i javnobilježnički akt, izjednačena sa presudama i drugim odlukama sudova i drugih tijela u Republici Hrvatskoj. Sudionici u pravnom poslu za kojeg nije predviđena obvezatna forma javnobilježničkog akta, mogu zatražiti od javnog bilježnika da potvrdi odnosno solemnizira njihove privatne isprave o tom poslu, što je u konkretnom slučaju i utvrđeno, a što proizlazi iz predmetne zadužnice,a što uostalom ne spori ni sam tužitelj.

20. Tužitelj, naime, u tužbeni navodima ističe kako kao stranac nije bio upoznat sa značenjem potpisa na predmetnoj bjanko zadužnici, što istu čini ništavim pravnim poslom.

21. Međutim, u smislu članka 68. stavak 3. ZJB-a, tumač nije potreban ako javni bilježnik vlada jezikom sudionika, što je naznačeno u predmetnoj potvrdi od strane javnog bilježnika N. K., na koju okolnost uostalom tužitelj nije ni predložio izvođenje drugih dokaza osim pregleda same isprave.

21.1. Stoga se i u ovom djelu ukazuje neosnovanim navodi žalitelja, pa je za zaključiti kako je predmetna potvrda na spornoj zadužnici, sastavljena u skladu s odredbama ZJB-a.

22. U odnosu, pak, na ostale navode žalbe, kako predmetna zadužnica ne sadrži naznaku predmetnog ugovora o zajmu, za odgovoriti je da je zadužnica samostalni pravni posao koji je uvijek vezan uz obvezu iz glavnoga ugovornog odnosa, a tužitelj ne tvrdi niti dokazuje da je tražbina iz osnovnog pravnog posla prestala pri čemu okolnost što ista nije naznačena u glavnom ugovornom odnosu ne utječe na njenu pravnu valjanost. Naime, zadužnica uvijek ima osnovu u nekom pravnom poslu koji nije vidljiv iz zadužnice, a Pravilnik o zadužnici ne propisuje obvezu unošenja u zadužnicu podatka o osnovnom pravnom poslu.

23. Slijedom naprijed izloženog, kako nisu ostvareni navodi žalbe, niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tužitelja je valjalo odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu potvrditi.

24. Potvrđena je i odluka o troškovima postupka budući je ista zasnovana na valjanoj primjeni odredaba članka 15. stavka 1. u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a uz pravilnu primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14 i 118/14).

 

U Splitu, 27. listopada 2021.

 

Predsjednik vijeća:

Boris Mimica , v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu