1

                            Poslovni broj:  5Pr-311/2020

 

             

      Republika Hrvatska

   Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A  I  R J E Š E N J E

 

              Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužiteljice: J. V. iz Š., koju zastupa punomoćnik B. Z., odvjetnik u Š., protiv tuženika: HGK. iz Z., koga zastupa punomoćnik J. P., odvjetnik u Z., radi poništenja odluke o redovitom otkazu ugovora o radu, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 5. listopada 2021.g., u nazočnosti stranaka sa punomoćnicima, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 26. listopada 2021.g.,

 

p r e s u d i o j e

 

              I. Utvrđuje se da Odluka tuženika o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu J. V. iz Š., Klasa: …od … godine nije dopuštena.

 

II. Utvrđuje se da radni odnos tužiteljice J. V. iz Š., kod tuženika nije prestao.

 

III. Nalaže se tuženiku da vrati tužiteljicu na rad na način da joj povjeri obavljanje poslova koje je obavljala do dana donošenja odluke o otkazu.

 

IV. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

 

i   r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se prijedlog tužiteljice za izdavanjem privremene mjere sadržaja koji glasi:

 

"I. Određuje se privremena mjera osiguranja nenovčanog potraživanja vraćanjem na posao predlagateljice osiguranja J. V. iz Š, i to na poslove Više stručne suradnice u komori Š. u HGK koje je ista obavljala temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme br …od … godine, te se nalaže protivniku osiguranja HGK, OIB: …,Z. da vrati predlagateljicu osiguranja na posao Više stručne suradnice u komori Š. u HGK.

 

II. Za vrijeme trajanja ove privremene mjere predlagateljica osiguranja ima sva prava i obveze koje proizlaze iz Ugovora o radu na neodređeno vrijeme br. …od …, koja joj je dužan osigurati protivnik osiguranja.

 

III. Ova privremena mjera ima pravnu snagu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka Pr-311/2020."

 

Obrazloženje:

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom raspravljanja navodi da je zaposlena kod tuženika i u neprekidnom radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod tuženika radi već više od 27 godina, te je zadnji Ugovor o radu na neodređeno vrijeme br…od … godine sklopljen za radno mjesto višeg stručnog suradnik u HGK komori Š.. Prethodnim Ugovorom o radu … od … godine, koji je na snazi bio do sklapanja predmetnog ugovora od 25.rujna 2014. godine, odnosi se na radno mjesto višeg stručnog suradnika u Županijskom odsjeku – Sektor za međunarodne odnose u HGK – komori u Š.. Tužiteljica da je cijelo vrijeme dok je bila zaposlena kod tuženika radila upravo na poslovima Sektora za međunarodne odnose u HGK. Tuženik da je tužiteljici otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme broj …od … godine jer je zbog gospodarskih, tehnoloških i organizacijskih razloga prestala potreba za obavljanjem rada, dakle, tuženik da je donio odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu Klasa: …od … godine. Citirana odluka da je donesena … godine (Klasa:… , a tužiteljici da je uručen 24. rujna 2020. godine, a kao dio javno bilježničkog zapisnika A. K. javnog bilježnika u Š…broj … od …godine. Tužiteljica da je u otvorenom roku, sukladno pouci o pravima, tuženiku uputila zahtjev za zaštitu prava od 24. rujna 2020. godine (otposlana poštom 30. rujna 2020. godine), a tuženik da je zahtjev za zaštitu prava zaprimio 5. listopada 2020. godine, te do podnošenja ove tužbe, da nije na taj zahtjev niti odgovorio. Tužiteljica napominje da je na bolovanju, te da je na bolovanju bila i u vrijeme kada joj je uručen otkaz ugovora o radu. Iz Zapisnika … od …godine, kao i Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, u bitnom, da su navedeni gospodarski razlozi za prestankom potrebe zaradom tužiteljice i da se isti odnose na pad prihoda Komore, kao posljedica pandemije COVID 19, poremećaja na domicilnom i globalnom tržištu. Nadalje, da tehnološke razloge tuženik navodi  i vidi u organiziranju procesa rada uslijed dovršetka projekta Digitalna komora i digitalizacija dijela internih i eksternih poslovnih procesa i usluga, a što da je dovelo do potrebe daljnje transformacije.

Iz obrazloženja sporne Odluke od …godine, međutim, osim upućivanja na obavijesti i izmjene i dopune Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Stručne službe HGK, da nije navedeno koje su promjene provedene i za koje radno mjesto prestaje potreba, a poglavito da bi se radilo upravo o radnom mjestu tužiteljice, a na kojemu ona radi gotovo 27 godina (viši stručni savjetnik u HGK ŽKŠ), što više, rečeni Sektor za međunarodne odnose HGK ŠKŽ da se nije niti ukidao niti spajao s drugim sektorima. Ova činjenica da nije sporna i proizlazi iz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Stručne službe HGK od …godine iz koje odredbe čl. 4 Pravilnika o izmjenama i dopunama je utvrđeno da stručna služba ima, među inim, i sektor za međunarodne poslove. Tužiteljica kontinuirano da obavlja poslove višeg stručnog suradnika Sektora za međunarodne odnose, tako da je i nakon sklapanja Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od …godine (obzirom da u tom ugovoru nije naveden Sektor za međunarodne odnose) i prema sistematizaciji radnih mjesta i preuzetih obveza obavljanja pojedinih poslova u HGK ŽKŠ od …godine za organizacijske jedinice ŽKŠ jasno stoji da se pod oznakom … označava odsjek za međunarodne polove, a kao jedina osoba koja obavlja te poslove navedena je upravo tužiteljica, pa da je nesporna činjenica da radno mjesto tužiteljice nije prestalo postojati, a bez obzira na dikciju iz ugovora o radu od …godine, ona da je kontinuirano obavljala upravo poslove više stručne suradnice sektora međunarodnih odnosa. Tužiteljica nadalje ističe da tuženik nije imao opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici budući da nije prestala potreba za obavljanje poslova više savjetnice sektora za međunarodne odnose, dakle, njezinog radnog mjesta, kao i bilo kojih drugih poslova njezine kvalifikacije (dipl.oecc.), što više, tužiteljica da ima nepotvrđene informacije da tužitelj u vrijeme otkazivanja ugovora o radu tužiteljici zapošljavao u HGK ŽKŠ nove zaposlenike, a što predstavlja i diskriminaciju tužiteljice. Jednako tako da tuženik nije, prije otkazivanja ugovora o radu, tužiteljici ponudio drugo radno mjesto. Tužiteljica nadalje smatra da tuženik nije poštovao odredbu čl. 115 st. 2. ZOR-a kojim da je propisano da pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezu uzdržavanja koje terete radnika, budući da tužiteljica ima 27 godina radnog staža, 58 godina života, što je dovodi u situaciju da je, na ulici, bez posla, i apsolutno nekonkurentna na tržištu rada, da je među najstarijim, najeduciranijim i najiskusnijim djelatnicima tuženika, te da ima jednog uzdržavanog člana obitelji. Slijedom, svega navedenog, predlaže se da sud prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice pobliže opisan u izreci, kao i prijedlog za izdavanjem privremene mjere sadržaja pobliže opisanog u izreci te da naloži tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak.

 

2. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, navodeći da je predmetnu odluku o otkazu ugovora o radu donio sukladno odredbama čl. 115. st. 1. toč. 1. ZOR a obzirom da je prestala potreba za radom tužiteljice zbog gospodarskih, tehnoloških i organizacijskih razloga koji su uzrokovali potrebu racionalizacije poslovanja i promjenu organizacije procesa rada kod tuženika. Gospodarski razlozi za prestankom potrebe za radom tužiteljice da se odnose na značajan pad prihoda tuženika koji je posljedica pandemije COVID-19 i poremećaja na globalnom i domicilnom tržištu zbog kojeg otežano posluju svi hrvatski gospodarstvenici a što utječe i na poslovne aktivnosti i prihode tuženika. Navedeni razlozi da su uzrokovali posljedično otkazivanje čitavog niza poslovnih aktivnosti tuženika koje su bile predviđene izvornim poslovnim planom za 2020 godinu. Skupština tuženika da je na svojoj Sjednici održanoj dana 2. srpnja 2020. godine usvojila Izmjene i dopune Financijskog plana za 2020., kojim je predviđeno smanjivanje ukupnih rashoda tuženika zbog pada planiranih prihoda u ukupnom iznosu od 20%. Smanjenje prihoda od članarina i prihoda po posebnim propisima da je utjecalo na smanjenje svih stavki rashoda, uključujući i rashode za radnike. Prihodi od članarina do svibnja 2020. godine u odnosu na izvorni plan da bilježe na mjesečnoj razini pad i do 35%, dok u odnosu na realizaciju prethodne godine pad i do 39% na mjesečnoj razini.

Navedeni razlog smanjenja financijskih sredstava te smanjenja poslovnih aktivnosti da je uzrokovalo nastanak viška radnika. Tehnološki razlozi odnose se na novu organizaciju procesa rada uslijed dovršetka projekta Digitalna komora i digitalizacije dijela internih i eksternih poslovnih procesa i usluga koje tuženik pruža korisnicima što uzrokuje potrebu daljnje transformacije, racionalizacije i reorganizacije poslovnih procesa i aktivnosti tuženika, time i prestankom potrebe za radom dijela radnika. Digitalna komora, informacijsko komunikacijska platforma za poslovne subjekte, javnu upravu i građane, da je projekt tuženika, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, temeljem ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga „Razvoj e-usluga“. Provedba projekta da označava digitalnu transformaciju poslovanja tuženika kroz formiranje jedinstvene komunikacijske platforme za e-usluge koja će biti dostupna članicama tuženika i poslovnoj zajednici te javnoj upravi i građanima, a značajni postojeći ljudski potencijali biti će učinkovitiji i dostupniji čim će se tuženik potvrditi kao vodeća gospodarska asocijacija u okruženju. Provedba projekta da obuhvaća digitalizaciju i implementaciju 8 e-usluga: članice, financiranje, zakonodavstvo, javne ovlasti, edukacije, sajmovi i promocije, gospodarske informacije, te pokreni poslovanje. Sustav Digitalne komore da se sastoji od međusobno povezanih internih i vanjskih procesa. Interni procesi da obuhvaćaju digitalizaciju mehaničkih procesa u svrhu optimizacije poslovanja. Organizacijski razlozi kao posljedica potrebne reorganizacije procesa rada i promjene u načinu poslovanja a u svrhu postizanja ekonomičnosti poslovanja, da su utvrđeni Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Stručne službe tuženika, kojeg da je donio Upravni odbor HGK 23. srpnja 2020. godine kojim da je provedena reorganizacija i racionalizacija poslovanja i poslovnih procesa spajanjem komplementarnih sektora u jedan te ukidanjem odnosno spajanjem pojedinih odjela čime je također prestala potreba za radom dijela radnika. Tuženik da je prilikom donošenja predmetne odluke o otkazu, obzirom da u roku od 90 dana prestala potreba za više od 20 radnika kojima bi ugovori o radu prestali poslovno uvjetovanim otkazima postupio sukladno odredbi čl. 127. st. 1. ZOR, te proveo postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom. Tuženik da je postupio sukladno odredbi čl. 127. st. 3. ZOR te sindikalnom povjereniku dana 24. srpnja 2020.g. dostavio obavijest Klasa: …kojom mu je dostavio odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika. Uz predmetnu obavijest da su dostavljeni i podatci za tužiteljicu, a  koju je tuženik utvrdio viškom. Tuženik ističe kako je jedna od glavnih mjera koje je poslodavac poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika osiguravanje otpremnina koje je utvrdio na način da se osnovica od 3.200,00 kn množi sa godinama radnog staža provedenog kod tuženika što da je za tužiteljicu određeno znatno povoljnije nego onako kako je to propisano odredbama ZOR. Naime, tužiteljica da je na ovaj način ostvarila pravo na otpremninu u iznosu od 83.200,00 kn. Navodi da, da je tužiteljica kojim slučajem ostvarila pravo na otpremninu sukladno odredbama čl. 126. ZOR-a, obzirom da je njezina prosječna plaća za mjesec svibanj, lipanj i srpanj 2020.g. iznosila 6.753,69 kn, dobila bi otpremninu od cca 40.522,14 kn, pa da je dakle, tužiteljici utvrđena i biti će isplaćena otpremnina u više nego dvostruko većem iznosu nego što joj to pripada temeljem odredbi ZOR-a. Sindikalni povjerenik da je nakon provedenog savjetovanja tuženiku dana 30.7.2020.g. dostavio dopis kojim je tuženika obavijestio kako je mišljenja da je tuženik poduzeo sve mjere da se broj radnika koji se pojavio kao višak svede na najmanju moguću mjeru te da će svim radnicima biti osigurana sva prava predviđena ZOR-a koja će ublažiti posljedice poslovno uvjetovanih otkaza. Tuženik nastavno na sve do sada izneseno navodi da je sukladno odredbi čl. 127. st. 5. ZOR dana 31. srpnja 2020.g. obavijestio o provedenom savjetovanju zavod te mu dostavio podatke iz stavka čl. 127. st. 3. ZOR-a, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložio pisano očitovanje sindikalnog povjerenika. Zavod da je obavijestio tuženika dopisom od dana 7. srpnja 2020.g. o tome kako nije utvrđeno postojanje pravne osnove za odgodu provođenja otkazivanja radnicima uvrštenim u kolektivni višak sukladno odredbi čl. 128. st. 2. ZOR-a. U odnosu na kriterije izbora radnika za čijim radom prestaje potreba tuženik da je uslijed novonastalih gospodarskih, organizacijskih i tehnoloških razloga izbor radnika za čijim radom prestaje potreba temeljio na ocjeni rukovoditelja organizacijskih jedinica o najoptimalnijem broju i strukturi potrebnih radnika za postizanje ekonomičnosti i efikasnosti rada organizacijskih jedinica u svezi sa reorganizacijom procesa rada i poslova organizacijske jedinice. Tuženik da je dana 21. srpnja 2020.g. uputio email svim rukovoditeljima organizacijskih jedinica tuženika, uključujući J. L., predsjedniku K. Š., organizacijske jedinice u kojoj je radila tužiteljica, te da je tuženik od rukovoditelja organizacijske jedinice K. Š. zatražio da dostavi prikaz svoje komore s imenima radnika za koje smatra da su najbolji glede kvalitete rada, osobne motiviranosti za rad i osobne organiziranosti a koje radnike planira zadržati u radnom odnosu na predviđenim radnim mjestima uvažavajući pri tome promjene poslovnog procesa u okviru dovršenog projekta Digitalne komore. Dana 22. srpnja 2020.g. J. L., predsjednik K. Š., organizacijske jedinice kojoj je pripadala tužiteljica, da je dostavio tuženiku popis radnika tuženika K. Š. koje sukladno traženim kriterijima planira zadržati a među kojima nije bila tužiteljica, a da je poslodavac ovlašten sam odrediti kriterije kojima će utvrđivati višak radnika a može primjenjivati i druge kriterije osim onih navedenih u ZOR i stoga da je poslodavac imao pravo svoju odluku temeljiti na ocjeni rukovoditelja organizacijskih jedinica koji su iznijeli svoje ocjene glede kvalitete rada, osobne motiviranosti za rad i osobne organiziranosti radnika na način da su odabrali radnike koje planiraju zadržati. Poslodavac da je vodio računa o socijalnim kriterijima te odlučio da egzistencija tužitelja kroz mjeru isplate otpremnine u iznosu dvostruko većem od one propisane ZOR, neće biti ugrožena. Iako se tuženik prilikom donošenja predmetne odluke prvenstveno vodio kriterijem ocjene radnika od strane rukovoditelja organizacijskih jedinica pri tome da je ipak vodio računa i o socijalnim kriterijima iz čl. 115. st. 2. ZOR-a. Tužiteljica da je kod tuženika bila zaposlena na radnom mjestu višeg stručnog suradnika s danom zaposlenja 1.12.1993.g., navršenih je 57 godina života te nema obveze uzdržavanja. Tuženik da je na radnom mjestu višeg stručnog suradnika u organizacijskoj jedinici zadržao A. D. koja je kod tuženika zaposlena kraće od tužiteljice (01.10.2008.g.), mlađa je od tužiteljice (52 god. života) ali ima obvezu uzdržavanja, N. B. koja je kod tuženika zaposlena kraće od tužiteljice (01.09.2005.g.) mlađa je od tužiteljice (38 god. života) ali ima dvije obveze uzdržavanja, i J. Z. koju je rukovoditelj, kao i ostale radnike koje je odlučio zadržati na ovom radnom mjestu ocijenio kao boljeg radnika. Iz ovih činjenica da je razvidno kako je tuženik iako se primarno vodio kriterijem ocjene rada od strane voditelja organizacijske jedinice, uzeo u obzir i kriterije iz čl. 115. st. 2. ZOR-a. Tuženik u privitku dostavlja i pregled radnika u organizacijskoj jedinici Komora Šibenik na kojoj da su od rednog broja 1-2 prikazani radnici kojima su otkazani ugovori o radu a od 2-8 radnici koje je tuženik zadržao, a da je samostalno pravo poslodavca da prilikom potrebe za smanjenjem broja radnika kroz donošenje odluka o poslovno uvjetovanom otkazu zadrži radnike za koji smatra da su bolji i predaniji poslu što je poslodavac utvrdio kroz ocjene rukovoditelja svake organizacijske jedinice i da je pravo poslodavca da poslove koje su obavljali radnici kojima su otkazani ugovori o radu preraspodjeli radnicima koje je odlučio zadržati, a koji stav tuženika u cijelosti da potvrđuje i Presuda VSRH Revr-436/2015 i Presuda VSRH Revr-784/2017. Nadalje, tuženik navodi da je sukladno ocjenama rukovoditelja pojedinih sektora o optimalnom brojem radnika koji su u mogućnosti obavljati posao unutar svake organizacijske jedinice dana 1. listopada 2020.g. donio i Odluku kojom je utvrđen potreban broj radnika za obavljanje poslova u stručnoj službi tuženika, te sukladno svemu ranije iznesenom ukazuje da su razlozi tuženika za donošenje pobijane odluke o otkazu argumentirani i detaljno obrazloženi te potkrijepljeni odgovarajućim dokazima dok su svi navodi iz tužbe izneseni paušalno bez ikakvog uporišta u stvarnom činjeničnom i pravnom stanju stvari, da je činjenica da se tužiteljica u vrijeme donošenja odnosno uručenja odluke o otkazu nalazila na bolovanju ali da nije od nikakvog utjecaja na zakonitost odluke te predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave odbije tužiteljicu s tužbenim zahtjevom i obveže je na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, a u odnosu na prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere, protivnik osiguranja u odnosu na postupak dostavlja dokaze o tome da je predlagatelju osiguranja iako je za to otpala osnova, neosnovano isplaćivao plaću sve do sredine mjeseca srpnja 2021.g. te da joj je isplatio otpremninu u neto iznosu od 83.200,00 kn, te predlaže odbiti prijedlog za izdavanjem privremene mjere kao neosnovan.             

 

3. U dokaznom postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem ugovora o radu tužiteljice broj …od …, Potvrde glavnog tajnika HGK o vrsti poslova koje je tužiteljica obavljala i trajanju radnog odnosa od ugovora o radu od … J. Z. broj:… od …, ugovora o radu ugovora o radu N. B. broj … od …, ugovora o radu D. A. broj …, dopisa predsjednika HGK-ŽKŠ od 13.7.2018.g., Odluka o imenovanju v.d. predsjednika ŽKŠ od 19.3.2020.g., zapisnika od 1.9.2020., povratnice, doznaka-Izviješća o privremenoj nesposobnosti za rad tužiteljice, Pravilnika o izmjenama o dopunama od 23.7.2020., Izmjena i dopuna Financijskog plana tuženika za 2020.g., Zapisnika o primopredaji projekta „Digitalna komora“ od 15.6.2020.g., Pravilnika o ustrojstvu o načinu rada Stručne službe tuženika, Odluke o reizboru sindikalnog povjerenika, obavijesti sindikalnom povjereniku od dana 24.7.2020.g., isplatnih lista plaće tužiteljice, Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada za J. Z., J. V., D. A., N. B., Popisa djelatnika HGK-ŽKŠ., Programa zbrinjavanja iz srpnja 2020, Dopisa Sindikalnog povjerenika od dana 30.7.2020.g., Dopisa tuženika od dana 31.7.2020.g. upućenog zavoda, Dopisa zavoda od dana 7.8.2020.g., e-mail tuženika od dana 21.7.2020.g., e-mail predsjednika tuženikove K. Š. od dana 22.7.2020.g., e-maila od 9.10.2020., Odluke tuženika od dana 1.10.2020.g., dopisa tajnika HGK od 15.7.2021.g., saslušanjem svjedoka N. B., J. Z. i J. L., te saslušanjem tužiteljice kao stranke u postupku.

 

4.Tužbeni zahtjev tužiteljice i prijedlog za izdavanje privremene mjere je osnovan.

 

5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlenik tuženika na radnom mjestu Višeg stručnog suradnika u HGK – ŽKŠ., temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

 

6. Pregledom Potvrde tuženika Klasa: …, Ur.br… od … razvidno je da je tužiteljica bila u radnom odnosu kod tuženika od 1.12.1993.g. do 15.7.2021.g., da je za vriojeme rada kod tuženika obavljala poslove i radne zadatke VSS na radnom mejstu pripravnik-stručni suradnik na poslovima vezano uz Sektor za odnose s inozemstvom i promociju hrvatskog gospodarstva na određeno vrijeme od 1.12.1993.g. do 30.11.1994.g., da je radila kao stručni suradnik na poslovima vezano uz Sektor za odnose s inozemstvom i promociju hrvatskog gospodarstva na neodređeno vrijeme od 1.12.1994.g. do 28.2.2007.g., te kao viši stručni suradnik od 1.3.2007.g. do 15.7.2021.g.

 

7. Pregledom dopisa HGK ŽKŠ Klasa…, Ur.br… od …razvidno je da je raniji predsjednik ŽKŠ Š. I. S. uputio zamolbu predsjedniku HGK gospodinu B. za promjenu radnog mjesta tužiteljice iz viša stručna suradnica u viša stručna savjetnica i vezano s tim i promjenu koeficijenta plaće sa tadašnjih 3,00 na viši koeficijent sukladno procjeni i katalogu složenosti poslova Pravilnika o radu HGK, navodeći da je tužiteljica diplomirala na Ekonomskom fakultetu, da aktivno govori engleski jezik, a pasivno talijanski i njemački, da je zaposlena u ŽKŠ. od 1993.g., da je osim sektora za odnose s inozemstvom i promociju hrvatskog gospodarstva obavljala i sve ostale sektore pa i neke administrativne poslove, da je tijekom godina s dolaskom novih zaposlenika predavala im poslove pojedinih sektora i pomagala im pri izvršavanju poslova ili im bila mentor, da je većinu poslova koji se i danas nalaze u djelokrugu rada tuženika u ŽKŠ napravila po prvi put u Š. pa da je tako organizirala prvi kolektivni nastup za županijske tvrtke na sajmu u Hrvatskoj i u inozemstvu, organizirala prvu manifestaciju sajamskog tipa u samostalnoj organizaiji ŽKŠ koja se onda uspješno održavala deset godina za redom, da je organizirala prve gospodarske susrete u organizaciji ŽKŠ  dolaskom strahih delegacija, kao i odlazak naših gospodarskih delegacija u inozemstvo na gospodarske susrete, da je dogovorila i pripremila potpisivanje prvog, a zatim i drugih protokola o suradnji s komorama u inozemstvu, da je osnovala prve strukovne  skupine i bila tajnica istih, da je izradila prvu Analizu stanja u gospopdarstvu ŠKŽ kao i Analizu vanjsko-trgovinske razmjene, te sudjelovala u izradi Strategije razvoja ŠKŽ, organizirala obavljanje prvih poslova iz djelokruga javnih ovlasti tuženika, koordinirala poslove oko provođenja nacionalne akcije HGK u Š. od početka održavanja, organizirala prvi seminar za članice u suradnji s stranom komorom i stranom institucijom, kao i institucijama u Hrvatskoj, te odradila provođenje prog EU projekta u kojem je ŽKŠ bila jedan od partnera, da je tijekom svog rada bila član raznih tijela i naspoljetku da je tužiteljica imala značajan doprinos u postavljanju temelja rada stručne službe u ŽKŠ..

 

8. Pregledom Odluke o otkazu ugovora o radu od dana …utvrđeno je da je tužiteljici otkazan ugovor o radu jer zbog gospodarskih tehnoloških i organizacijskih razloga je prestala potreba za obavljanjem rada tužiteojice - poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu.

 

9. Tužiteljica u ovom sporu traži utvrđenje da je Odluka tuženika o otkazu ugovora o radu tužiteljice kojom joj je dat poslovno uvjetovani otkaz (čl. 115. Zakona o radu - NN 93/14) zbog prestanka potrebe za njezinim radom zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz) nije dopuštena, uz vračanje na ranije poslove i radne zadatke, a koju odluku o otkazu smatra nezakonitom jer da se poslodavac prilikom davanja otkaza nije rukovodio kriterijima propisanim ZR-om (trajanje radnog odnosa, starosti, socijalnim i ekonomskim prilikama te obvezi uzdržavanja), te da time nije na zakonit način ocijenio socijalne prilike i obveze tužiteljice jer da je zanemario njezinu dob i trajanje radnog odnosa kod poslodavca, te suviše da radno mjesto tužiteljice nije prestalo postojati i da tuženik nije imao opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici budući da nije prestala potreba za obavljanje poslova više savjetnice sektora za međunarodne odnose.

 

10. Sukladno odredbi čl. 115. st.1. ZR/14 poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog u slučaju, između ostalog, ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz). Stavkom 2. cit. čl. 115. ZR je propisano da pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, obvezama uzdržavanje koje terete radnika. Stavkom 5. cit. čl. 115. ZR je propisano da poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku ne smije 6 mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu na istim poslovima zaposliti drugog radnika, te st.6. ako u roku iz st.5. nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova  poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

 

11. Prema odredbi članka 131. ZR, u slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokaza leži na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, a u slučaju spora zbog otkaza o radu, ako je ugovor otkazao poslodavac, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora na radu je na poslodavcu (članak 131. stavak 3. ZR), a to konkretno kod poslovno uvjetovanog otkaza znači da poslodavac treba dokazati da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih i organizacijskih razloga.

 

12. Ocjenom u postupku izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP) sud utvrđuje slijedeće:

 

13. Pregledom Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od … utvrđeno je da tužiteljici otkazan ugovor o radu jer zbog gospodarskih tehnoloških i organizacijskih razloga je prestala potreba za obavljanjem rada tužiteljice - poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, da otkazni rok iznosi 4 mjeseca računajući od dana dostave radnici te Odluke, da radnici pripada pravo na neiskorišteni godišnji odmor u trajanju od 18 dana, da će radnica preostali godišnji odmor iskoristiti do kraja otkaznog roka, da ima pravo na otpremninu u iznosu od 83.200,00 kn koja će se isplatiti na račun radnice u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa, te da joj prestaje radni odnos istekom posljednjeg dna otkaznog roka iz toč. 2. te odluke, sve to uz obrazloženje da su osnovni razlozi za donošenje predmetne odluke o poslovno uvjetovanom otkazu i zbog kojih je razloga prestala potreba za radom tužiteljice su gospodarski, tehnološki i organizacijski razlozi koji su uzrokovali potrebu racionalizacije poslovanja i promjenu organizacije procesa rada kod poslodavca, da se gospodarski razlozi odnose na značajan pad prihoda HGK koji je posljedica pandemije COVID-19 i poremećaja na globalnom i domicilnom tržištu, da su navedeni razlozi uzrokovali posljedično otkazivanje čitavnog niza poslovnih aktivnosti, da razlog smanjenja financijskih sredstava te smanjenja poslovnih aktivnosti je uzrokovalo nastanak viška radnika, da se tehnološki razlozi odnose na novu organizaciju procesa rada uslijed dovršetka projekta Digitalna komora i digitalizacija dijela internih i eksternih  poslovnh procesa i usluga koje poslodavac pruža korisnicima što uzrokuje potrebu daljnje transformacije, racionalizacije i reorganizacije poslovnih procesa i aktivnosti poslodavca  time i prestanak potrebe za radom dijela radnika, da organizacijski razlozi kao posljedica potrebne reorganizacije procesa rada i promjene u načinu poslovanja a u svrhu postizanja ekonomičnosti poslovanja su utvrđeni Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Stručne službe HGK kojeg je donio Upravni odbor HGK 23. srpnja 2020.g., a kojim je provedena racionalizacija i reorganizacija poslovanja i poslovnih procesa spajanja komplementarnih sektora u jedan te ukidanjem odnosno spajanjem pojedinih odjela čime je također prestala potreba za radom dijela radnika, da su svi razlozi i navedeni i detaljno obrazloženi u Obavijesti sindikalnom povjereniku od dana 24. srpnja 2020.g., da je kriterije izbora radnika za čijim radom prestaje potreba temeljio na ocjeni rukovoditelja  organizacijskih jedinica o najoptimalnijem  broju i strukuri potrebnih radnika  za psotizanje ekonomičnosti i efikasnosti rada  organizacijeskih jedinica u svezi s reorganizacijom  procesa rada i psolova organizacijesk ejedinice, pa da je poslodavac prilikom utvrđivanja viška radnika vodio računa o socijalnim kriterijima svakog radnika ponaosob propisanih čl. 115.st.2. Zakona o radu, odnosno broju godina života rdnika, godinama radnog staža provedenih u HGK i obvezama uzdržavanja koje terete radnike, pa da je uvažavajući socijalne kriterije za tužiteljicu u njihovom odnosu na ocjenu kriterija u svezi s radom i novonastalim gospodarskim, organizacijskim i tehnološkim razlozima poslodavac utvrdio kako ne postoji više potreba za radom tužiteljice, da je poslodavac sukladno čl. 127.st.1. Zakona o radu proveo postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom, koji da je po okončanom postupku savjetovanja dostavio svoje očitovanje poslodavcu, a nakon toga poslodavac obavijestio javnu službu zapošljavanja i dostavio joj podatke iz čl. 127.st.3. Zakona o radu te u bitnome da je poslodavac postupio sukladno zakonu pri donošenju pobijane odluke o otkazu.

 

14. Pregledom Odluke predsjednika HGK od … razvidno je da je istom utvrđen potreban broj radnika za obavljanje poslova u Stručnoj službi HGK i potreban broj radnika unutar pojedine organizacijeske jedinice, pa je tako utvrđen broj od 6 potrebnih radnika  u ŽKŠ..

 

15. Pregledom e-mail prepiske od 21. lipnja 2020.g. razvidno je da se istim u svrhu pripreme Programa zbrinjavanja radnika HGK traži dostava prikaza komora s imenima radnika za koje se smatra da su najbolji glede kvalitete rada, osobne motiviranosti za rad, osobne organiziranosti a koji se planiraju zadržati u radnom odnosu na predviđenim radnim mjestima uvažavajući promjenu poslovnog procesa u okviru projekta Digitalne komore.

 

16. Pregledom e-mail prepiske od 22. srpnja 2020.g. razvidno je da je v.d. J. L. i dostavio prikaz ŽKŠ. s imenima djelatnika koje planira zadržati u radnom odnosu sa poslovima koje su obavljali uzimajući u obzir promjenu poslovnih procesa u okviru projekta Digitalne komore, pa tako imena radnika D. A. višeg stručno suradnika VSS, N. B. višeg stručnog suradnika VSS, A. P. stručnog referenta SSS, Z. Š. stručnog referenta SSS i J. Z. višeg stručnog suradnika VSS, s tim da je razvidno da je isti predložio da prestankom rada ureda HGK K. djelatnica tog ureda A. P. prijeđe na rad u ŽKŠ. na radno mjesto upražnjeno odlaskom djelatnice u mirovinu te da ju je uvrstio u  popis djelatnika koje planira zadržati u radnom odnosu.

 

17. Pregledom dopisa Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RJ,  Sindikalne podružnice HGK Središnjica od 22. srpnja 2020.g. upućenog Predsjedniku HGK L. B. razvidno je da je predmet istog savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada stručne službe HGK, te da je, a nakon što je poslodavac temeljem čl. 150.st.1. Zakona o radu dostavio Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada stručne služne HGK Klasa…, Ur.br…od …, sindikat dao suglasnost o namjeravanoj odluci i nema primjedbi niti prijedloga na namjeravanu odluku.

 

18. Pregledom popisa djelatnika ŽKŠ., razvidno je da su navedena imena osam djelatnika i to L. I., J. V., A. D., B. N., L. J., P. A., Š. Z. i J. Z., te spol, organizacijska jedinica, datum zaposlenja, status ugovora (određeno ili neodređeno vrijeme), radnom mjesto, stručna sprema, staž u HGK, datum rođenja, navršenih 60 godina života, čl. 34. ZOR, broj uzdržavanih članova obitelji, invalidnsot, invalid rada, hrvatski branitelj i sindikalni povjerenik

 

19. Pregledom Tablice 1. Popis djelatnika HGK – program zbrinjavanja srpanj 2020 razvidno je da je navedeno ime djelatnika, spol, organizacijska jedinica, datum zaposlenja, status ugovora (određeno ili neodređeno vrijeme), radnom mjesto, stručna sprema, staž u HGK, datum rođenja, navršenih 60 godina života, čl. 34. ZOR, broj uzdržavanih članova obitelji, invalidnsot, invalid rada, hrvatski branitelj i sindikalni povjerenik, te da je ukupno 108 djelatnika, a među njima i tužitejlica za koju je pod rednim brojem 92. navedeno da je žensog spola, zapsolena u ŽKŠ, da je zaposlena 1.12.1993.g., da je viši stručni suradnik, stručne spreme VSS, da ima 26 godina 7 mjeseci i 16 dana radnog staža, da je rođena …, da neam navršenih 60 godina života, da nema uzdržavanih članova obitelji, da nije invalid, invalid rada ni sindikalni povjerenik.

 

20. Pregledom Obavijesti sindikalnom povjereniku od dana 24. srpnja 2020.g. razvidno je da je tuženik sindikalnom povjereniku dostavio obavijest Klasa: 006-01/20-01/9, Ur.broj: 311-02-02-00-20-1 kojom mu je dostavio odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika. Uz predmetnu obavijest da su dostavljeni i podatci za tužiteljicu, a  koju je tuženik utvrdio viškom.

 

21. Pregledom dopisa Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RJ,  Sindikalne podružnice HGK Središnjica od 30. srpnja 2020.g. upućenog Predsjedniku HGK L. B. razvidno je da da je predmet istog savjetovanje sa sindikatom u smilsu čl. 127.st.3. Zakona o radu te da je, a nakon što je poslodavac temeljem čl. 127.st.3. te čl. 150.st.3.al.2 i 10. ZOR-a, temeljem odluka nadležnih tijela HGK, a nakon provedenih savjetovanja i sastanka s sindikalnim povjerenikom središnjice i podružnicama, u pisanom obliku dostavio Zakonom o radu propisane podatke vezane uz namjeravanu odluku poslodavca o utvrđivanju viška radnika i poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu za radnike navedene u priloženoj tablici (Tablica 1. Popis djelatnika HGK – program zbrinjavanja srpanj 2020), sindiklani povjerenik razmotrio predstavljene razloge zbog kojih će prestati potreba za radom radnika, konkretne podatke o radnicima koji se nalaze u toj tablici, rokove u kojima se namjerava otkazati Ugovore o radu, kriterije kojima se poslodavac rukovodio pri izboru radnika kojima želi otkazati ugovor o radu te iznosima i načinu obračuna otpremnina  te sindikalni povjerenik iznosi mišljenje da je poslodavac s nadležnim predstavnicima sindikata posljednjih mjeseci održao niz sastanaka, rarzgovora, na kojima se uz uvažavanje mišljenja i prijedloga obiju stranaka raspravljalo o pojavi viška radnika HGK nastalih u prvom redu načinom financiranja HGK te otežanih uvjeta financijskog poslovanja u 2020.g., reorganizacijom sustava HGK (Pravilnik o ustrojstvu i načinu rada stručnih službi HGK) postupak digitalne transformacije HGK i pandemije COVID 19, te da je kao nadležni sindikalni povjerenik mišljenja da je poslodavac poduzeo sve mjere da se broj radnika koji se pojavio kao višak svede na najmanju moguću mjeru, da među predloženim radnicima nema invalida, da kod radnika koji ostvaruju pravo na bolovanje privremena nesposobnost za rad nije uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, a u postupku savjetovanja da su obavljeni razgovori da se njihov radno-pravni status razrješi na predloženi način,  da je za osobe starije od 60 godina prihvatljivo predloženo rješenje i to ne samo bog otpremnine već i nemogućnsoti poslodavca da na drugi način razrješi njihov status (prekvalifikacija, raspored na drugo radno mjesto, zaposlenje kod drugog poslodavca), te naposljetku da je sindikalni povjerenik suglasan s odlukom poslodavca i nema primjedbi niti prijedloga na njegove odluke.

 

22. Pregledom dopisa upućenog zavodu od 31. srpnja 2020.g.  razvidno je da je predmet istog dostava podataka i obavijesti nadležnoj javnoj službi zapošljavanja o provedenom savjetovanju u skladu s čl. 127.st. 5. Zakona o radu a da su istom zavodu dostavljeni u pisanom obliku Zakonom o radu propisani podaci vezano uz namjeravanu odluku  poslodavca o utvrđivanju kolektivnog viška radnika i poslovno uvjetovanom otkazivanju pa tako i podaci o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, podaci o broju ukupno zaposlenih radnika, podaci o broju, zvanju i radnim mjestima radnika za čijim radom bi mogla prestati potreba, kriteriji izbora radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, podaci o iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te podaci o mjerama koje je poslodavac poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika.

 

22.1. Vezano uz kriterije izbora radnika navodi se da je izbor u prvom redu prepušten managementu najviše razine u smislu da je od istih zatraženo da, uvažavajući opisani pad prihoda, otkazivanja čitavog niza poslovnih aktivnosti, digitalizaciju poslovnih procesa i novu Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Stručne službe HGK utvrđenu organizacijsku shemu, prije svega utvrde optimalan broj radnika u svojim organizacijskim jedinicama i odgovarajuće kompetencije a potom da se izjasne koje bi konkretno radnike željeli zadržati na radu, odnosno da ocijene koji su to radnici najkompetentniji za određenu vrstu posla, za koje smatraju da su najbolji glede kvalitete rada i pouzdanosti u radu, koji su najmotiviraniji za učenje i konstantno usavršavanje, koji imaju izraženu somoinicijativu i sklonost timskom radu u dinamičnom radnom okruženju, zatim pored prethodno navedenog kriterija poslodavac da je vodio računa i o broju godina života  radnika i godinama radnog staža provedenih u HGK, obvezama uzdržavanja, datumu ostvarivanja prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu odnosno datumu prestanka radnog odnosa po sili zakona, a da je poslodavac prilikom odlučivanja o kolektivnom višku radnika posebnu pažnju obratio na okolnost da radnici obuhvaćeni programom ne budu iste stručne spreme i kvalifikacije uvažavajući pri tom kriterij socijalne ugroženosti svakog radnika ponaosob, te da je poslodavac posebnu pozornost obratio na obvezu pridržavanja odredbi Zakona o radu koje se odnose na posebno zaštićene kategorine radnika.

 

23. Pregledom dopisa zavoda Klasa: 101-02/20-01/31, Ur.br.: 251-09/1-20-5 od 7. kolovoza 2020.g. razvidno je da je predmet istog kolektivni višak radnika – obavijest, te da je HGK obaviještena od strane zavoda da nije utvrđeno postojanje pravne osnove za odgodu provođenja otkazivanja radnicima uvrštenim u kolektivni višak temeljem čl. 128.st.2. Zakona o radu te ih ujedno upućuje da se radnici iskazani kao višak mogu odmah javiti nadležnom uredu HZZ radi pomoći oko traženja zaposlenja.

 

24. Iz iskaza svjedoka N. B. proizlazi da je ista zaposlena u ŽKŠ na mjestu višeg stručnog suradnika, da je tužiteljica njezina radna kolegica koja je obavljala poslove u Odsjeku za međunarodne odnose, da joj je poznato da je tužiteljica dobila otkaz, ali da joj nisu poznati razlozi zbog čega je dobila otkaz, da joj je poznato da je nedavno napravljena nova sistematizacija radnih mjesta i dvije kolegice da su dobile otkaz, i to tužiteljica te kolegica I. L. koja je radila u Odsjeku za turizam, da Odsjek za međunarodne odnose nije doživio nikakve promjene od nove sistematizacije, i da još postoji potreba za obavljanjem tih poslova, koje je rekao da će preuzeti kolega L. međutim da ih nije on preuzeo već da ih obavlja kolegica J. Z., da je tužiteljica aktivno obavljala svoje poslove, da je njoj osobno i bila mentor, da je dosta toga naučila uz tužiteljicu, da je bilo inicijativa da se tužiteljici poveća koeficijent i da je ona to tražila, međutim ga nije dobila, dok da je kolegica I. L. imala povećani koeficijent. Nadalje navodi da joj je poznata aplikacija Jupiter na kojoj da je radila kolegica J. Z. a to da je program u kojem se vodi evidencija dolazaka i odlazaka s posla računi, putni troškovi i sve vezano uz zaposlenike, a na kojoj sada radi kolegica P. koja da je u ŽKŠ došla 1.8.2020.g., kada i gospodin L., a prije toga bila zaposlena u uredu u K.. Navodi da je mišljenja da se prema tužiteljici provodio mobing, a da je odnos tužiteljice prema ostalim kolegama bio korektan te da što se tiče discipline da je sve bilo uredno kod tužiteljice, ali da je dolaskom J. L. došlo do promjena u odnosu na samu tužiteljicu i da je izbjegavao razgovor s njom što da je i primijetila na jednom kolegiju u lipnju 2020.g. Vezano uz gospođu P. iskazuje da ju je jako iznenadio nastup J. L. kada im je kazao ukoliko se gospođa P. potuži na bilo koga da će snositi sankcije što da je ona shvatila kao prijetnju, te da radna atmosfera nije bila baš zadovoljavajuća, a da mora postojati zamjena za sve poslove koji se obavljaju s tim da za gospođu P. zamjene nema, dok da tužiteljica nije bila višak jer da nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala i da ona ima radno iskustvo i stručnu spremu. Naposljetku iskazuje da je zbog Covida došlo do smanjenja aktivnosti  komore u odnosu na inozemstvo, međutim da li je došlo do smanjenja prihoda to ne može znati, s tim da joj je poznato da je proveden postupak digitalizacije komore i da je zbog toga došlo do otkazivanja drugim djelatnicima komore, a ne samo u Š., te da ona sama ima na uzdržavanju dvoje malodobne djece. 

 

25. Saslušani svjedok J. Z. iskazuje da joj nije poznato da bi došlo do nekih gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga zbog kojih bi prestala potreba za obavljanjem rada tužiteljice, da joj je poznato da je na nivou RH došlo do takvih potreba i u svi komorama da su djelatnici dobivali otkaze, te da se priča da je do toga došlo zbog opće krize izazvane virusom Covida, da ona drži da nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je obavljala tužiteljica i da nije smanjen obim tih poslova te da ih ona dijelom obavlja iako nisu njezino zaduženje, da je sadašnji v.d. J. L. govorio da će on to obavljati, da ih je bilo zajedno s predsjednikom šest djelatnika a sad ih ima umanjeno za dvije kolegice. Svjedok J. Z. nadalje navodi da ona nema obvezu uzdržavanja, da je sama i da ima 12 godina radnog staža, dok da tužiteljica ima brata na uzdržavanju i došla raditi 1993.g. u komoru, te da smatra da tužiteljica ima sve potrebne kvalifikacije i da je uredno obavljala svoje poslove. Što se tiče aplikacije Jupiter na njoj da je radila kolegica J. koja je otpuštena uz otpremninu, a da je rad na toj aplikaciji preuzela gospođa P.. Nadalje navodi da ne zna da li je u konkretnom slučaju bilo problema osobne prirode prema tužiteljici, a što se tiče krize da zaista nema sajmova i smanjen je obim poslova, ali da drži da je to privremeno, s tim da iskazuje da je došlo do smanjenja prihoda pa da je na razini čitave komore provedena racionalizacija u vidu smanjenja broja radnika. Naposljetku iskazuje da su radnici komore u Š. D. A., N. B., A. P., Z. Š., J. L. kao v.d. i ona, a da od otkazivanja tužiteljici nitko drugi da nije zaposlen u komoru Š. te da joj poslovi koji se odnose na inozemne poslove oduzimaju nekih 15-tak minuta dnevno.

 

26. Saslušani svjedok J. L. iskazuje da je v.d. predsjednika ŽKŠ Š. od 1.4.2020. godine, a do tada da je bio voditelj ureda HGK u K. i kao takav bio nadređen tužiteljici a koja da je radila na radnom mjestu višeg stručnog suradnika. Za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici da je bilo više razloga, da se iskazala potreba za racionalizacijom poslovanja, da je bio osjetan pad prihoda HGK i na osnovu toga je razmatrano na nivou cijele HGK da se smanji broj djelatnika. Početkom srpnja 2020. godine da su dobili obavijest da će biti otpuštanja i nakon nekog vremena da mu je došao upit da navede s kojim djelatnicima bi nastavio raditi i na navedeni upit da je i odgovorio i poslao u Z. krajem srpnja 2020. i tu naveo s kim želi dalje raditi, a tu tužiteljica da nije bila navedena kao i još jedan drugi djelatnik, jer da je dobio broj od šest djelatnika koji bi trebali nastaviti raditi. Iskazuje da su sve razmatrali i odlučili kako je donesena odluka i to da je jedan vrlo težak proces jer se odlučuje o sudbinama ljudi, a odluka se mora donijeti. Iskazuje i to da je razgovarao kako sa tužiteljicom, tako i sa ostalim djelatnicima vezano uz posao i aktivnosti koje potrebno obavljati, a da li je tužiteljica uredno i obavljala svoje dužnosti da ne može reći jer od nje da nije dobio povratnu informaciju. Iskazuje da je sama ŽKŠ, kada ju je preuzeo bila na najnižem mjestu od svih organizacijskih jedinica na području RH, a prije njega da je bio gospodin I. S. predsjednik a i sami djelatnici koji su imali veliku dozu samostalnosti u djelovanju, a pogotovo viši stručni suradnici. Iskazuje da nije dao otkaz tužiteljcii da bi osigurao posao A. P., jer da se ovdje radi o dvije različite razine poslovne aktivnosti. Gospođa P. da je administrativni referent SSS, dok da je tužiteljica VSS i viša stručna suradnica, pa tako da se nije se radilo o nikakvoj zamjeni. Što se tiče poslova koje je tužiteljica obavljala njima da se znatno smanjio obujam, a što je vidljivo iz samih aktivnosti koje su provedene i to radno mjesto da je on djelomično preuzeo kada je imao vremena, ili bi rasporedio na nekog drugog djelatnika, jer sama količina tog posla se svela na vrlo mali utrošak radnog vremena. Vezano uz upit pun. tužiteljice koje poslove obavlja A. P. a koje Z. Š., iskazuje da gospođa A. P. obavlja sve papirnate i knjigovodstvene poslove u županijskoj komori Š. u što spadaju evidencija radnog vremena, putni nalozi, nabava, dopisi, pisarnica i ostali poslovi te stručne spreme, a gospođa Z. Š. obavlja poslove vezane uz gospodarsko vijeće ŽKŠ, poslove sa dozvolama za teretni promet, organizaciju njegovih sastanaka, uređivanje Web stranice ŽKŠ i ostale aktivnosti koje joj on naloži, a na upit tko je poslove A. P. radio prije njezinog dolaska iskazuje da je to radila J. J. do 1.4.2020. a poslije A. P., a te poslove da su prije radile J. Z. ili N. B., a da se A. P. zaposlila 1.8.2020. godine, a ona je do tada bila djelatnica HGK kao i svi pa tako kao i tužiteljica, s tim da je A. bila zaposlena u K.. Na upit da li je ista bila predmetom analize, dakle da li se i o njoj raspravljalo vezano uz otkazivanje iskazuje da su bili svi djelatnici kako oni u Š. tako i oni u K., pa da je tako npr. iz ureda u K. L. V. dobila otkaz. Vezano uz upit što u Pravilniku o izmjenama i dopunama znači sektor za međunarodne poslove i da li je taj sektor prestao postojati, iskazuje da sektor za međunarodne poslove je organizacijska jedinica u središnjici HGK u Z. i taj sektor da nije prestao postojati, a na upit da li se organizacijska shema HGK prenosi na jedinice po županijama, iskazuje da se takva shema prenosila do 2008. godine kad su pojedini djelatnici primani na radno mjesto vezano uz sektore u Z., međutim negdje od 2008. djelatnici da se primaju po organizacijskim jedinicama i nadređeni raspoređuje poslove sa kojima će se taj djelatnik baviti. Na upit da li je upoznat sa sadržajem ugovora o radu tužiteljice i opisom njezinih poslova, iskazuje da sa samim ugovorom nije, ali da zna poslove koje bi ona trebala obavljati. Vezano uz upit da li je poznavao tužiteljicu od ranije dakle prije nego je postao v.d., iskazuje da jeste i da nije imao mišljenje vezano uz njezin rad. Na upit kako su i na koji način opisani poslovi koje je obavljala tužiteljica u dopisu od 22. srpnja 2020. nazvan program zbrinjavanja, iskazuje da je to bilo prije godinu i nešto dana i kad je stupio na dužnost v.d. da je davao radne zadatke prema redoslijedu pristizanja i prema vlastitoj inicijativi i koliko se sjeća da je naveo da je tužiteljica obavljala međunarodne poslove i sajmove i od tih poslova da nije bilo ništa, a što se tiče pitanja da li je u nekom srodstvu ili kumstvu sa A. P., iskazuje da je ona njegovoj supruzi vjenčana kuma od 1.9.2020. godine. Na upit same tužiteljice kako nije imao povratnu informaciju o radu tužiteljice, iskazuje da se sama učinkovitost djelatnika određivala prema mjesečnom planu aktivnosti koji su mu dostavljali sami djelatnici na kraju mjeseca za idući mjesec, a tužiteljica da mu je svaki mjesec dostavljala iste četiri aktivnosti za naredni mjesec, a to da znači da je iste stvari ponavljala iz mjeseca u mjesec, a jedna od aktivnosti koje je navodila da su upiti članica, ali to da nije aktivnost to da je normalno obavljanje posla, a aktivnost u njenom slučaju da bi bila npr. organiziranje međunarodnih susreta u Š. a ona to da nije radila, organiziranje sajmova isto tako da nije radila, s tim da se i ti sajmovi organiziraju godinu dana unaprijed zbog osiguranje sredstava, ali onada nije niti to radila, a da istina jeste da je tužiteljica bila na bolovanju ali ne cijelo vrijeme. Što se tiče pitanja suca tko je radio na istim poslovima kao i tužiteljica, iskazuje da kada je on došao na radno mjesto v.d. predsjednika da je dao nalog da svi rade sve, jer ih je premalo da bi netko imao određenu vrstu posla i ništa više, a s tim da ovdje govori o djelatnicima iste stručne spreme. Na upit pun. tužiteljice da li to znači da svi djelatnici VSS jednako kvalitetno mogu obavljati međunarodne poslove, iskazuje da on ne kaže to nego da oni mogu preuzeti dio međunarodnih poslova, a o kvaliteti da se može pričati. Na upit da li je tužiteljici u iti jednom trenutku ponudio da obavlja neku drugu vrstu poslovanja, iskazuje da nije, a što se tiče pitanja tužiteljice koliko su se izvješća drugih djelatnika razlikovala od onih tužiteljice po broju aktivnosti, a pri tome imajući u vidu da je bio Covid, iskazuje da su se razlikovali na način da je bilo više aktivnosti kod drugih djelatnika nego kod tužiteljice, te na upit tužiteljice da li se općenito kod ovih poslova djelokrug smanjio zbog Covida, iskazuje da su u Županijskoj komori Š. povećali broj poslova jerumo po organizacijskim jedinicama iste vrijednosti sa posljednjeg 20. mjesta skočili na 11. i 10. mjesto, a u periodu od 8-9 mjeseci nakon njegovog dolaska, a kako je došlo do potrebe za smanjenjem broja djelatnika na razini cijele države, onda da je došlo do otkazivanja ugovora o radu tužiteljici zbog tih razloga. Što se tiče K. on da je ugašen kao organizacijska jedinica, a djelomično da je te poslove preuzeo Š.. Naposljetku njegovim dolaskom da je došlo do sređivanja stanja u ŽKŠ. i nije povezano sa K. te da nije bio pretpostavljeni tužiteljici da bi znao koji su bili njezini rezultati rada već samo kolega iz druge organizacijske jedinice, a o ovom što je govorio da je govorio o razdoblju kada je postao v.d. predsjednik. Na upit pun. tuženika kojim se kriterijima rukovodio kada je sastavljao popis radnika za koje je smatrao da želi da ih zadrži na poslu, ponavlja taj postupak da je bio vrlo težak i da je nastojao sam sagledati i radne i ljudske karakteristike djelatnike i potrebu ŽKŠ. za određenim djelatnicima. Njegov obujam poslova jeste da poveća aktivnost ŽK što smatra da sa osobama koje su ostale je to i postigao, dok da on nije donosio konačnu odluku o otkazu. Što se tiče pitanja da li je ove aktivnosti temeljem čega je došlo do poboljšanja rada ŽKŠ. vodio prije ili poslije otkaza iskazuje da je to bilo kako prije, tako i poslije otkazivanja tužiteljici, s tim da je nadređen tužiteljici od travnja 2020. godine. Naposljetku na upit pun. tužiteljice da li postoji ikakav pismeni trag o procjenama djelatnika, iskazuje da ne postoji i to da je bila njegova procjena i kada je dobio upit HGK iz Z. po njemu da je postupio. a cilj racionalizacije da je bio pojednostavljenje poslova i održanje poslova.

 

27. Tužiteljica J. V. u svom stranačkom iskazu iskazuje da u cijelosti ostajem kod svih činjeničnih navoda iznesenih u svojoj tužbi i tijekom ovog postupka, a ono što suviše toga želi reći jeste da je, mada je to već navela, zaposlena u HGK od 1993. godine i tada bila jedini suradnik uz voditeljicu ispostave Regionalne komore S., jednu administrativnu referenticu i kurira, da je po dolasku preuzela sve poslove koji su onda bili u djelokrugu rada, u samom početku da je primljena i testirana za obavljanje poslova Sektora za međunarodne odnose i promociju hrvatskog gospodarstva a to je uključivalo kvalifikaciju, znanje jezika i polaganje dodatnih ispita a polagala je na pravnom fakultetu u Z. predmete iz međunarodnog prava, čime da želi kazati da je bila visoko kvalificirana za obavljanje tih poslova, da s vremenom kako su dolazili novi kolege da je njima predavala jedan dio svojih poslova i većini od njih bila i službeni mentor, a dok je starijim kolegama pomagala u radu, da je radila poslove sektora za turizam, 10 godina bila član vijeća županijske turističke zajednice, zatim obavljala poslove sektora za trgovinu, sektora za makroekonomske analize, sektora za bankarstvo i financije, te centra za mirenje HGK, da je prije otkazivanja sama radila na poslovima sektora za međunarodne poslove a koje poslove nije nikada nikome predavala, da taj sektor nije ukinut, a uz taj sektor da je i obavljala poslove javnih ovlasti s tim da je tu imala zamjenu, a J. Z. da je bila njezina zamjena, s tim da je od početka organizirala rad tih službi i prije nje da se to nikada nije radilo, da zaista ne zna zbog čega je baš ona proglašena viškom, niti da je pozivana na ikakve razgovore ili na davanje svog očitovanja prije donošenja ove odluke tuženika o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu koji je poslodavac donio 17.8.2020. godine i za koju odluku da traži da se utvrdi da je nedopuštena. Tužiteljica navodi da je o samom otkazivanju doznala na način koji ju je iznenadio i to tako što je gospodin L. došao u njezin ured i pozvao je da dođe u salu jer joj ima nešto reći i tada da joj je rekao da je dobila otkaz, da je to bilo kao iz neba u rebra i o tome uopće da nije bilo govora, a to da je bilo 23.7.2020. i tada da ga je pitala na temelju čega i kako je do toga došlo i zamolila ga za obrazloženje, međutim on da joj je samo rekao da se radi o kolektivnom otkazu, ali tu da se nije radilo o tome već o selektivnom otkazu a za koji moraju biti ispunjeni i određeni kriteriji. Navodi da je nakon toga otišla na godišnji odmor 6.8.2020. i trebala biti na godišnjem do 21.8.2020., međutim ju je gospodin L., i to samo nju slao na rad od kuće, odnosno joj javio kad je bila na godišnjem, da je sa godišnjeg odmora šalje direktno na rad od kuće, s tim da je prije toga 3.7.2020.g samo ona bila poslana na rad od kuće. Navodi da kad je g. L. pitala zašto da radi od kuće kad za tim nisu ispunjeni uvjeti od strane i stožera, on da je rekao da je on sam tako odlučio. Na upit kako će je iza godišnjeg 21.8.2020. gospodin L. poslati na rad od kuće, kad je odluka o otkazu od ..., navodi da to ne zna i da za tu odluku nije znala, a za koju odluku da je saznala kad je preuzela na pošti pošiljku a to je bilo 24.9.2020. godine, a u kom periodu da je bila na bolovanju koje je otvorila 24.8.2020. jer upravo zbog ove situacije kada je gospodin L. ponovo slao na rad od kuće, a već joj i priopćio usmeno odluku da je dobila otkaz i kad je primijetila da joj ne šalje više nikakve informacije na mail, a sa stranica komore doznala da se događa posjet indonezijskih predstavnika komori Š., a što je isključivo njezin djelokrug rada, a gospodin L. je o tome nije niti izvijestio, nego je naprotiv htio udaljiti od radnog mjesta i tada da joj je pozlilo i kako je vaskularni bolesnik i imala srčani napad i liječnica je uputila na bolovanju na kojem je do danas. Osim navedenog tužiteljica iskazuje da je izložena mobingu na radnom mjestu već pune tri godine, a mobing da je nada njom vršila prethodna uprava a gospodin L. da je poslije to samo nastavio, međutim to da nije predmet ove tužbe. Naposljetku, da nije bilo nikakvih zakonskih uvjeta da se njoj kao najstarijem djelatniku i po stažu i po starosti udijeli ovaj poslovno uvjetovani otkaz, da je na bolovanju, bez posla, ima uzdržavanog člana obitelji a koji kriteriji da se uopće nisu razmatrali, a pogotovo njezino zdravstveno stanje o kojem da je poslodavac jako dobro upoznat, a da je poslodavac za vrijeme trajanja joj bolovanja, a uz uredno dostavljene doznake dana 15. srpnja 2021. godine i brisao je sa popisa zaposlenika te sa liste i zdravstvenog i mirovinskog osiguranja a o čemu da nije dobila nikakvu obavijest i tek za to saznala kada je tu obavijest podigla na pošti 7. rujna 2021. godine, a o činu poslodavca saznala od medicinske sestre svoje liječnice obiteljske medicine 27.8.2021. i tako ostala bez osiguranja i bez naknade plaće na koju ima pravo, a uz to zdravstveno stanje da joj je još uvijek teško, te da je ostala bez patronaže. Nadalje, iskazuje da u njezinom slučaju nikada nije tekao otkazni rok, a njezini dokumenti da su još kod poslodavca, a niti o tome da nema nikakve obavijesti. Na upit pun. tuženika koji je naziv njezinog radnog mjesta iskazuje da je viši stručni suradnik u sektorima koje je ranije navela, da sektor za međunarodne odnose postoji u središnjici HGK, međutim u svakom organizacijskoj jedinici dakle u županijskoj komori da postoje djelatnici zaduženi za poslove određenih sektora, a to je određeno u pravilniku o kvaliteti prema ISO koji se izrađuje za svaku organizacijsku jedinicu, pa da dakle postoji, ali ne kao sektor. Što se tiče pitanja koga ima na uzdržavanja tužiteljica iskazuje da ima brata koji ima 52 godine i zdravstvene probleme, imao je svoju firmu koja je propala pa je ostao bez posla, ali je radno sposoban a nema posla. Što se tiče pitanja koliko je do sada bilo zaposleno administrativnih radnika u komori u Š., tužiteljica iskazuje da su bije dvije, a ukupan broj zaposlenih da je bio 11, a s tim da je ona administrativne poslove radila do dolaska tajnice do 1995. godine. Tužiteljica iskazuje da nije bilo potreba za smanjivanjem djelatnika u komori Š., jer je njih i bio propisani broj od 6, a po novoj sistematizaciji, a među tih 6 djelatnica da je bila 1 administrativna djelatnica a ostali da su bili viši stručni suradnici, te drži bitnim da je ugašen ured u K. u kojem su bila zaposlena 3 djelatnika, a  ova odluka je donesena 1.8.2020., među tim djelatnicima da je bio gospodin L., jedna stručna suradnica i jedna administrativna referentica i taj ured u K. da nije imao nikakve veze sa ovim u Š. i nikada nije donesena nikakva odluka o objedinjenju ta dva ureda, već samo odluka o gašenju ureda u K., dakle gašenjem njihovih radnih mjesta, njih troje da su trebali postati tehnološki višak i postali su, međutim administrativna referentica A. P. 17.8.2020. da se "stvorila" u uredu u Š. i rekla da ona radi tu i zbog toga se tu pojavio taj višak i drži da se tu radi o osobni razlozima. Što se tiče gospodina L. on da je stupio na mjesto dotadašnjeg umirovljenog direktora S. 1.4.2020. i po njezinom mišljenju da bi broj bio 6 on da je na njezino mjesto postavio A. P. iako je ona niže stručne spreme nego tužiteljica.

             

28. Ocjenom u postupku izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti, ovaj sud utvrđuje da je tuženik na zakonit način proveo proceduru utvrđivanja viška radnika i to tako što je najprije od predsjednika pojedinih ureda tražio da dostave prikaz sa imenima radnika za koje smatraju da su najbolji glede kvalitete rada, osobne motiviranosti, organiziranosti i sklonosti inicijativi te odnos prema drugim radnim kolegama a koje žele zadržati na pojedinim radnim mjestima, da bi potom bila napravljena tablica radnika koji bi predstavljali višak, koja je dostavljena sindikalnom povjereniku na savjetovanje, koji da je po okončanom postupku savjetovanja dostavio svoje očitovanje poslodavcu, a nakon toga poslodavac obavijestio javnu službu zapošljavanja i dostavio joj podatke iz čl. 127.st.3. Zakona o radu pa je dakle poslodavac postupio sukladno zakonu pri donošenju pobijane odluke o otkazu.

 

29. Poslodavac, ovdje tuženik, donošenjem Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Stručne službe tuženika, kojeg da je donio Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore 23. srpnja 2020. godine kojim je provedena reorganizacija i racionalizacija poslovanja i poslovnih procesa spajanjem komplementarnih sektora u jedan te ukidanjem odnosno spajanjem pojedinih odjela čime je također prestala potreba za radom dijela radnika je uredio svoju unutarnju organizaciju, a što spada u autonomnu nadležnost poslodavca i takva organizacijska promjena je opravdani razlog za poslovno uvjetovani otkaz.

 

30. Sud nema ovlasti miješati se u poslodavčevu poslovnu politiku, a ni radnik nema ovlast odlučivati o poslovnom ustrojstvu poslodavca, jer je to u nadležnosti odgovarajućim poslodavčevih tijela, to zato što je pravo poslodavca organizirati rad na način koji on smatra najboljim, međutim, imajući u vidu rezultate provedenog dokaznog postupka, posebno da nije prestala potreba za obavljanjem posla koji je obavljala tužiteljica, da se nije smanjio obim posla tužiteljice, da je tužiteljica svoj posao obavljala uredno, dugi niz godina, najduže od svih djelatnika, bila mentor djelatnicima, imala odgovarajuće kompetencije, da nije došlo do otkazivanja poslovnih aktivnosti na kojma je tužiteljica radila, a okolnost da uslijed pandemije nije došlo do očekivanog povećanja opsega poslova kojemu se poslodavac nadao ne može niti biti zakonita osnova za poslovno uvjetoavni otkaz, naposljetku uspoređujući usporednu skupinu radnika koji obavljaju iste poslove kao i tužiteljica i kada tuženik nije na radu zadržao tužiteljicu za koju je utvrđeno da ima 58 godina života i da je kod tuženika navršila 26 godina radnog staža, a nije ničim dokazao razloge neotkazivanja ugovora o radu drugim usporednim radnicima koji su mlađi i imaju manje godina radnog staža, to je time tuženik povrijedio zakonsku obvezu poštivanja kriterija prilikom odabira radnika kojima će otkazati ugovor, jer navedena zakonska odredba po svom sadržaju upućuje poslodavca da prilikom otkazivanja mora voditi računa o socijalno-ekonomskim prilikama radnika, ali i uzimajući u obzir i druge kriterije, kao što u ovom predmetu tuženik nije ničim dokazao da je ocijenio i ocjenjivao kvalitetu, odgovornost, točnost i urednost u radu, što u konkretnom nije bio slučaj i time poslodavac nije postupio u skladu s čl. 119.st.1. i 113.st.3. ZR, dakle, nije dokazao da su na radu zadržani radnici koji bi u odnosu na tužiteljicu imali prednost ostati na poslu i iz kojih razloga, pa su tako na radu kod tuženika zadržani radnici u odnosu na koje bi tužiteljica imala prednost ostati na poslu to A. D. koji je mlađi i ima manje godina staža, jednako kao i B. N. i Z. J. koja uz to i nema obvezu uzdržavanja, pa je stoga svega sud prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice, kao i prijedlog za izdavanje privremene mjere, te odlučio kao u izreci.

 

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 151., 154.st.1., 155. i 164. ZPP-a, te Tbr. 7.2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pa su tužiteljici, koja je uspjela u sporu, priznati opravdani troškovi zastupanja po kvalificiranom punomoćnku u vidu jednokratne nagrade u visini od 200 bodova što iznosi 2.000,00 kn, a uvećano za 25% PDV-a iznosi 2.500,00 kn koji trošak tužiteljici je dužan nadoknaditi tuženik, na način pobliže opisan u izreci ove odluke.

 

U Šibeniku, dana 26. listopada 2021. godine

Sudac:

 

Silvana Klisović