- 1 -              Poslovni broj: I Kž-313/2021-4

Poslovni broj: I Kž-313/2021-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i mr.sc. Marijana Bitange članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog A. B. zbog kaznenog djela iz članka 154. stavka 2. i 1. u vezi s člankom 153. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), i drugih, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Sisku, broj Kir-517/2021-2 od 23. rujna 2021., u sjednici vijeća održanoj 26. listopada 2021.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijano rješenje na način da se odbija prijedlog okrivljenog A. B. za izdvajanje iz spisa kao nezakonitog dokaza dio zapisnika o ispitivanju svjedoka D. J. od 17. kolovoza 2021. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku pod poslovnim brojem Kis-DO-12/2021., i to na drugoj stranici, u četvrtom odjeljku koji započinje riječima "…,iz te sobe…" a završava riječima "…u dobi od mjesec ili dva".

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suca istrage Županijskog suda u Sisku, na temelju članka 86. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.), kao nezakoniti dokaz iz spisa predmeta izdvojen je dio zapisnika o ispitivanju svjedoka D. J. od 17. kolovoza 2021. sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku pod poslovnim brojem Kis-DO-12/2021. i to na drugoj stranici, u trećem odjeljku koji započinje riječima "Ona nam je rekla…" a završava riječima "…i njihova beba", te u četvrtom odjeljku koji započinje riječima "…,iz te sobe…", a završava riječima "… u dobi od mjesec ili dva".

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pobijajući rješenje u dijelu kojim se kao nezakoniti dokaz izdvaja dio iskaza svjedoka D. J. opisan u četvrtom odjeljku koji započinje riječima "…,iz te sobe…", a završava riječima "… u dobi od mjesec ili dva". Predlaže da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske prihvati žalbu kao osnovanu i pobijano rješenje ukine i predmet vrati sucu istrage na ponovno odlučivanje.

3. Na temelju članka 495. stavka 1. u vezi s člankom 474. stavak 1. ZKP/08. spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba je osnovana.

5. Državni odvjetnik u žalbi ističe da je prvostupanjskim rješenjem koji se odnosi na izdvajanje dijela iskaza svjedoka D. J. navedenog u četvrtom odjeljku, ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08. koja se sastoji u tome da o odlučnoj činjenici postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja o sadržaju zapisnika o ispitivanju svjedoka D. J. i samog iskaza tog svjedoka.

5.1. Protivno žalbenim navodima državnog odvjetnika, u obrazloženju pobijanog rješenja u četvrtom odjeljku nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08. jer je prvostupanjski sud naveo koji dio iskaza svjedoka D. J. izdvaja, i taj iskaz u svom sadržaju odgovara njegovom iskazu od 17. kolovoza 2021. Prema tome, u pobijanom rješenju nije ostvaren vid bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08., na koju upire državni odvjetnik, a ni njegovim ispitivanjem sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila ostvarena neka od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. U pravu je državni odvjetnik da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno.

6.1. Prema stanju spisa razvidno je da su povodom dojave o obiteljskom nasilju na mjesto događaja upućeni policajci D. J. i A. K.. Stoga nema dvojbe da su policajci postupali zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i da su imali ovlast prikupljati obavijesti od osoba koje su imale saznanja o okolnostima u vezi s tim kaznenim djelom (članak 207. stavak 1. točka 3. ZKP/08. i članka 36. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, "Narodne novine" broj 76/09. i 92/14.), ali ih prema odredbi članka 208. stavak 1. ZKP/08. nisu mogli ispitivati u svojstvu svjedoka. Prema tome, policajci kao svjedoci nisu smjeli biti ispitani o sadržaju pribavljenih obavijesti, međutim, mogli su iskazivati o drugim okolnostima koje ne predstavljaju razgovor sa građanima.

6.2. U konkretnoj situaciji, svjedok D. J. ispitan pred državnim odvjetnikom 17. kolovoza 2021., u četvrtom odjeljku je naveo "…iz te sobe smo čuli vrisku ženske osobe i njezino zapomaganje, zvala je u pomoć i govorila da se makne. Mi smo odmah ušli u sobu te smo otvorivši vrata vidjeli na krevetu mušku i žensku osobu kojoj su bili potpuno goli. Muškarac je ležao na ženskoj osobi koja zapomagala, a pored kreveta se nalazila kolijevka u kojoj je bilo malo dijete. Mi smo tom muškarcu odmah naredili da se makne te je on to i učinio i odmah je ustao, nakon čega je ta mlada ženska osoba ustala i plačući otišla na drugi kraj sobe, a potom je uzela dijete, a koliko se sjećam i dijete je tada plakalo. Dijete je bilo sasvim malo u dobi od mjesec ili dva". Iz navedenog proizlazi da je svjedok iskazivao o onome što je opazio vlastitim osjetilima dolaskom na mjesto događaja, a ne o onome što bi predstavljalo razgovor s građanima, i stoga je u pravu državni odvjetnik da nije bilo mjesta izdvajanju njegovog iskaza i da je u tom dijelu iskaz svjedoka J. zakonit.

7. Podredno valja napomenuti da su potpuno promašeni razlozi prvostupanjskog suda o nezakonitosti dokaza, jer da je svjedok D. J. iskazivao o sadržaju obavijesnih razgovora sa privilegiranim svjedocima (majkom i suprugom okrivljenika), a da ih nije upozorio na pravo korištenja blagodati nesvjedočenja iz članka 285. stavka 1. ZKP/08. te na posljedice davanja lažnog iskaza. Naime, već je pod točkom 6.1., navedeno da policija može prikupljati obavijesti od građana, ali ih ne može ispitivati u svojstvu svjedoka, pa ih shodno tome nije dužna upozoriti na prava koja imaju kao svjedoci.

8. Slijedom svega izloženoga, na temelju članka 494. stavak 3. točka 3 ZKP/08, trebalo je prihvatiti žalbu državnog odvjetnika i odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 26. listopada 2021.