Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 3632/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. P. iz Z., T. ž. f. 16, OIB: …, zastupana po punomoćnici B. M., odvjetnici iz Z., protiv tuženika E. osiguranje d.d. iz Z., U. g. V. 282, OIB: …, zastupanog po punomoćniku D. G. odvjetniku u Z., radi naknade štete, postupajući po prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž 399/2020-3 od 29. travnja 2021. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-1319/2015-47 od 27. veljače 2020., u sjednici održanoj 26. listopada 2021.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se tužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž 399/2020-3 od 29. travnja 2021. radi sljedećeg pravnog pitanja:
„Kada je tužba preinačena povećanjem tužbenog zahtjeva prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupu („Narodne novine“ br. 70/19 – dalje: ZIDZPP/19), a nakon zaključenja prethodnog postupka u smislu čl. 292. st. 7. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – dalje: ZPP), pri čemu je glavna rasprava zaključena nakon stupanja na snagu ZIDZPP/19 – primjenjuje li se u tim slučajevima apsolutna zabrana preinačenja tužbe u smislu čl. 190. st. 1. ZPP ili se ima primijeniti odredba čl. 39. st. 1., primjenom čl. 117. st. 2. ZIDZPP/19, pa se tužba može preinačiti do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje tužitelj nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka?“.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.
2. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da je u izreci naznačeno pravno pitanje, a koje zapravo predstavlja objedinjeno formulirana tri u prijedlogu postavljenja pitanja (u prijedlogu naznačena pod „ii.“, „iii.“ i „iv.“) važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pitanju u pogledu kojeg postoji različita praksa viših sudova (pobijana odluka nasuprot odluci Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R 477/2020-2 od 16. rujna 2020).
3. Stoga je valjalo dopustiti reviziju u pogledu toga pitanja i riješiti kao u izreci po čl. 387. st. 6. ZPP.
4. Prvo pravno pitanje (u prijedlogu naznačeno pod „i.“) se ne može kvalificirati kao materijalnopravno niti postupovnopravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a; njime podnositelj zapravo upire na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a.
4.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takove povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.
5. U pogledu zadnjeg postavljenog pravnog pitanja (u prijedlogu naznačeno pod „v.“) je dovoljno za navesti da drugostupanjski sud nije izričito izrazio pravno shvaćanje koje bi bilo protivno onom koje se implicira postavljenim pravnim pitanjem.
6. Zbog toga sud nije dopustio podnošenje revizije protiv pitanja iz toč. 4. i 5. ovoga obrazloženja.
Zagreb, 26. listopada 2021.
Predsjednica vijeća:
Katarina Buljan, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.